Cijene hrane i pića u Hrvatskoj u lipnju su bile 42 posto veće nego 2015. i 15 posto iznad onih u lipnju prošle godine, a na problem visokih cijena hrane upozorava i Svjetska banka
![skupa hrana skupa hrana](https://static.euractiv.hr/Picture/1131/jpeg/skupa-hrana.jpeg?ts=2023-04-24T13:49:26)
Cijene hrane i pića u Hrvatskoj u lipnju su bile preko 40 posto veće nego 2015. godine, a samo u posljednjih godinu dana porasle su za oko 15 posto.
Zabrinjavajući su to podaci državne statistike koji potvrđuju eroziju životnog standarda u Hrvatskoj u inflatornim uvjetima. Naime, prosječno hrvatsko kućanstvo samo za hranu i piće izdvaja, prema podacima Eurostata, petinu dohotka.
Kada se tome pridodaju i izdaci za energente i ostale režije te sve skuplje duhanske proizvode, jasno je da prosječnom hrvatskom kućanstvu ni prije lavine poskupljenja kojoj svjedočimo nije previše ostajalo za kupnju nekih drugih roba i usluga. Sada mu, međutim, ostaje još manje.
Hrvati ponovno po hranu preko granice
Rastu cijena hrane u Hrvatskoj i svijetu još se ne nazire kraj. Posljednji dostupni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju da su cijene hrane i bezalkoholnih pića u Hrvatskoj u lipnju bile 14,7 posto veće nego u lipnju prošle godine.
Kada se cijene hrane i pića u lipnju ove godine usporede s prosjekom za 2015. godinu, poskupljenje tih najosnovnijih dobara za život iznosi vrtoglavih 41,9 posto.
Ne čudi stoga što sve više Hrvata ponovno u šoping odlazi preko granice. Kako su pri uvozu prehrambenih proizvoda iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore uvedena količinska ograničenja, odnosno smanjena je mogućnost slobodnog uvoza prehrambenih proizvoda, hrvatski kupci ponovno se u većoj mjeri okreću šopingu u Mađarskoj, Sloveniji i Italiji. Posebno oni uz granicu prema ostalim članicama Europske unije, budući da je pristupanjem Hrvatske Schengenu 1. siječnja ove godine nestalo i bilo kakvih graničnih kontrola. Carinske kontrole prema ostatku Unije ukinute su još 1. srpnja 2013. godine, kada smo pristupili EU.
'Cijene hrane u Sloveniji i Italiji ne razlikuju se puno od onih u Hrvatskoj'
Toga postaju svjesni i trgovci koji strahuju da će nastavak "pumpanja" cijena prehrambenih proizvoda dovesti samo do još većeg odlaska hrvatskih kupaca u prekogranični šoping. Unatoč tome, kažu, nemaju puno izbora jer hrana poskupljuje i na domaćem i na svjetskom tržištu. Posljedica toga je da im je dobavljači isporučuju proizvode po višim cijenama koje oni onda moraju "preliti“ na cijene roba na policama svojih trgovina.
![Drago Munjiza Drago Munjiza](https://static.euractiv.hr/Picture/1162/jpeg/Drago-Munjiza.jpeg?ts=2023-04-27T17:26:41)
"Istina je da potrošači sve više odlaze po hranu u Mađarsku, Sloveniju i Italiju, no izgleda da se naši trgovci toga baš i ne boje. Nažalost, svako povećanje cijena roba koje dostavljaju dobavljači podrazumijeva i rast maloprodajnih cijena. Često sam u Sloveniji, Austriji i Italiji i mogu reći da u tim zemljama nema neke velike razlike u cijenama prehrambenih proizvoda u odnosu na Hrvatsku, one su tu negdje, s izuzetkom hrvatske obale gdje su doista visoke. Međutim, općenito gledano, cijene hrane u tim zemljama rastu kao i u Hrvatskoj. Ipak, jasno je da je velika razlika u kupovnoj moći jer 100 eura za Hrvata nije isto što i 100 eura za Talijana“, objašnjava za Euractiv stručnjak za maloprodaju hrane Drago Munjiza.
Hrana će poskupjeti i zbog nevremena i afričke svinjske kuge
Osim turizma, koji tijekom ljetne sezone diže cijene u trgovinama na jadranskoj obali, na rast cijena hrane utječu i brojni drugi faktori. Među njima su i ranije divljanje cijena energenata, kao i rat u Ukrajini, zemlji koja je velik proizvođač hrane, ali i klimatske promjene.
"I nevrijeme koje nas je pogodilo, kao i afrička svinjska kuga, u konačnici će povećati cijene hrane. Dosta je proizvodnje hrane stradalo u nevremenu, kao što su velike štete i na farmama. Sve će to za posljedicu imati manje proizvoda, a to onda znači i rast cijena", upozorava Munjiza.
'Anomalija i pohlepa'
No, u krugovima proizvođača odgovornost za visoke cijene prehrambenih proizvoda uglavnom prebacuju na trgovce.
Bivši predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Mato Brlošić napominje kako su cijene primarnih poljoprivrednih proizvoda, poput pšenice, kukuruza i ostalih koji se koriste za finalne proizvode, zadnjih šest mjeseci u značajnom padu. Smanjile su se i cijene energenata. Unatoč tome, ističe Brlošić, maloprodajne cijene prehrambenih proizvoda nastavljaju se kretati uzlaznom putanjom.
"Nitko nije spustio cijene finalnih proizvoda, što je u ovakvim uvjetima anomalija koja se dosad vrlo rijetko događala. Ili trgovci ili proizvođači finalnih proizvoda koriste svoju poziciju i činjenicu da ljudi ne mogu bez hrane. Tu se netko jako dobro bogati. Zapravo je riječ o pohlepi“, upozorava Brlošić za Euractiv.
Naš sugovornik smatra da će cijene hrane i dalje rasti. Jedan od razloga za to vidi u nastavku rata u Ukrajini.
Eksplozija cijena hrane u Venezueli, Libanonu, Zimbabveu, Argentini...
Ruska invazija na Ukrajinu i inače je poremetila tržište hrane ne samo u Europi, nego i u svijetu. Rusko-ukrajinski rat stanovnike mnogih zemalja u razvoju bacio je na sam rub gladi. Nastavak rata, koji uključuje i nedavno razaranje brane Nova Kahovka na Dnjepru, kao i povlačenje Rusije iz sporazuma o izvozu ukrajinskog žita, budi dodatnu zabrinutost.
![brana Kahovka brana Kahovka](https://static.euractiv.hr/Picture/1441/jpeg/brana-Kahovka.jpeg?ts=2023-06-06T10:01:49)
Stručnjaci Svjetske banke u svom novom izvješću o sigurnosti opskrbe hranom upozorili su da cijene prehrambenih artikala ostaju visoke te su dodali kako su takve cijene prehrambenih proizvoda izravna posljedica rata u Ukrajini i klimatskih promjena.
Posebno su, ističu u Svjetskoj banci, ugroženi stanovnici zemalja Afrike, Azije i Latinske Amerike, ali i oni u Europi i Sjevernoj Americi.
U odnosu na razdoblje prije godinu dana, cijene hrane nominalno su - po troznamenkastim stopama! - porasle u Venezueli, Libanonu, Zimbabveu i Argentini. Realni rast cijena hrane, umanjen za inflaciju, najveći je u Zimbabveu, Libanonu, Egiptu i Turskoj, od 16 pa do 80 posto. Bez previše oklijevanja, može se reći da su cijene hrane u tim zemljama u posljednjih godinu dana eksplodirale.
U tu bi se kategoriju trebale i druge zemlje u kojima su cijene hrane rasle, a u mnogima i nastavljaju rasti, po stopi od 30 i više posto na godišnjoj razini. Osim već spomenutih, tu su još i Etiopija, Sijera Leone, Gana, Iran, Laos, Pakistan, Šri Lanka, ali i Ukrajina i Moldavija.
I Hrvatska na popisu zemalja Svjetske banke s velikim rastom cijena hrane
Međutim, među zemljama u kojima je došlo do snažnog rasta cijena hrane u Svjetskoj banci navode i zemlje europskog jugoistoka, pa tako i Hrvatsku.
Velik skok cijena hrane u posljednjih je godinu dana zabilježen i u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, kao i u Rumunjskoj, Bugarskoj i Grčkoj, te u Mađarskoj i Sloveniji.
Među zapadnoeuropskim zemljama, najveći skok cijena hrane prisutan je u Ujedinjenom Kraljevstvu. Međutim, cijene prehrambenih proizvoda rastu i u ostalim velikim europskim zemljama - Francuskoj, Njemačkoj i Italiji te Španjolskoj.
Stezanje remena
Poseban problem u cijeloj priči je što se za sada ne vidi završetak divljanja cijena hrane koji je već postao glavni inflacijski okidač. Na to upozoravaju i stručnjaci s kojima je Euractiv razgovarao.
U takvim uvjetima, građanima ne preostaje drugo nego da pozorno okrenu svaki euro prije nego ga potroše. Mnogi su već smanjili, a mnogi će morati smanjiti, i potrošnju na drugim stavkama, budući da bez hrane ipak ne mogu. No, stezanje remena jedan je od glavnih sastojaka formule usporavanja gospodarskog rasta kojem svjedočimo.
Sve oči uprte u tržište
Ipak, stručnjaci kažu da će tržište, prije ili kasnije, učiniti svoje i zaustaviti rast cijena prehrambenih proizvoda. Posebno kada na njemu postoji jaka konkurencija, a u Hrvatskoj ona postoji.
"Moramo biti strpljivi i čekati da odnos ponude i potražnje uradi svoje", zaključuje Munjiza.