Očekuje se da će potrošači u Hrvatskoj i tijekom ovogodišnjih božićno-novogodišnjih blagdana oboriti rekord u potrošnji
U tjednu najveće kupnje i potrošnje, očekuje se da će građani Hrvatske ove godine ponovno oboriti rekorde u božićnoj potrošnji, ali ne zahvaljujući većem standardu nego, prije svega, zbog inflacije, ogromnog rasta cijena koji smo imali tijekom ove godine, a koje su se stidljivom počele smanjivati, ali i dalje su veće nego prošle godine, posebice kada je riječ o hrani.
Veća potrošnja nego prošlog prosinca bit će i zbog uvođenja eura, koji su mnogi trgovci iskoristili da umjetno podignu cijene od početka ove godine.
Veća potrošnja zbog visoke inflacije
I ove se godine, kao i prošle, očekuje da će inflacija biti primarni pokretač potrošnje, a ne potrošači koji će kupovati više artikala. Kako kriza troškova života i dalje izjeda proračune, mnogi će potrošači ovog Božića smanjiti troškove, a predviđa se da će prodaja darova i ukrasa biti najgore pogođena, dok će tradicionalno na hranu otići najveći dio proračuna.
Podaci pokazuju da se prodaja u trgovinama nastavila oporavljati od najniže razine izazvane pandemijom, pri čemu se očekuje da će se gotovo dvije trećine kupnji obaviti u trgovinama. To se vidi i po sve ranijem početku agresivnih marketinških kampanja svih trgovačkih lanaca.
Popusti i pristupačne cijene
Nakon godine rasta cijena i visoke stope inflacije, za očekivati bi bilo da će potrošači ove godine planirati smanjiti svoju božićnu potrošnju, što bi mogla biti i svojevrsna kazna trgovcima koji bi to mogli najviše osjetiti, barem za one proizvode koji većini potrošača nisu nužni. No, nažalost, konzumeristički duh koji se valja svuda oko nas teško da će pokolebati potrošače da i ove godine troše više ili jednako kao prošle godine.
Dok se trgovci na malo opet mogu veseliti povećanju potrošnje, jer će rijetko tko smanjiti svoju blagdansku trpezu, očito je da će morati naporno raditi i takmičiti se s konkurencijom, kako bi potaknuli kupce na kupnju tijekom blagdanske sezone. Uz ograničene proračune, potrošači bi trebali dati prednost vrijednosti iznad svega, tako da će ponude, popusti i pristupačne cijene biti od ključne važnosti za poticanje kupaca da ovog Božića odvoje od svog teško zarađenog novca.
Inflacija jenjava
Dok inflacija u eurozoni slabi, kliznuvši na 2,4 posto, što je najniža razina od ljeta 2021., Hrvatska se i dalje suočava s visokim stopama inflacije.
Prema najnovijem izračunu Eurostata, Hrvatska je zauzela neslavno drugo mjesto s inflacijom od 5,5 posto, odmah iza Slovačke, s najsnažnijim rastom potrošačkih cijena, dvostruko većim od prosjeka u Europskoj uniji. Cijene hrane u proteklih godinu dana porasle su za oko sedam posto, a ususret blagdanima, sve manje građana Hrvatske će si moći priuštiti tradicionalni blagdanski stol.
Što kupujemo za blagdanski stol?
Većina medija ovih se dana uputila po tržnicama, trgovačkim centrima i drugim trgovinama, ne bi li tradicionalno preispitali potrošače što će kupovati, kakve su cijene i što se mogu priuštiti. To je već postalo dijelom konzumerističkog folklora.
Kako se vidi iz izvještaja, purica, odojak, bakalar, božićni kolači - sve ono što čini tradicionalni blagdanski stol - ove će godine zbog inflacije biti skuplje nego ikad. Već prvog dana prosinca na glavnoj zagrebačkoj tržnici kupci su krenuli u lov na najpovoljnije cijene jer, kako tvrde, ne misle se odreći tradicije, ali svi izjavljuju da za ove blagdane namjeravaju potrošiti manje nego lani.
Mediji su nas tako izvijestili kako je inflacija zavladala i u zagrebačkim ribarnicama. Uz cijenu kilograma norveškog bakalara od 54 eura po kilogramu, kupci se sve više okreću jeftinijim ribama - srdelama, pastrvi, oradi, brancinu i šaranu. Orade se kreću od 13 pa do 30 eura, hobotnica po 18, grdobine 18 eura, lignje od 24 do 30 eura.
Cijene purice, patke i guske kreću se između 9 i 13 eura, a iako se kupci žale na više cijene ove godine, svejedno se traži se komad više. Već je zavladala i panika kako ove godine neće biti dovoljno domaće svinjetine zbog afričke svinjske kuge koja je paralizirala proizvodnju u Slavoniji. Procjene govore da će već za blagdane cijena domaćeg odojka, umjesto 8, koštati gotovo 10 eura po kilogramu.
Košarica poskupila za 10 posto
Uz silna poskupljenja hrane, sindikati procjenjuju da će ovogodišnja blagdanska košarica biti skuplja od lanjske u prosjeku za 10 posto. Tako će ona najjeftinija s lanjskih 90 eura porasti na 100, ona nešto bogatija sa 153 na gotovo 170 eura, dok će ona tradicionalna košarica uz bakalar, puricu i više vrsta kolača za tročlanu obitelj iznositi 380 eura.
Kako bi se građanima pomoglo u lakšem snalaženju, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever poziva trgovce na jasnije isticanje cijena, ali i da ostave cijene u kunama barem do polovice iduće godine, jer se građani i dalje ne snalaze u cijenama izraženima u eurima.
Hoće li se niža stopa inflacije u Europi, smirivanje cijena na globalnom tržištu, pa tako i u Hrvatskoj, odraziti i na niže cijene hrane, pitanje je koje najviše muči građane uoči blagdana. S obzirom na to da trgovci računaju da su potrošači spremni platiti i više, teško da možemo očekivati da će padati cijene hrane, jer je Božić i blagdanska potrošnja idealno vrijeme da trgovci dodatno zarade. Tako da će možda uz povremene akcije pokušati privući kupce, ali teško da će se odreći svoje marže i korporativne pohlepe koja vlada već zadnje tri godine.
Analitičari očekuju da će možda padati cijene pojedinih proizvoda koje su evidentno bile prenapuhane u proteklim mjesecima. Međutim, kada se gleda prosjek, a posebno hrana, teško da će doći do pada cijena.
Koliko smo potrošili lani?
U prosincu lanjske godine izdano je pet posto više računa te je potrošeno 21 posto više novca nego godinu prije. Tadašnja očekivanja i procjene da će u prosincu građani u Hrvatskoj potrošiti između 19 i 20 milijardi kuna debelo su bila premašena. Građani su za božićne i novogodišnje blagdane potrošili vrtoglavih 21,24 milijarde kuna, što je za 3,73 milijarde više nego u godini prije kad je u sustavu fiskalizacije, promatrano u svim djelatnostima, zabilježena 17,51 milijarda kuna. Gotovo polovica tog iznosa zabilježena je od 23. prosinca do Silvestrova, a nadmašen je i broj izdanih računa.
U prosincu prošle godine bilo ih je ukupno izdano 192.686.053 u odnosu na 182.926.821 u 2021., što znači da je broj računa u promatranom razdoblju u 2022. bio veći za pet, a iznos za čak 21 posto u odnosu na godinu prije.
Stručnjaci ističu kako će prosinačke brojke vjerojatno rasti i ove godine na krilima rekordne inflacije i rasta cijena (blagdanski stol nikad neće biti skuplji), ali i zbog pojačane potrošnje te uvođenja eura zbog kojega će svjetlost dana "ugledati" i dio ušteđevine koja se ne drži u bankama. Trošit će se više i zbog povećanih neoporezivih naknada, božićnica.
Umjesto bonova, zaposlenima bi trebalo davati košarice s domaćim proizvodima
U prosincu, odnosno u zadnja dva mjeseca prije kraja godine i razdoblju najveće potrošnje, najviše raste i uvoz hrane.
Poljoprivredna udruženja i domaći proizvođači hrane, nažalost, teško se nose s uvoznom konkurencijom, posebice onih proizvoda koji dolaze po dampinškim cijenama iz cijele EU. Zato često pozivaju potrošače da kod odabira hrane za blagdansku trpezu posegnu za proizvodima domaćih proizvođača, koji sve više nude svoje proizvode i putem interneta, a i vrše dostavu na kućnu adresu. Iako bi to bio, na neki način, snažan doprinos održavanju domaće proizvodnje hrane i podrška domaćim proizvođačima, potrošači svoje novce, nažalost, i dalje najvećim dijelom troše u trgovačkim lancima u kojima dominira većinom strana, uvozna hrana.
Možda bi u budućnosti jedan od poteza mogao biti udruživanje domaćih proizvođača da u vrijeme blagdana ponude svoju objedinjenu košaricu božićnih proizvoda, pa da se možda netko sjeti kako bi, umjesto bonova koji se daju za trgovačke lance, košarice trebalo kupovati od hrvatskih seljaka i ulagati u domaću hranu. To bi bio dobar potez javnog sektora, javnih poduzeća - dakle, onih koji žive na državnom proračunu - da svoje božićnice ili bonove investiraju u domaću proizvodnju.
Trgovce treba natjerati da drukčije razmišljaju
S obzirom na glomazan birokratski javni sektor i veliki broj zaposlenih, možda bi taj potez natjerao i trgovce da drugačije razmišljaju. Da spuste cijene ili više domaćih proizvoda domaćih farmera stave na svoje police, a istisnu uvoznu hranu.
No, to je sada već za neku drugu, novu priču. Do tada svima sretni praznici.
(Autor analize, Miroslav Kuskunović, poljoprivredni analitičar iz konzultantske kuće Kombinat 1969, vanjski je suradnik portala Euractiv.hr. Stavovi izneseni u komentarima i analizama vanjskih suradnika su osobni stavovi i nisu nužno stav redakcije.)