O ovom projektu, nažalost, nitko ne govori niti ga uzima ozbiljno, a europske novce i svoje proizvode sada već promoviraju gotovo sve zemlje EU, izuzev Hrvatske
U 2024. godini Europska komisija dodijelit će 185,9 milijuna eura za financiranje aktivnosti promicanja održivih i visokokvalitetnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz Europske unije.
Usvojenim Godišnjim programom rada za 2024. u okviru Uredbe EU br. 1144/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o mjerama informiranja i promocije u pogledu poljoprivrednih proizvodi koji se provode na unutarnjem tržištu i u trećim zemljama, definirani su prioriteti i ciljevi promotivnih kampanja.
Stidljiva objava na stranicama Ministarstva poljoprivrede
Najava ovog programa objavljena je stidljivo na stranicama Ministarstva poljoprivrede, ali kako se čini ni ove godine, kao niti u zadnjih više od deset godina, za ovaj se projekt neće nitko od hrvatskih proizvođača javiti.
Ključno pitanje je jesmo li nesposobni, nezainteresirani i neorganizirani ili je riječ o tome da hrvatski proizvođači nemaju dovoljnu proizvodnju da bi nešto suvislo promovirali u EU i izvan nje.
O ovom projektu, nažalost, nitko ne govori niti ga uzima ozbiljno, a europske novce i svoje proizvode sada već promoviraju gotovo sve zemlje EU, izuzev Hrvatske. Poražavajući je to podatak za državu koja se hvali kako je u samom vrhu država koje imaju ogroman broj zaštićenih proizvoda na razini EU. Jer, čemu tolika borba za zaštitu kad svoje proizvode ne želimo i ne znamo promovirati i prodavati izvan Hrvatske.
Što se može promovirati?
Europska komisija ovim Godišnjim programom rada za 2024. stavlja naglasak na promotivne kampanje koje doprinose ostvarenju političkih prioriteta Europske komisije za razdoblje 2019. - 2024., odnosno Europskog zelenog plana i Strategije od polja do stola, kao i Europskom planu za borbu protiv raka.
Prijedlozi programa informiranja i promocije u pogledu poljoprivrednih proizvoda koji se provode na unutarnjem tržištu i u trećim zemljama u 2024. godini trebali bi obuhvaćati proizvode iz održivih poljoprivrednih praksi koji doprinose smanjenju upotrebe pesticida i antimikrobnih sredstava, smanjenju gnojidbe i onečišćenja vode, smanjenju emisije stakleničkih plinova, jačanju ekološke poljoprivrede i usmjerene su na dobrobit životinja.
Za odabrane programe iz održive proizvodnje namijenjeno je 62 milijuna eura, uključujući 42 milijuna eura za ekološke proizvode. Promicanje konzumacije svježeg voća i povrća kao dijela uravnotežene prehrane i dalje je jedan od temelja politike promocije.
Voće i povrće su glavna kategorija proizvoda koja se sufinancira sredstvima EU kroz politiku promocije. U godišnjem programu rada za 2024. više od 18 milijuna eura bit će namijenjeno promicanju svježeg voća i povrća.
Promocija sustava kvalitete
Jedan od ciljeva Godišnjeg programa rada za 2024. godinu je informiranje o sustavima kvalitete i registriranim oznakama, kao što su zaštićena oznaka izvornosti (ZOI), zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla (ZOZP) ili zajamčeno tradicionalni specijalitet (ZTS).
Promotivne aktivnosti izvan EU usmjerene su prema zemljama i regijama s velikim potencijalom rasta, kao što su Kina, Japan, Južna Koreja, Singapur i Sjeverna Amerika. Ujedinjena Kraljevina i dalje je jedno od glavnih izvoznih tržišta za poljoprivredno-prehrambene proizvode EU.
Tko se može prijaviti?
Zahtjeve za financiranje prijedloga programa mogu podnijeti tijela, kao što su sektorske organizacije i skupine, odnosno svako udruženje, bez obzira na njihov pravni oblik, sastavljeno uglavnom od proizvođača ili prerađivača istog proizvoda, pod uvjetom da su reprezentativne za naziv koji je zaštićen sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode i koji je obuhvaćen tim programom. Isto tako, u programu mogu sudjelovati i priznate proizvođačke organizacije ili udruženja proizvođačkih organizacija, ali i tijela poljoprivredno-prehrambenog sektora čiji su cilj i aktivnosti usmjereni ka pružanju informacija o poljoprivrednim proizvodima i njihovoj promociji i kojima je povjerena zadaća pružanja javnih usluga u tom području.
Prijedloge za takozvane jednostavne programe (SIMPLE) može podnijeti jedna ili više organizacija iz iste države članice EU, dok prijedloge za programe s više korisnika (MULTI) podnose najmanje dvije nacionalne organizacije iz najmanje dvije države članice ili jedna ili više europskih organizacija. Prijedlozi SIMPLE programa sufinanciraju se u iznosu od 70 posto prihvatljivih troškova, a MULTI prijedlozi programa sufinanciraju se s 80 posto prihvatljivih troškova.
Prijave kreću uskoro
Poziv za podnošenje prijedloga u 2024. bit će otvoren od 18. siječnja do 14. svibnja 2024., a prijedlozi će se zaprimati putem namjenskog portala.
Informativni dan održat će se 31. siječnja i 1. veljače 2024. u Bruxellesu i bit će dostupan putem interneta. Cilj mu je detaljnije predstaviti kriterije prihvatljivosti i dodjele te iskustva korisnika financiranih programa, kao i olakšati kontakt među potencijalnim projektnim partnerima.
Naši proizvođači nisu udruženi
Načelno su hrvatski proizvođači zainteresirani za ovaj projekt, koji je osnažen nakon covida i zbog rata u Ukrajini, no čini se da i dalje nemamo dovoljno kapaciteta da jednu jaku promotivnu kampanju istjeramo do kraja, iako postoje potencijali u sektoru voća (npr. mandarine), suhomesnatih proizvoda ili mesa i mliječnih proizvoda.
Najveći je problem to što proizvođači nisu udruženi, nemaju dovoljan i traženi udjel na tržištu (od 20 posto naviše), te ono što je najproblematičnije, ne mogu sudjelovati u sufinanciranju ovakvih kampanja. Ili, jednostavno rečeno, proizvođači nemaju ili ne žele dati svoje novce za ovakve kampanje, da bi potom kasnije povukli EU novce.
Ono što je vrlo očito je da je za ovakve kampanje ključno da proizvođači budu udruženi i imaju volje izaći izvan granica Hrvatske i pokazati što to proizvode i prodaju - po čemu smo to mi poznati. No, kada se malo dublje uđe u rezultate naše proizvodnje, onda se vrlo jasno pokazuje da mi u gotovo svim proizvodnjama (osim ratarstva), imamo nedostatak količina i za vlastito tržište, a kamoli za izvoz. Pa čemu onda promocija izvan Hrvatske, kad i dalje uživamo u našim monopolima na domaćem tržištu gdje sve možemo prodati.
Hoće li se probuditi državna administracija?
Kako će vjerojatno i ovogodišnji "Enjoy, it’s from Europe“ proći bez nas, što nam nikako ne služi na čast jer se često hvalimo da smo proizvođači kvalitetne hrane, bolje, kako volimo reći, nego što je imaju drugi, ne bi bilo loše da i državna administracija shvati kako ovakav projekt od nacionalnog značaja ne može proći bez njihove podrške, odnosno da moraju proizvođače voditi kroz njega (možda čak i natjerati) ili pronaći novac barem za financiranje prve promotivne kampanje koju bi dobili i provodili.
Prošle godine u Hrvatskoj je bilo nekoliko kampanja za različite proizvode iz ovog Programa, ali nažalost nije bila riječ o hrvatskim nego poljoprivrednim proizvodima drugih EU država. Iako nam godišnje izmiče gotovo 200 milijuna eura, još uvijek se o ovom problemu, tj. zašto smo neefikasni u promociji, nigdje nije ozbiljno razgovaralo.
Naravno, nije samo problem u administraciji, jer ovo je EU projekt, dakle direktno se na njega aplicira i ne ide preko naših agencija, više je problem u proizvođačima. Oni se ne žele udružiti niti ih zanima da se promoviraju. Svi dosadašnji pokušaju prijave na ovaj Projekt završili su neslavno što je također dokaz naše neorganiziranosti.
Kako to rade u Italiji i Poljskoj?
Za razliku od Hrvatske, brojne države EU imaju čak i svoje Agencije za promociju hrane u svijetu. Poljoprivredni proizvođači imaju obavezu da jedan dio svojih poticaja, izdvoje za promociju poljoprivrednih proizvoda i to nije njihova želja nego obaveza.
Najdalje u tom su otišli Talijani, a sve veću snagu u promociji imaju i Poljaci koji su jedni od najvećih korisnika spomenutih EU novaca i svoju hranu promoviraju na svim kontinentima.
Izvozimo, ali nismo prepoznati
Zaštićeni proizvodi zemalja članica čine čak 15,5 posto izvoza EU, od kojih više od polovice završi u SAD-u, Kini i Singapuru. No, imali oni EU zaštitu ili ne, proizvodi poput paškog sira sirane Gligora, koja je jedna od najnagrađivanijih sirana u svijetu, ovčjeg sira istarske Agrolagune, koji je redovito u vrhu World Cheese Awardsa u konkurenciji i 4.000-5.000 njih, “industrijski”, poput ABC sira, Vegete, Cedevite, Lino Lade... u top 100 Taste Atlasa, Flos Oleija ili drugih svjetskih elitnih ljestvica, dojam je da i dalje, iako puno njih završava i u izvozu, nisu dovoljno prepoznati kod kuće, a kamoli šire.
Iako se u ovom europskom projektu ne promoviraju brendovi, nego općenito proizvodi i proizvodnje jedne zemlje kao takve, o nekim našim proizvodnjama govorimo često u superlativima, a iako bi za brendiranje mogli povući i znatna sredstva od oko 200 milijuna eura bespovratnog novca, koliko EU svojim članicama godišnje nudi za promociju poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na unutarnjem i trećim tržištima pod sloganom “Enjoy, it’s from Europe”, ni deset godina od ulaska u EU nismo uzeli niti jedan euro.
Ništa nismo naučili ni od susjeda Slovenaca
Ako već ne znamo kako povući ove novce i promovirati se dalje od našeg dvorišta, ne bi bilo loše otići u Sloveniju i nešto od njih naučiti i pitat ih kako se to rade.
Naime, Slovenci već nekoliko godina promoviraju svinjsko meso (proizvode od njega poput kranjske kobasice i druge), i to na tržištu koje u regiji dominira u proizvodnji svinjskog mesa - Srbiji.
Ako već nemamo proizvoda i potencijala da se promoviramo u Americi ili Singapuru ili EU, mogli bismo napraviti barem neku marketinško- promotivnu kampanju tamo gdje najviše izvozimo - u državama bivše Jugoslavije.
(Autor analize, Miroslav Kuskunović, poljoprivredni analitičar iz konzultantske kuće Kombinat 1969, vanjski je suradnik portala Euractiv.hr. Stavovi izneseni u komentarima i analizama vanjskih suradnika su osobni stavovi i nisu nužno stav redakcije.)