Brojke pokazuju urušavanje hrvatskog stočarstva u posljednjem desetljeću, a nijedna poljoprivredna politika do sada nije donijela zaokret i promjenu
Hrvatski stočarski sektor u deset je godina, od 2012. godine do danas ostvario deficit u razmjeni sa svijetom od gotovo pet milijardi eura, a upravo je toliki i iznos koji se spominje da će hrvatska poljoprivreda dobiti u novom programskom razdoblju Zajedničke poljoprivredne politike, koja je stupila na snagu početkom godine (u ovaj iznos se računaju i nacionalna sredstva).
Iako gotovo sve brojke u proizvodnji i općenito stanju u hrvatskom stočarskom sektoru pokazuju urušavanje u posljednjem desetljeću, podaci o robnoj razmjeni ovog sektora dokazuju u kakvom smo lošem stanju i koliko smo postali ovisni o uvozu te kako niti jedna poljoprivredna politika do sada nije donijela zaokret i promjenu.
Hrvatski izvoz stoke porastao, ali znatno manje od uvoza
Naime, podaci pokazuju da je uvoz stoke i proizvoda prateće industrije (a tu ulazi meso, mlijeko, jaja, mesne prerađevine i drugo), u 2012. godini iznosio preko 440 milijuna eura, te je u prošloj godini došao do 1,23 milijarde eura. Deficit, odnosno manjak u razmjeni, u spomenutom razdoblju je povećan sa 268 milijuna eura, na gotovo 700 milijuna eura koliko je iznosio prošle godine.
Mora se priznati da je i naš izvoz pokazao rast, ali daleko manji nego što je to uvoz. Tako smo 2012. godine krenuli s preko 172 milijuna eura, te došli na iznos od 532 milijuna eura. No, kada se podvuče crta, a podaci to jasno pokazuju, vidljivo je da smo u 10 godina uvezli žive stoke i svih proizvoda prateće industrije za nevjerojatnih preko osam milijardi eura i ostvarili minus od spomenutih pet milijardi eura.
Koronakriza i rat u Ukrajini utjecali na rast uvoza mesa
Koronakriza i rat u Ukrajini, te ogromne promjene na globalnom tržištu hrane u protekle dvije godine, utjecali su na novi rast uvoza. Podaci tako pokazuju da je Hrvatska u samo godinu dana (2021/2022), povećala uvoz mesa za preko 167 milijuna eura. Naime, mesa i jestivih klaoničkih proizvoda smo u 2021. uvezli za preko 394 milijuna eura, a to je u prošloj godini naraslo na preko 562 milijuna eura.
Uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u godinu dana je vrijednosno narastao sa 293 milijuna eura, na 425 milijuna eura, a proizvoda od mesa sa 110 milijuna eura na 135 milijuna eura. Povećan je i uvoz živih životinja i to sa 136 milijuna eura na 161 milijuna eura. Naravno, ovi su rezultati najvećim dijelom pod utjecajem rasta cijena koji je bio ogroman, no i dalje upozoravaju da je stanje alarmantno i da mjere koje država provodi ne donose pomake. Dapače, štale i farme se prazne i gase, a kada se jednom isprazne teško će ih biti ponovo napuniti i to je činjenica kod koje je teško pobjeći.
U cijeloj EU propadaju stočarske farme
Zato i ne čudi da se u medijima svakodnevno govori o ogromno rastu cijena mesa i mlijeka, te se sve više govori i o mogućim nestašicama jer u i cijeloj EU stočarske farme propadaju, smanjuje se broj svinja, goveda, a jedino još peradarski sektor koliko toliko odolijeva krizi.
EU je kroz svoje zelene politike stočarski sektor označila kao glavnog generatora zagađivača okoliša, postavila je nove standarde u proizvodnji, sve je više zahtjeva koje mali i stariji proizvođači nisu u stanju ispuniti i masovno odustaju od proizvodnje.
Poljoprivrednici masovno odustaju od proizvodnje
Sve to još snažnije se održava na hrvatski stočarski sektor.
Tov junadi koji je bio jedan od najboljih biznisa u hrvatskom stočarskom sektoru, jer smo ogromne količine junadi izvozili na tržišta arapskih zemalja, također je pod znakom pitanja. Iako se Ministarstvo pohvalilo ovih dana kako smo otvorili ogromno tržište Turske, stručnjaci ipak tvrde kako ćemo tako nešto teško realizirati jer tovljači junadi sve teže nalaze jeftinu telad na europskom tržištu, a vlastiti razvoj sustava krava-tele, kako bi imalo domaću telad, nikada nismo revitalizirali i razvijali.
Nekolicina proizvođača iz ovog sektora protekli su tjedan iznijeli, na stručnoj raspravi Budućnost proizvodnje, dostupnost i cijene mesa u RH svoj pogled na sektor koji nije nit malo optimističan. Jer kako tvrde više uopće nije bitno koja je cijena mesa nego hoće li ga uopće biti u Hrvatskoj.
Poljoprivrednici masovno odustaju od proizvodnje što je posljedica loše poljoprivredne politike, novi zakon o poljoprivredi vodi u posve krivom smjeru, a veliki, ozbiljni proizvođači odustaju od proizvodnje.
'Nije više pitanje cijene mesa, nego hoće li ga biti'
Vlasnik tvrtke Natura Beef Mladen Kušeković izrazio je bojazan da situacija s mesom, posebice junećim i goveđim, došla do točke kad je pitanje hoće li mesa uopće biti.
"Nije više pitanje cijene, nego hoće li ga biti", istaknuo je Kušeković.
Upozorio je i da je cijena stočne hrane, odnosno žitarica, u zadnje tri godine poskupjela gotovo 300 posto, cijena žive stoke porasla je za 30-ak posto, a mesa tek 20 posto. Naveo je i kako godinama stočari Ministarstvu poljoprivrede ukazuju na probleme, od zakupa poljoprivrednog zemljišta do Strateškog plana, no što god da su predložili nije prihvaćeno.
„Ministarstvo vozi priču po svom“.
Posebno teško stanje u svinjogojstvu
Svim poljoprivrednim stručnjacima je jasno da je stočarstvo kao grana unutar poljoprivrede ključna, jer ona vuče za sobom i sve ostalo.
Posebno teško stanje je u hrvatskom svinjogojstvu. Prema podacima objavljenim na DG AGRI, broj krmača u Hrvatskoj za 2022.godinu je 70.000, odnosno 13,5 posto je manji u odnosu na prethodnu godinu. Broj nazimica je 15.000 ili 34,7 posto manje u odnosu na prethodnu godinu.
Tijekom 2021. broj krmača bio je manji je za osam posto, nazimica za 4,2 posto, a u proteklih pet godina Hrvatska je izgubila 35 posto broja krmača i nazimica. Nedostatak prasadi za tov nadomješta se iz EU, a tijekom 2022. godine uvezeno je 410.000 prasadi za tov odnosno 16,5 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Ili, u novcima, radi se o vrijednosti prasadi od 30 milijuna eura.
Poznato je kako svinjsko meso naši građani najviše konzumiraju, a procjene su 40 kilograma godišnje, dok smo u samodostatnost u proizvodnji svinjskog mesa na tek oko 55 posto. I sve je bilo dobro dok je europsko tržište svinjetine bilo stabilno, pa smo imali meso iz uvoza po niski cijenama, no i ono se počelo urušavati.
U 2022. europska proizvodnja svinjskoga mesa pala 5,6 posto
EU je drugi najveći svjetski proizvođač svinjskog mesa i najveći izvoznik mesa i mesnih proizvoda. Samodostatnost EU u svinjskom mesu je 120 posto. Na problematiku EU svinjogojske proizvodnje posljednjih godina utjecalo je COVID, rat u Ukrajini, cijena stočne hrane i energije, širenje afričke svinjske kuge u zemljama sa značajnom svinjogojskom proizvodnjom. Uz ekološke izazove prilagodbe proizvodnje na standarde Nitratne direktive, klimatske zahtjeve za smanjenja emisije dušika, socioekonomske probleme vezano za starenje stanovništva i napuštanja proizvodnje malih i srednjih proizvođača, budućnost svinjogojstva nije baš blistava.
Tijekom 2022.godine europska proizvodnja svinjskog mesa smanjila se za 5,6 posto Najveći proizvođači su zabilježili smanjenje proizvodnje (Španjolska -2,2 posto, Njemačka -9,8 posto, Poljska -9,2 posto, Danska -6,6 posto). Izraziti rast cijena mesa uzrokovan je padom proizvodnje zbog smanjenje broja krmača i nazimica.
Stočarima najbolje parcele 'ugrabili' ratari
Svi ovi negativni trendovi kako u Hrvatskoj tako i u EU upozoravaju da je vrijeme za ozbiljan zaokret u stočarstvu. Prije svega trebalo bi pronaći način da se sektori ratarstva i stočarstva bolje povežu jer smo zadnjih godina izvozili svoje žitarice, kukuruz, soju, a uvozili meso i stočnu hranu.
Domaći stočari bili su na udaru visokih cijena žitarica i uljarica, pa nije čudo što je ovih dana u javnost izašla informacija da je došlo do novog velikog uginuća krava u Lici kod jednog farmera - jednostavno nije, očito, imao novca za hranu. Stočari nemaju niti dovoljno svoje zemlje jer su najbolje parcele "ugrabili" ratari koji su zadnje tri godine dobro zarađivali na visokim cijenama žitarica i uljarica.
Pitanje je tko će raditi u stočarstvu
I dok se u Hrvatskoj već godinama vode rasprave o tome kako nas EU pravila obvezuju da ne možemo uvoditi zabrane uvoza i jače kontrole uvoznih proizvoda, europski sustav funkcioniranja zajedničkog tržišta se ovih dana počeo naglo urušavati. Naime, sve više država uvodi zabranu uvoza žitarica (ali i drugih poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine), jer je taj uvoz srušio cijene i ugrozio domaće poljoprivrednike. Sve ove promjene, prijetnje i ugroze trebale bi osvijestiti hrvatsku državu da je vrijeme za ozbiljniji pristup ovoj teško proizvodnji.
Naravno, pitanje svih pitanja je tko će raditi u stočarskom sektoru kada imamo sve manje ljudi i radne snage. Za nas potrošače ostaje samo da se nadamo kako će se cijene (možda) stabilizirati i da ipak neće doći do praznih polica s mesom.
(Autor analize, Miroslav Kuskunović, poljoprivredni analitičar iz konzultantske kuće Kombinat 1969, vanjski je suradnik portala Euractiv.hr. Stavovi izneseni u komentarima i analizama vanjskih suradnika su osobni stavovi i nisu nužno stav redakcije.)
