Nedavni prosvjedi dijela hrvatskih poljoprivrednika čine se smiješnima u odnosu na ono što možemo vidjeti u Njemačkoj, a i problemi naših farmera su i dalje strukturni i nisu rješavani dugi niz godina, te se na njima ni ne govori o EU

U međuvremenu, prosvjed se proširio i na druge sektore gospodarstva i postao prvorazredni politički problem, ne samo Njemačke nego cijele Europske unije.

Nezadovoljstvo poljoprivrednom politikom EU 

Iako je nezadovoljstvo njemačkih farmera usmjereno na njemačku vladu i njezino najavljeno rezanje subvencija za plavi dizel te uvođenje poreza na traktore i poljoprivrednu mehanizaciju, očito je da je to i početak udara na temelje nove Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) EU koja je svojim reformama, uvedenim prošle godine, utjecala na smanjivanje dohotka poljoprivrednika diljem EU.

Nova zelena pravila koja im se nameću kroz novi ZPP su sve teže provediva, a imaju sve snažnije utjecaje na pad dohotka i pad proizvodnje, te u kombinaciji s globalnim poremećajima na svjetskom tržištu hrane, inflacijom, uvozom jeftinih proizvoda (iz Ukrajine i cijelog svijeta), sve više pokazuju da zadnja reforma ne ide na ruku onih koji nas hrane i samo dodatno prijete pražnjenju sela i bijegu od poljoprivrede.

Brojne hrvatske poljoprivrednike uskoro čeka šok

A upravo su to prvi shvatili farmeri jedne od najjačih poljoprivreda u EU - Njemačke, ali na prosvjede nisu imuni farmeri ni u drugim državama EU. Nedavni prosvjedi dijela hrvatskih poljoprivrednika čine se smiješnima u odnosu na ono što možemo vidjeti u Njemačkoj, a i problemi naših farmera su i dalje strukturni i nisu rješavani dugi niz godina, te na njima nije bilo niti spomena nekih od problema novih reformi EU.

Hrvatski poljoprivrednici i dalje žive u nekom svom balonu i još nisu svjesni što donosi nova reforma i kakve će imati implikacije na njihovu proizvodnju i rad. Toga će biti svjesni ove godine, kada krene prva primjena isplate poticaja po novom modelu - mnogi će biti u šoku kada ne budu, zbog novih pravila, mogli ostvariti brojne poticaje.

Rezanje novca loše rješenje

Nezadovoljstvo njemačkih farmera tinja već nekoliko mjeseci, nakon kontroverzne vladine odluke o rezanju nekoliko važnih subvencija. Iako je vlada na kraju popustila i najavila da će odustati od nekih najavljenih ukidanja poljoprivrednih potpora, poljoprivrednici smatraju kako to još uvijek nije dovoljno.

Traže potpuno i bezuvjetno odustajanje od povećanja poreza, a poljoprivrednici su nezadovoljni i frustrirani jer smatraju kako se poljoprivredna politika "kreira u otuđenom urbanom balonu i usmjerena je protiv poljoprivrednih obitelji i ruralnih područja".

Očekuje se kako će prosvjedi potrajati i dalje i da bi mogli izazvati prometni kaos u nekim dijelovima Njemačke i dovesti do gužvi i prometnih blokada širom zemlje. Blokade autoceste posebno će se fokusirati na regionalne prijestolnice njemačkih pokrajina, a u planu su i blokade glavnih ulice u najvećim gradovima.

Ako vlada ne popusti do 15. siječnja, slijedi eskalacija, upozoravaju. A kako se od 19. siječnja održava jedan od najvećih svjetskih sajmova hrane - Međunarodni Zeleni tjedan Berlin, ako se do tada prosvjedi ne smire, glavni bi prosvjed mogao biti održan upravo na dan otvaranja sajma, kada se na njemu okupi politički i agro establishment iz cijelog svijeta.

Hoće li problem biti riješen?

Njemački Bundestag počinje s raspravom o novom proračunu za 2024. godinu 15. siječnja. Nakon što je Ustavni sud ocijenio da su neke stavke vladinih planiranih rashoda neustavne, nastale rupe u proračunu još uvijek treba nekako popuniti.

Iako je vlada isprva planirala rezanje brojnih subvencija za poljoprivredu kako bi nadoknadila neke od milijardi koje nedostaju, kasnije je ublažila neke najavljene mjere za poljoprivredna gospodarstva, no kritičari kažu kako su one još uvijek neproporcionalno usmjerene na poljoprivredu.

Očito je da poljoprivrednici ne daju svoj novac, posebice jer su od covid krize i globalnih poremećaja na tržištu hrane osjetili da im je sve teže proizvoditi u novim okolnostima.

Prije usvajanja nove ZPP, bilo je jasno kako će biti manje novca za poljoprivredu, a to što je poljoprivreda označena kao jedan od glavnih zagađivača okoliša, trebalo je EU birokrate usmjeriti da farmerima i poljoprivredi daju više novca.

Ako je njemačka poljoprivreda uzdrmana, pitanje je što će biti s drugima

Ako je njemački poljoprivredni sektor uzdrman, pitanje je što će biti s drugima. Jer, njemački poljoprivredni sektor obuhvaća različite strukture farmi - u rasponu od visokospecijaliziranih farmi do obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u planinskim područjima.

Preko 57 posto površine je poljoprivredno zemljište a 30 posto je pod šumom. Mlijeko, žitarice, povrće i hortikulturni proizvodi najvažniji su sektori u smislu vrijednosti proizvodnje.

Njemačka poljoprivreda je tržišno orijentirana, a pojedini sektori su izrazito izvozno orijentirani. Pretežno ruralne regije pokrivaju 39 posto, a kombinirane regije 50 posto teritorija zemlje. U Njemačkoj postoji preko 276.000 farmi s prosječnom veličinom od oko 61 hektara.

Ono što posebno zabrinjava je da oko 40 posto poljoprivrednika ima 55 ili više godina, dok je tek sedam posto mlađe od 35 godina. Skoro 13 milijuna ljudi živi u pretežno ruralnim regijama, što predstavlja 16 posto stanovništva, dok 41 posto živi u kombiniranim, urbano-ruralnim regijama.

Prema nekim najavama, očekuje se da će u prošloj godini sektorska prodaja imati pad od 4,3 posto, na 53,1 milijardu eura. U posljednjih pet godina, prodaja u poljoprivrednom sektoru padala je u prosjeku za 2,1 posto godišnje.

Četvrti proizvođač hrane u EU

Povijesne strukturne promjene trajno su promijenile izgled poljoprivrednog sektora Njemačke.

Prema Njemačkom udruženju poljoprivrednika, u Njemačkoj je 1949. bilo oko 1,7 milijuna farmi koje su zapošljavale 4,8 milijuna ljudi. Budući da je poljoprivreda u to vrijeme bila samo u maloj mjeri motorizirana, jedan je poljoprivrednik 1949. hranio samo deset ljudi.

Broj zaposlenih do 2020. smanjio se na oko 539.000, a broj farmi na gotovo 169.000. Međutim, produktivnost je rasla s posjedovanjem zemlje i veličinom stoke.

Unatoč velikoj gustoći naseljenosti, Njemačka je među četiri najveća poljoprivredna proizvođača u EU - svake godine proizvodi poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti od 50 milijardi eura. Kao najveći proizvođač mlijeka u EU, Njemačka posvećuje oko 50 posto svog poljoprivrednog zemljišta ispaši i hranidbi 200 milijuna domaćih životinja, koje proizvode mlijeko, meso i jaja. Ostalih 50 posto namijenjeno je krušnim žitaricama (pretežno pšenici), krumpiru, šećernoj repi, uljaricama, voću i povrću te proizvodnji bioenergije i bioresursa.

Veliki uvoznik poljoprivrednih proizvoda

Njemačka je neto uvoznik hrane odnosno treći najveći svjetski uvoznik poljoprivrednih proizvoda, dok je također treći najveći svjetski izvoznik poljoprivrednih proizvoda. Većina njemačkih farmi i dalje su obiteljske, a 10 posto ih je certificirano organski.

Prema Saveznom ministarstvu hrane i poljoprivrede, većina (62 posto) poljoprivrednih gospodarstava nalazi se u područjima Bavarske, Donje Saske i Baden-Württemberga u zapadnoj Njemačkoj.

Godine 2021. poljoprivredna industrija doprinijela je približno 0,9 posto njemačkog BDP-a - relativno malo u usporedbi s većim inputima usluga i proizvodnih industrija (69,8 posto odnosno 23,5 posto).

Vlade i zelene politike 

Dok farmeri nastavljaju organizirati velike prosvjede zbog blokade prometa diljem Njemačke, sve veći broj glasova unutar Zelenih, koji su dio vladajuće trostranačke koalicije, okrivljuje politike cijena velikih lanaca supermarketa za tešku ekonomsku situaciju mnogih farmi.

Kako bi skrenuli fokus sa subvencija za dizel gorivo, sve veći broj Zelenih sada krivi lance supermarketa, govoreći da oni prisiljavaju poljoprivrednike da prihvate niske cijene i čine ih nekonkurentnima i ovisnima o subvencijama. A upravo ovo preusmjeravanje i traženje krivca u trgovcima i otkupljivačima, indikativno je jer očito Zeleni imaju osjećaj da bi im se forsiranje "zelenih politika“, koliko god bile potrebne zbog klimatskih promjena, moglo obiti o glavu.

Politike od Polja do stola, koje su pod ogromnim utjecajem Zelene agende, sve više pokazuju kako bi mogle imati još negativniji utjecaj na konkurentnost, pad proizvodnje i daljnji rast cijena hrane koje se i sada teško obuzdavaju. EU bi mogla postati tržište za jeftinu hranu iz cijelog svijeta, hranu lošije kvalitete, dok će europska polja biti ekološki očuvana i sve više će se proizvoditi skupe eko hrane.

Sve je očitije da EU poljoprivreda stari, a stariji ljudi se teško nose s tim reformama, dok mladi nemaju volje za bavljenje poljoprivredom. Zato bi ovi njemački prosvjedi mogli biti okidač i za druge farmere u EU.

Hrvatski paradoksi

Posljednji hrvatski prosvjedi seljaka pokazali su svu neorganiziranost sela i nedefinirane ciljeve. Traktore na ceste dijela poljoprivrednika izvela je afrička svinjska kuga, a s nešto novca i administrativnih odluka da se dozvole svinjokolje, prosvjed je okončan.

Ali, ostali su strukturni problemi - pitanje državnog poljoprivrednog zemljišta, što nije riješeno još od osamostaljenja. Potom pad proizvodnje u svim sektorima osim u ratarstvu, urušavanje stočarstva, proizvodnje mlijeka, loši rezultati u proizvodnji voća i povrća.

Uza sve to, EU novci najvećim dijelom odlaze u ruke privilegiranih, velikih tvrtki, a najveći dio malih OPG ne odmiče se dalje od toga da iz EU fondova kupe skupe traktore. Produktivnost je izuzetno niska, a znanje i informiranje sve manje, dok je digitalizacija poljoprivrede u povojima.

Puno je razloga za brigu, a s obzirom na to da smo nacija koja voli kopirati druge, a veliki dio nacije se često uspoređuje i identificira s Nijemcima, možda bi ovaj farmerski bauk njemačkih prosvjeda koji se širi Europom mogao preliti i na naše malo, nekonkurentno i neinventivno poljoprivredno tržište.

(Autor analize, Miroslav Kuskunović, poljoprivredni analitičar iz konzultantske kuće Kombinat 1969, vanjski je suradnik portala Euractiv.hr. Stavovi izneseni u komentarima i analizama vanjskih suradnika su osobni stavovi i nisu nužno stav redakcije.)