Hrvatska poljoprivredna komora je u kontaktu sa svim zastupnicima u Europskom parlamentu i stalno im šaljemo naša stajališta i prijedloge kako bi branili hrvatsku poljoprivredu i borili se za nju, kaže čelni čovjek HGK Mladen Jakopović
Prosvjedi poljoprivrednika u Njemačkoj po mnogima su samo uvertira onoga što čeka i druge europske zemlje, u kojima strpljenje poljoprivrednika također dolazi svom kraju.
O tome, kao i o drugim temama važnima za hrvatsku, ali i poljoprivrednu politiku Europske unije, razgovarali smo s Mladenom Jakopovićem, predsjednikom Hrvatske poljoprivredne komore (HPK). Jakopović je od 2017. na čelu te krovne organizacije hrvatskih poljoprivrednika. I sam dolazi iz sektora poljoprivrede.
EURACTIV: Proteklih tjedana svjedoci smo velikih prosvjeda njemačkih farmera koji se bune protiv rezanja proračuna za poljoprivredu i pokazuju veliko nezadovoljstvo Zajedničkom poljoprivrednom politikom EU. Tvrde kako se odluke o poljoprivredi "kreiraju u otuđenom urbanom balonu i usmjerene su protiv poljoprivrednih obitelji i ruralnih područja“?
JAKOPOVIĆ: Prosvjed njemačkih poljoprivrednika jasno pokazuju kako su reforme poljoprivrede nužne, ali da nije moguće da ih se provodi uz smanjenje novca za poljoprivredu. Mi smo na to, kao HPK kroz krovno udruženje Copa Cogeca, zadnjih godina stalno ukazivali.
Previše je zahtjeva koje je teško ispuniti, a za što je potrebno samo više novca, ako želimo da se održi konkurentnost poljoprivrede i da EU ne postane tržište za uvoz jeftine i hrane loše kvalitete, odnosno da nam ljudi odustaju od poljoprivrede. Sve je više poteškoća u pokušajima da se EU izbori s procesima donošenja odluka utemeljenim na konsenzusu, ali i uvozu iz Ukrajine i Zelenoj agendi.
Mnogi zakoni i reforme koje su bile planirane u okviru strategije “Od farme do stola” nisu realizirane ili su “zaglavili” u različitim fazama političkog procesa. Regulativa koja je uspjela proći etapu prijedloga, kao što je regulacija pesticida i prijedlog liberalizacije novih tehnologije genoma, naišla je na prepreku u Europskom parlamentu ili s ministrima zemalja, jer su rasprave o poljoprivredi postajale sve više polarizirane.
Oba prijedloga i dalje su na stolu, ali nije jasno hoće li biti realizirani do kraja mandata. Poljoprivrednici tu tromost sustava osjete na svom poslovanju i svojoj koži. Od njih se traži da proizvode dovoljno kvalitetne hrane po jeftinim cijenama. Zato je revolt sve već i sve je više zahtjeva da se poljoprivreda i selo zaštite i očuvaju.
EURACTIV: Očekujete li da bi ovi prosvjedi mogli biti i udar na novi ZPP i da bi se mogli širiti po drugim državama EU, pa tako i u Hrvatskoj?
JAKOPOVIĆ: Vjerujem da će njemačka vlada pronaći načina da se izađe iz ove situacije, ali je definitivno jasno da se poljoprivredu označava kao najvećeg zagađivača okoliša i pred nju se stavljaju ogromni i teški zeleni zahtjevi koje je u trenutnim tržišnim okolnostima vrlo teško provoditi.
Prosvjedi se šire i u drugim državama. Vidjelo smo da su, primjerice, Poljaci ili Mađari prosvjedovali jer su izuzetno nezadovoljni uvozom jeftinih roba iz Ukrajine, što je narušilo tržište žitarica i drugih proizvoda u EU, srušilo cijene i napravilo ogroman nered diljem Europe.
I mi smo na to upozoravali i tražili da država stane na stranu proizvodnje i zaštiti nas od prekomjernog uvoza po dampinškim cijenama. Dio naših poljoprivrednika prosvjedovao je krajem godine zbog mjera oko afričke svinjske kuge (ASK), ali naše nezadovoljstvo ukupnim reformama na razini EU zasad nije toliko izraženo, koliko je to kod drugih članica. Ali, na razini Copa Cogeca stalno upozoravamo na inertnost EU u donošenju odluka, stalno se vode borbe oko različitih odluka koje su sporne i idu na štetu proizvodnje.
EU mora biti svjesna da ima sve starije poljoprivrednike i mora proizvoditi hranu, a ne isprazniti ruralne prostore i postati ovisna o uvozu hrane. Mi u Hrvatskoj već imamo taj problem - da smo ovisni o ogromnom uvozu i HPK stalno upozorava kako su ova vremena velikih geopolitičkih previranje i trenutak kada moramo misliti na prehrambenu suverenost i moramo povećavati proizvodnju i štiti svoje tržište.
Imamo priliku napraviti zaokret u poljoprivredi kroz nove investicije u preradu i proizvodnju i to moram iskoristiti. Ali, moramo poljoprivredi dati jači strategijski značaj.
EURACTIV: Tijekom prosvjeda poljoprivrednika zbog ASK bilo je teških optužbi na Vaš i rad HPK. Kako to komentirate i koliko su te optužbe utemeljene?
JAKOPOVIĆ: Uglavnom se radilo o paušalnim ocjenama vođa prosvjeda koji su tako sebi davali na važnosti i pokušali se prikazati kao vođe poljoprivrednika i sela, iako se jedan dio tih predvodnika prosvjeda uopće na bavi poljoprivredom. Vidjeli smo kako su na kraju i sami napravili razdor među sobom i pokazalo se kako je ipak HPK ta institucija koja predstavlja ukupnu poljoprivredu Hrvatskoj.
HPK je cijelo vrijeme, još od 2018. godine, kada se ASK pojavila u EU, upozoravala na problem i da će on postati naša stvarnost jer je svuda oko nas. Kreirali smo brojne prijedloge i mjere koje smo kroz institucije uspjeli progurati i Ministarstvo nas je u konačnici poslušalo i usvajalo naše prijedlog.
Ne mogu reći da smo zaslužni za usvajanje svih mjera, ali je činjenica da mi imamo 18 sektorskih odbora koji gotovo tjedno raspravljaju o svim problemima i daju kompetentna i stručna rješenja jer imamo ljude na terenu koji se bave ozbiljnom proizvodnjom i dokazali su se u svom radu.
Možda nismo često u medijima, jer bi u tom slučaju javnost bila prezasićena kada bismo im sve ono što radimo prezentirali, ali članovi naših odbora uz sav svoj posao, koji nije lak, dolaze gotovo tjedno u Zagreb i bez naknade rade na dobrobiti sela i poljoprivrede.
Moram Vam reći da smo mi jedina poljoprivredna komora u EU koja još nije riješila svoj budžet. Navest ću vam jedan primjer - članarina za HPK iznosi godišnje manje od 10 eura, a veliki dio naših poljoprivrednika to nije spreman platiti iako ostvaruju prava na ogromne poticaje i smatraju da ih ne zastupamo dobro, što naprosto nije točno. Dakle, to je iznos koliko košta nekoliko kava u centru Zagreba.
Mi radimo sa šest ljudi u HPK, koji vode brigu o svim sektorima i sudjeluju na svim sastancima u EU. Uz to, apliciramo na projekte iz EU fondova, iz kojih financiramo naš rad.
Poljoprivrednici bi trebali biti svjesni kako smo mi njihov servis i da ćemo raditi bolje ako možemo angažirati više stručnjaka i boriti se za njih. Svi oni koji rade dobrovoljno, dolaze na sastanke o svom trošku i donose prijedloge i redom su svi entuzijasti koje izuzetno cijenimo i poštujemo. Mi ćemo tijekom ove godine pojačati rad na terenu kako bi naši poljoprivrednici postali još više svjesni koliko je važno da imaju svoju Komoru i da sudjeluju u njezinom radu i kreiranju rješenja.
Ako ne vjeruju nama, neka odu u Austriju, Mađarsku ili druge države koje imaju u komorama i po nekoliko stotina zaposlenih, a članarina je obavezna i daleko veća od ove naše. Zato se i mogu jače boriti za interes svojih poljoprivrednika i zato imaju jaku pregovaračku snagu prema državi i EU. Mi želimo ojačati Komoru, ali za to je potreban podrška poljoprivrednika koji imaju pravo birati svoje predstavnike i boriti se za svoje interes kroz institucije.
EURACTIV: Koji su ključni problemi hrvatske poljoprivrede? Svjedoci smo da imamo sve manju proizvodnju, sve veće cijene, a da se daju ogromni poticaji za poljoprivredu. Običnom čovjeku to djeluje apsurdno i pitaju se kakvu mi to imamo poljoprivredu?
JAKOPOVIĆ: Hrvatska poljoprivreda treba snažne reforme i snažni investicijski ciklus kako bi se povećala produktivnost i kako bi se više proizvodilo. Nažalost, naši su sektori kroz dugi niz godina urušavani pogrešnim politikama i sada je važno da se poljoprivrednici udružuju, uvode nove digitalne tehnologije u proizvodnju, te da se sve više usmjere na proizvodnju, preradu i izvoz.
Mi smo danas država koja ima ogromna uvoz jeftine hrane iz cijelog svijeta, a glavni krivci za to su uvoznici i trgovci. S druge strane, naša sirovina, posebice žitarice i uljarice idu u izvoz, a kasnije uvozimo gotove proizvode čime stvaramo ogroman deficit u trgovini.
Nedostaje nam prerada, nedostaju nam udruženi proizvođači koji će imati snagu nametnuti svojim proizvodima i biti više na policama trgovina ili izvozu. Teško je konkurirati robi koja dolazi po dampinškim cijenama, a koliko god mi pozivamo potrošače da kupuju domaće proizvode kroz kratke lance opskrbe, kupovna moć je tu ipak presudna.
Istraživanja od prije par godina su pokazala kako je Hrvatima i dalje cijena na prvom mjestu kod odabira hrane koju kupuju za razliku od, primjerice, Slovenaca koji itekako gledaju da kupuju slovenske proizvode i traže da ih bude više na policama trgovačkih lanaca. Mi moramo srediti tržište i naše inspekcije moraju više raditi na tome da se kontrolira hrana koja se uvozi, posebice u sezoni kada imamo svoju proizvodnju, koja teško dolazi do kupca.
EURACTIV: Jedan od ključnih problema je i državno poljoprivredno zemljište. Zakon koji je na snazi kako ste objavili tijekom jeseni nije dobar, a sve su veći strahovi od prodaje zemlje strancima?
JAKOPOVIĆ: HPK je prošle jeseni pozvala Vladu da zaustavi provođenje zakona o poljoprivrednom zemljištu koji na terenu ne funkcionira i tražili smo da se uredbom obustave svi natječaji. Pokrenuli smo i postupak provjere ustavnosti zakona jer smatramo kako državna zemlja mora doći u ruke pravih poljoprivrednika - onih koji proizvode i rade i stvaraju novu vrijednosti, a nisu samo lovci na poticaje, što je često slučaj zadnjih godina.
Na terenu imamo slučajeve da se državna zemlja oduzima poljoprivrednicima koji su uložili ogromne novce u proizvodnju i preradu, a sada im se dio zemlje želi oduzeti, što nužno vodi do toga da oni odustanu od poljoprivrede. Pojavljuju se novi poljoprivrednici koji žele zemlju, a one koji su se dokazali se na neki način diskriminira i kažnjava.
Stav HPK je kako država o ovom zakonu i provođenju natječaja ima najboljeg partnera i sugovornika upravo u HPK i našim članovima. Želimo da zemlju dobiju stočari, koji ne mogu proizvoditi meso i mlijeko bez da imaju zemlju za proizvodnju hrane, želimo i da se ojačaju ratari, ali i da više zemlje dobiju mladi poljoprivrednici, voćari i drugi. Dakle, moramo znati što nam je cilj i hoće li netko tko dobije zemlju proizvoditi i ulagati ili će samo gledati da mu zemlja bude izvor nekog dohotka kroz izdašne potpore.
Kada je riječ o prodaji zemlje strancima za sada nema nekih velikih pomaka jer imamo usitnjene male površine u rukama više vlasnika i nesređene zemljišne knjige. No, problem bi mogao biti ako ćemo prodavati velike poljoprivredne sustave koji obrađuju ogromne površine državne zemlje i hoćemo li s prodajom dati i koncesije na zemlju i što će biti s tim velikim sustavima u budućnosti koji danas doprinose velikom dijelu domaće poljoprivredne proizvodnje.
EURACTIV: Često se govori kako je hrana u Hrvatskoj izuzetno skupa. I to ne samo hrana iz uvoza nego i domaći proizvodi. Možemo li očekivati da će se cijene smiriti i da ćemo imati u budućnosti jeftiniju hranu nego što je to sad?
JAKOPOVIĆ: Nažalost, od koronakrize, preko rata u Ukrajini naovamo, svjedoci smo ogromnih globalnih poremećaja koje su najviše utjecale na rast cijena. Države poput Hrvatske, koje su ovisne o uvozu hrane, u tim situacijama najviše stradaju. Zato od početka koronakrize pozivamo državu i Vladu da se okrenemo prehrambenoj suverenosti i da se pohlepa otkupljivača i trgovaca ograniči i dovede i red.
Smatramo kako moramo više pričati o tome kako da se poveća proizvodnja, a zadnjih godina imamo vidljiv rast vrijednosti poljoprivredne proizvodnje, no to još uvijek nije dovoljno. Uvjeren sam da će se cijene hrane stabilizirati ove godine, ako ne bude nekih novih geopolitičkih nepredviđenih događaja i novih sukoba ili ratova.
No, činjenica je kako je vrijeme jeftine hrane u EU iz nas jer se nova ZPP usmjerava na zelene agende koje su usmjerene na zaštitu okoliša, biodiverzitet i drugo, a sve to poskupljuju proizvodnju i konkurentnost. Mi imamo sreće da Hrvatska nije zagađena i da već sada ispunjavamo brojne kriterije koje je EU postavila za cilj, što je dobar temelj za stvaranje modernije, drugačije poljoprivrede.
Vjerujemo kako će nam se više mladih okrenuti poljoprivredi, ali im moramo dati snažnu podršku i pomoći na sve moguće načine. Isto tako, moramo više raditi na promociji domaće proizvodnje i hrane, kako bi potrošači postali svjesni da svaka kupnja domaće hrane, daje gospodarsku snagu i poticaj poljoprivredi i domaćoj proizvodnji.
Mislim da su u ovoj krizi najviše na udaru bili poljoprivrednici i potrošači, dok su svi drugi u lancu ostvarili ogromne profite, što potvrđuju i njihovi financijski rezultati. Svi ostvaruju ogromne profite, dok selo živi sve teže i sve teže se nosi s financiranjem svoje proizvodnje. Uz to, ogromne klimatske promjene iz godine u godinu sve više utječu na proizvodnju, što je problem koji ćemo tek morati svi zajedno rješavati.
EURACTIV: Ove godine nas čeka, kako se ističe, "superizborna“ godina? Koja su očekivanja poljoprivrednika od politike i stranaka hoćete li tražiti od njih da Vam daju svoje vizije kakvu poljoprivrednu politiku misle provoditi?
JAKOPOVIĆ: HPK je u kontaktu s, primjerice, svim zastupnicima u EU parlamentu i stalno im šaljemo naša stajališta i prijedloge kako bi branili hrvatsku poljoprivredu i borili se za nju u EU parlamentu. I u tom smo dijelu zadovoljni.
Od politike i političkih stranaka očekujemo da u izbornoj kampanju više govore o poljoprivredi i selu i da nam daju svoje programe kako bismo vidjeli koji su im ciljevi i smjer u kojem će ići. Mi smo neovisna, nestranačka institucija i zastupamo sve poljoprivrednike i želimo znati tko od stranaka misli stati na stranu krupnog kapitala i stranaca, a dok će zastupati interese malih poljoprivrednika i proizvodnje. Vjerujem da ćemo imati priliku čuti više od njih što nama nude, a naši će proizvođači sami procijeniti tko je njihov najbolji izbor.
Ono što im možemo poručiti je da bi im proizvodnja hrane i selo trebali biti u fokusu interesa i da moraju pokazati veću empatiju prema poljoprivredi nego što je to bilo do sada. Jer, uglavnom se kampanje vode na razini politike, a selo i proizvodnja budu tek usputne teme.
Naši budući EU zastupnici moraju u EU parlamentu zastupati interes naše poljoprivrede i sa svima njima želimo imati još bolju suradnju i da prihvaćaju naše sugestije.