Mjere koje država provodi za suzbijanje afričke svinjske kuge mogle bi dokrajčiti svinjogojstvo u Slavoniji i dodatno potaknuti propadanje sela
Sjećate li se kako su mediji prije ulaska u Europsku uniju izvještavali o tome kako ćemo ulaskom u EU izgubiti pravo na tradiciju, prije svega mogućnosti da se peče rakija, prodaje domaći sir i vrhnje na tržnicama, a ono najvažnije, da će se ukinuti slavonski običaji svinjokolja u dvorištima i pravljenje tradicionalnih kulena, čvaraka, kobasica?
Iako nam te tradicijske običaje nije ukinula "zla" EU, koja svojim pravilima i zakonima nastoji uvesti red u sve segmente proizvodnje hrane, očito bi mogla učiniti afrička svinjska kuga, koja se ovog ljeto pojavila u istočnim županijama Hrvatske - za sada samo u Vukovarsko-srijemskoj i Brodsko-posavskoj županiji.
Strah od izumiranja sela
Iako je ova vijesti prošla poprilično nezapaženo u mainstream medijima, po društvenim mrežama Slavonci danima šire paniku i strah i prijete bojkotom ove zdravstvene mjere u cilju suzbijanja opake bolesti među svinjama.
Kažu da će, ako treba, praviti kobasice i kulene u ilegali, kao što i danas neki peku rakiju u neregistriranim kazanima, samo da sačuvaju svoje običaje. Strahuju da će i ovom mjerom Slavonija biti na ogromnom gubitku i da će država dodatno ekonomski uništiti najnerazvijenija sela i regiju u Hrvatskoj, tamo gdje su ljudi zbog niskog standarda sami stoljećima proizvodili hranu za sebe i tako krpali kućni budžet (a često hranili i svoju rodbinu po gradovima).
Strahuju od izumiranja ove tradicije, a kako tvrde s njom će se nastaviti i sve većeg izumiranja sela.
Tiha pobuna seljaka
No, iz Ministarstva poljoprivrede poručuju da stroge mjere nemaju alternativu i da je imperativ suzbiti epidemiju.
"Posve smo svjesni slavonskih običaja i činjenice da se približava sezona svinjokolja, ali ove godine to neće biti moguće. Bit će moguće proizvoditi kulen i druge suhomesnate proizvode u objektima koji su registrirani za to, ali nažalost u domaćinstvima - ne. To treba jasno reći da ne bi bilo zablude uoči kolinja. Kako sada stvari stoje, tako je", izjavio je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Mladen Pavić u nedavnom razgovoru za Plavu vinkovačku televiziju.
Afrička svinjska kuga, koja je do 31. kolovoza utvrđena na 631 gospodarstvu, od čega su tri u Brodsko-posavskoj, a sva preostala u Vukovarsko-srijemskoj županiji, tako bi mogla dokinuti i ovu ponosnu slavonsku tradiciju. Klasične svinjokolje na zaraženim i područjima u zonama nadzora tako ove jeseni neće biti, a kako će na tu mjeru reagirati ljudi i hoće li država "upadati" u dvorišta i plijeniti kulene i čvarke ili će se pojaviti neki ponosni Šokac koji će im zabraniti ulazak u dvorište, pa i pod prijetnjom silom i fizičkim sukobom, ostaje da se vidi. Prava reakcija na ovu mjeru vidjet će se tek kad dođe vrijeme svinjokolja ili kolinja, kako se to kaže u drugim dijelovima Hrvatske.
Dakle, pobunu možemo očekivati krajem listopada i u studenom kada se obično spremaju svinjokolje koje traju i do iza Nove godine.
Neće biti nestašice svinjetine i rasta cijena?
Kako je pojasnio Pavić, prema uredbi vezanoj za afričku svinjsku kugu dopuštena je proizvodnja proizvoda koji će dugo fermentirati. Tako će registrirani proizvođači u svojim profesionalno opremljenim pogonima, dobiti dozvolu za proizvodnju kulena i ostalih suhomesnatih proizvoda.
Ponovio je - kulen će biti moguće proizvesti, ali ne kod ljudi u dvorištu na improviziranom stolu, nego kod susjeda koji ima registriranu proizvodnju. A što to zapravo znači i zašto se brani obrađivanje mesa, ako je svinja zaklana i testirana na afričku svinjsku kugu u registriranom objektu i nije zaražena ovom bolešću, nikome nije jasno i država to nije jasno komunicirala, nego je ostavila "slavonskom narodu" da sam stvara svoju istinu i teorije o tome kako neko ciljano uništava Slavoniju.
Po slavonskim selima, u Vukovarsko-srijemskoj i drugim županijama, ovo je već sad top tema. Jer, koji je smisao tradicije ako će svi imati iste kulene, čvarke, kobasice koje će im napraviti neki profesionalni mesar u svom registriranom pogonu?
Tradicija se upravo i sastojala od toga da se svaki domaćin, majstor, tijekom zime i proljeća pohvali kako su njegove kobasice bolje, ljuće, kvalitetnije osušene ili čvarci hrskaviji od komšijinih. Isto tako, kada dođe Uskrs i kad se kuha prva šunka ili nareže kulen, da se vidi tko je ove godine napravio bolji, čija šunka je sočnija, a kulen ima bolju formu i sadržaj. Pa, uostalom, imamo i brojna takmičenja u spremanju kulena koja su postala prave turističke atrakcije - hoćemo li i njih odmah ukinuti?
Tradicija već izumire
Tradicija svinjokolja već je odavno počela izumirati. Prije svega zato jer ljudi više ne uzgajaju svinje, kao što je ranije svaka kuća imala dvoje ili troje svinja koje je hranila za svinjokolju.
Drugo na selima je sve manje mladih ljudi, a i sve manje onih starijih koji uopće znaju praviti ove delicije. Tradicija se već pomalo počela ukidati, sama po sebi, kako nestaju slavonska sela.
I konačno od ulaska u EU propisani su standardi kako se svinje mogu i moraju klati (ili, da budemo politički korektni, zbog brojnih zaštitnika životinja) - humano uspavljivati ili usmrtiti, što je utjecalo da se svinje više ne kolju u dvorištima.
Dakle, i danas većina Slavonaca svoje ili kupljene svinje odvoze na klanje u registrirane objekte, gdje ih se testira na trihinelozu, a potom ih profesionalni mesari usmrte i naprave polupreradu, da bi takvo meso ljudi u obliku svinjskih polovica nosili u svoje dvorište i pravili delicije onako kako im to odgovara - s više paprike, soli, manje papra, više kobasica ili manje kulena. To okupljanje u dvorištu i prerada značila je tradiciju okupljanja u dugim zimskim danima i druženje. U doba bivše države cijela država je stala za 29. studeni, kada se slavio tadašnji Dan republike, i po tri ili četiri dana iz dvorišta diljem zemlje pušili su se kazani u kojima su se topli čvarci i pravile delicije.
Zadnji čavao u slavonski lijes
Jednom odlukom Vlade, koja vjerojatno ima svoje logično opravdanje, jer se želi zaustaviti širenje ove opake bolesti među svinjama, mogao bi biti zadnji čavao u lijes slavonskih običaja. Teško je to objasniti ljudima koji stoljećima žive za taj dan da imaju svinjokolju i okupe svoju obitelj, kumove, prijatelje i uz rakiju, bećarce i salenjake, krafne i kakve sve ne druge delicije spremaju suhomesnate proizvode za svoje potrebe. Uzimanje ove, jedne od rijetkih tradicija, mogao bi biti zadnji čavao u lijes slavonskih običaja.
I dok se čeka službeno i logično objašnjenje resornog ministarstva što to sve znači, panika oko afričke svinjske kuge širi se i drugim županijama. Ovih dana u jednoj Facebook grupi, koja ima naziv Svinjogojstvo u RH, širi se informacija kako veterinari popisuju svinje i po drugim županijama - primjerice Sisačko-moslavačkoj. Zanimljivo je da država to već sve nema u svojim čudima digitalnih sustava kojima se hvali, nego eto sad se valjda i fizički ide od dvorišta do dvorišta i popisuje svinje i tako plaši ljude. Naravno da ovaj potez među ljudima nije dobrodošao i da ima unosi nervozu i strah.
Jer, strahuju da će ostati bez svog "blaga". A, poznato je, kad jednom svinje, ali i općenito stoka, izađe iz dvorišta - svinjaca ili štale, povratka više nema. Rijetko tko će se vratiti u tu tešku proizvodnju.
Zakon o revitalizaciji svinjogojstva
Zato su ovih dana na Poljoprivrednom sajmu u Gudovcu kod Bjelovara udruženja proizvođača svinja izašli sa svojim prijedlogom posebnog zakona kojeg su poslali ministarstvu, a koji bi imao za cilj da se hitno i odmah pronađe način kako revitalizirati proizvodnju svinja, u kojoj smo pali na najniže grane u povijesti.
"Ovakvim načinom rada od prvoga dana i sada, kada malo pogledamo kronologiju, svinjogojstvo u Vukovarsko-srijemskoj županiji je otpisano. Mi se nemamo čemu nadati, osim velikih korporacija i velikih farmi gdje su dvije, tri tisuće krmača s tim da - daj Bože - i kod njih ne uđe virus afričke svinjske kuge", izjavio je u Bjelovaru Antun Golubović, predsjednik Odbora za svinjogojstvo Hrvatske poljoprivredne komore i poznati uzgajivač crne slavonske svinje iz Đurića, koji je i sam zbog zaraze ostao bez matičnog stada.
Uz četiri uginuća, eutanazirane su mu još 93 svinje.
Predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja Krešimir Kuterovac otkrio je da su kao mjere za revitalizaciju sektora predložili donošenje posebnog zakona za obnovu hrvatskog svinjogojstva jer jedino s tim na brzinu možemo proizvesti neke rezultate.
Zakon, kaže, obrađuje pitanje državnog poljoprivrednog zemljišta za svinjogojce koji ga moraju dobiti prema uvjetnom broju životinja te pitanje investicija, a to znači kredita i investicijskog povrata za poljoprivredne proizvođače na koje bi imali pravo s obzirom na izgrađene kapacitete i ovisno o veličini svog gospodarstva, od 40 do 80 posto.
Predlažu i set označavanja proizvoda mesa svinja kako bi građani bili sigurni što u Hrvatskoj jedu. Zadnji prijedlog je vezan uz strateške robne zalihe da se njima osigura prehrambena sigurnost građana i na posredan način održi domaće svinjogojstvo.
Pali na manje od milijun svinja
Dok se čekaju rezultati inicijative za zakon, odnosno hoće li će ga država prihvatiti ili odbaciti, evo nekoliko podataka koji najbolje ilustriraju propast svinjogojstva u Hrvatskoj, koji traje desetljećima, i to bez afričke svinjske kuge.
Hrvatska je tako na kraju 2000. godine imala 1,24 milijuna svinja, a to je palo u prošloj godini na službenih nešto više od 944.000. Ove godine nastavljen je pad i procjene govore da svinja u Vukovarsko-srijemskoj županiji, uoči pojave afričke svinjske kuge, bilo oko 122.000, što znači da je sada taj broj manji za oko 11 posto.
Na brojku od 860.000 svinja ukupno u Hrvatskoj tih, 13.000 usmrćenih svinja zanemariva je brojka, kažu u ministarstvu.
Hrvatska jedan od najvećih uvoznika svinjetine u EU
Poznato je da je Hrvatska jedan od najvećih uvoznika svinjskog mesa u EU, a službeno smo na nekih oko 50 posto svojih potreba.
Podaci za prvih pet mjeseci ove godine pokazuje da smo uvezli svinjskog mesa svježeg i smrznutog gotovo 39.000 tona ili, u novcima, za preko 117 milijuna eura ( i ostvarili minus od preko 103 milijuna eura). U istom razdoblju prošle godine bili smo u minusu od 70 milijuna eura. Istina je da je djelomično kriva inflacija ili rast cijena svinjskog mesa, ali ipak ovaj trend pokazuje da ćemo ove godine oboriti sve dosadašnje rekorde.
(Autor analize, Miroslav Kuskunović, poljoprivredni analitičar iz konzultantske kuće Kombinat 1969, vanjski je suradnik portala Euractiv.hr. Stavovi izneseni u komentarima i analizama vanjskih suradnika su osobni stavovi i nisu nužno stav redakcije.)