Imamo drastičan pad poljoprivredne i stočarske proizvodnje i opustošena sela o kojima se malo priča, posebice u godini prije izbora, jer je očito da se država i nema čime pohvaliti, osim vrijednošću proizvodnje koju je pogurala inflacija
Hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede ovih se dana ponovno pohvalilo pozitivnim pomacima u sektoru.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), poljoprivredna djelatnost je u 2022. godini ostvarila vrijednost proizvodnje od 24,5 milijardi kuna, što je u odnosu na prethodnu godinu porast od 18,2 posto.
Proizvodnja raste, ali ne znamo je li rast stvaran ili je posljedica inflacije
Kako su objasnili, drugu godinu zaredom Hrvatska se suočava s ekstremnim vremenskim uvjetima koji su se prošle godine odrazili na proizvodnju kukuruza, najznačajnije jare kulture, uslijed ljetnih suša, dok su se ove godine zasad prekomjerne oborine odrazile na ozime kulture. Unatoč tome vrijednost proizvodnje je narasla, ali smo ostali uskraćeni za informaciju je li to rezultat veće proizvodnje ili tek rasta cijena i inflacije.
Isto tako, nismo dobili informaciju kakva je situacija u stočarskom sektoru koji se nastavlja urušavati. Taj pad ove će godine biti još veći, posebice zbog afričke svinjske kuge koja je pogodila istok Hrvatske, regiju s najvećom proizvodnjom svinja, a ovih smo dana svjedoci i najave nove krize u proizvodnji mlijeka.
Naime, europski proizvođači su upozorili da bi moglo doći do kolapsa na EU tržištu mlijeka, što je za naše proizvođače, koji su od prošle godine počeli dobivati veću cijenu i koliko-toliko se oporavili, najava novih problema.
Cijene otkupa mlijeka prošle su godine počele rasti, što je dovelo do blagog oporavka, ali od sredine ove godine opet padaju, iako je Ministarstvo poljoprivrede najavilo novu strategiju koja bi trebala dovesti do rasta broja proizvođača i količina proizvedenog mlijeka. Zato je upozorenje koje su ovih dana poslali mljekari vrlo ozbiljno jer strahuju da ih ponovno čeka teška zima i borba za opstanak i rovovska bitka s industrijom mlijeka.
Sve brojke u padu
Ministarstvo se u svojoj prošlotjednoj objavi nije osvrnulo na podatke DZS-a koji pokazuju da je nastavljen pad u stočarskoj proizvodnji u Hrvatskoj, kojem se očito ne nazire kraj. Podaci za 2022. tako pokazuju da proizvodimo 69 milijuna jaja manje, mlijeka 34 milijuna litara manje, odojaka 203.000 komada manje, teladi 5000 grla manje, a imamo porast uvoza janjaca za čak 41,8 posto.
Prema tim podacima, lani je broj teladi bio manji za 5000 u odnosu na godinu ranije, a broj zaklanih grla manji je za oko 9000 komada. S padom broja muznih krava, ukupna proizvodnja kravljeg mlijeka smanjila se za čak 34 milijuna litara te je lani iznosila oko 507 milijuna litara.
U svinjogojstvu je prisutno smanjenje broja zaklanih svinja za 8,5 posto, a broj oprašenih odojaka smanjen je u odnosu na prethodnu godinu za oko 203.000 grla, odnosno za gotovo 13 posto.
Uvezli smo lani oko 658.000 svinja, što je više za šest posto, a što će tek biti ove godine vidjet ćemo na kraju godine, budući da kriza sa svinjskom afričkom kugom tek uzima zamah i pitanje je što će biti do konačnog suzbijanja epidemije.
Podaci DZS-a pokazuju da se u proizvodnji peradi broj novih pilića povećao za dva posto, a broj ukupno zaklane peradi veći je za oko 440.000 grla. No, zato je proizvodnja kokošjih jaja značajno smanjena, za 9,4 posto. To znači da je Hrvatska tijekom prošle godine proizvela oko 667 milijuna jaja, što je 69 milijuna manje nego prethodne godine, navodi DZS.
Kako navode iz DZS-a, uvoz ovaca (janjaca) u 2022. u odnosu na prethodnu godinu povećao se za čak 41,8 posto, dok je izvoz ostao nepromijenjen. U odnosu na prethodnu godinu, prirast koza manji je za 0,8 posto, dok je broj ojarenih jarića manji za 3,6 posto.
Kriza s mlijekom
Depresivno stanje u stočarstvu Hrvatske prošli je tjedan dočekala i vijest koja stiže iz Europskog odbora za mlijeko (EMB), koje je pozvalo donositelje odluka u Europskoj uniji da poduzmu mjere protiv krize kako bi spriječili kolaps tržišta mlijeka.
Prema ovom udruženju, u državama članicama postupno padaju otkupne cijene - dakako, i Hrvatskoj - a sve veći broj proizvođača je prinuđen zaustaviti proizvodnju i zatvoriti farme. EMB je izdao hitno upozorenje da će Europa izgubiti i ekonomski i socijalno ako se krave više ne budu držale u ruralnim područjima i farme više ne budu mogle nastaviti s radom, što je cilj novih zelenih politika na kojima EU i dalje inzistira, iako svi parametri pokazuju da će one biti pogubne za proizvodnju i opstanak sela.
"Usred smo krize. Vrijeme je za akciju!“, uzbunu je podigao predsjednik EMB-a i danski mljekar Kjartan Poulsen, koji je objavio kako mljekari ne mogu prihvatiti da donositelji odluka u EU vide da je situacija nejasna, ali i dalje ostaju pasivni i prepuštaju odgovornost državama članicama da same, pojedinačno, donose odluke.
Smatra da je vrijeme da Europska komisija preuzme odgovornost na razini EU i konačno rastereti tržište mlijeka pokretanjem dobrovoljnog smanjenja proizvodnje.
Predstavnici ove organizacije navode da je poljoprivreda okosnica ruralnih regija i bez nje bi ova područja jednostavno propala. Naglašavaju da se konačno moraju postaviti temelji za održivi ekonomski i društveni razvoj kako bi očuvali bioraznolikost.
Isto tako, pozivaju da kreatori politika stvore okvire za bolju raspodjelu marži u lancu opskrbe. To bi u stvarnosti značilo da će cijene pokrivati troškove proizvođača i istovremeno osigurati da ostanu pristupačne za potrošače.
Manjak od 14.723 eura po proizvođaču
Na novu krizu s tržištem mlijeka upozorili su ovih dana i iz krovnog udruženja hrvatskih poljoprivrednika. Naime, kako su izračunali članovi Odbora za mljekarstvo Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), proizvođači mlijeka s godišnjom proizvodnjom mlijeka od oko 360.000 kilograma naspram svojih kolega, proizvođača mlijeka u EU s istom godišnjom proizvodnjom, u 2022 godini su za prvih devet mjeseci imali 21.421 eura manje prihode.
Razlika se počela smanjivati od ožujka 2023. godine, kada je počela rasti otkupna cijena, pa je tako za prvih devet mjeseci ta razlika smanjena, ali je još uvijek iznosila 14.723 eura.
U državama članicama postupno padaju otkupne cijene mlijeka, a sve više proizvođača je prinuđeno zaustaviti proizvodnju i zatvoriti farme. Pad cijene mlijeka u Hrvatskoj je krenuo od lipnja, kada je cijena s 0,50332 eura po kilogramu pala na 0,49707 eura po kilogramu.
Preventivno poslali poruku državi
Pad se nastavlja i rujnu je cijena pala na 0,48274 eura po kilogramu, a strahujemo da će se nastaviti što će nas učiniti još više nekonkurentnima, izjavio je predsjednik Odbora za poljoprivredu HPK Igor Rešetar.
Zato su preventivno poslali poruku državi kako je potrebno odmah sjesti za stol i vidjeti kako krizu zaustaviti i ublažiti jer bi ona mogla biti kraj za domaću proizvodnju, koja je ionako pala ispod 50 posto domaćih potreba, te da se najavljena strategija oporavka sektora sigurno neće dogoditi.
Strategija za povratak na proizvodnju iz 2012.
Realizacijom Programa oporavka sektora mlijeka, koju je početkom godine najavila država, predviđa se povećanje populacije krava, ovaca i koza u proizvodnji mlijeka te ukupna proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj na razini od oko 600 milijuna litara kravljeg i 8,4 milijuna litara ovčjeg, kao i 11,2 milijuna litara kozjeg mlijeka do 2030. godine.
Stopa samodostatnosti pokazuje u kojoj mjeri “domaća proizvodnja“ pokriva sve potrebe, odnosno domaću potrošnju (ukupnu potrošnju za ljude, životinje i industriju).
Hrvatska iz vlastite proizvodnje podmiruje tek dio godišnje potrebe za mlijekom i mliječnim prerađevinama. Dok smo, primjerice, 2010. godine bili na 86 posto samodostatnosti, to je u 2021. godini palo tek na 55 posto.
Hrvatska je 2012. godine imala 14.874 proizvođača kravljeg mlijeka, a njihov se broj smanjivao i prošle smo godine pali na tek 3480 proizvođača mlijeka. Proizvodnja je pala sa 602 milijuna kilograma, koliko smo imali 2012., na tek 405 milijuna kilograma u prošloj godini.
Kada je riječ o broju stoke, podaci govore da smo 2012. godine imali 178.004 mliječnih i kombiniranih pasmina krava, a to je također palo na 120.330 u prošloj godini.
Prema planu koji predviđa ova nova strategija, Hrvatska bi, da bi postigla cilj koji je zacrtan, a to je povratak na proizvodnju iz 2012., trebala do 2030. godine investirati gotovo 700 milijuna eura, od čega najviše u povećanje grla u proizvodnji mlijeka - čak 415 milijuna eura, povećanje produktivnosti - oko 170 milijuna eura, dok bi se u osiguravanje preradbenih kapaciteta trebalo uložiti preko 106 milijuna eura.
Stanje na tržištu
Prema podacima Tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi od rujna, na domaćem tržištu u kolovozu i dalje je primjetan blagi pad otkupnih cijena mlijeka.
Prosječna cijena mlijeka realne kvalitete u kolovozu je iznosila 0,48680 eura po kilogramu (48,68 eura za 100 kilograma), uz 3,91 posto mliječne masti, što je u odnosu na cijene s početka godine manje za 5,7 posto, a u odnosu na cijene godinu dana ranije više za 12,58 posto.
U isporuci mlijeka otkupljivačima u srpnju 2023. godine sudjelovalo je samo 2743 isporučitelja, a isporučena količina kravljeg mlijeka iznosila je 31.157.549 kilograma. Isporučena količina mlijeka u srpnju u odnosu na lipanj ove godine bila je niža za 2,2 posto, a u odnosu na isti mjesec 2022. godine bila je manja za 8,5 posto.
Prema procjeni, količina mlijeka koja se očekuju u isporuci za kolovoz 2023. iznosi 30.145.874 kilograma.
Prema procjeni, cijena mlijeka u rujnu (0,48274 eura za kilogram) ne ukazuje na značajnije promjene, a u odnosu na druge zemlje EU, otkupna cijena mlijeka u Hrvatskoj svrstala se u kategoriju zemalja višeg srednjeg cjenovnog ranga, dok je, prema procjeni za kolovoz, na sedmom je mjestu ljestvice EU. Otkupne cijena mlijeka na EU tržištu i dalje su u padu.
Prema dostupnim podacima, prosječna cijena mlijeka na razini EU u srpnju iznosila je 43,74 eura za 100 kilograma, što je manje u odnosu na lipanj za 1,3 posto, a u odnosu na cijene godinu dana ranije za 14,3 posto.
Cijenu mlijeka za kolovoz 2023. god. Europska komisija procjenjuje na 43,58 eura za 100 kilograma, što je u odnosu na otkupnu cijenu mlijeka realne kakvoće na hrvatskom tržištu niže za 10,4 posto.
Bez jasne vizije
Proteklih dana nekoliko je stočarskih udruženja zato poslalo jasnu poruku kako Hrvatska nema jasnu viziju što želi i kako poboljšati poljoprivrednu proizvodnju, posebice stočarsku. Smatraju da je Hrvatska jedina članica EU koja nije uredila tržište i zaštitila domaću proizvodnju.
Ističu kako ponajprije treba krenuti s novom strategijom preraspodjele potpora jer se potpore velikim djelom daju uskoj interesnoj grupi velikih i "novim podobnim" poljoprivrednicima, umjesto da se potpore pravedno preraspodjele na stvarne primarne proizvođače.
Naime, prema njihovom mišljenju, iako su Europska banka i Europska komisija savjetovale Hrvatskoj da ograniči potpore osnovnih plaćanja na 100 000 eura po poljoprivrednom subjektu, Hrvatska je odbila taj prijedlog, zbog čega se sredstva potpora, nažalost, u velikoj većini koriste u nepoljoprivredne svrhe i za politički opstanak na vlasti, a ne za povećanje poljoprivredne proizvodnje.
Isključivo zbog toga i imamo ovakav drastičan pad poljoprivredne i stočarske proizvodnje i opustošena sela o kojima država malo priča, a posebice u godini prije izbora, jer je očito da se baš i nema čime pohvaliti, osim "umjetnim" rastom vrijednosti proizvodnje koju je pogurala inflacija.
(Autor analize, Miroslav Kuskunović, poljoprivredni analitičar iz konzultantske kuće Kombinat 1969, vanjski je suradnik portala Euractiv.hr. Stavovi izneseni u komentarima i analizama vanjskih suradnika su osobni stavovi i nisu nužno stav redakcije.)