Budući da se nekoliko europskih regija bori s utjecajem obilnih padalina i da su usjevi u nekim dijelovima Europe pogođeni jakom sušom, Bruxelles poduzima korake za ublažavanje štete u sektoru voća, povrća i vinogradarstva
Ovogodišnje proljeće i ljeto u Europi donijeli su niz ekstremnih vremenskih prilika, koje su, između ostalog, ostavile štetu i na poljoprivrednoj proizvodnji.
Velike padaline u Sloveniji i južnoj Austriji početkom kolovoza nanijele su velike štete u poljoprivrednom sektoru.
Ogormne štete od nevremena
U Austriji je glavni poljoprivredni osiguravatelj HV procijenio da je šteta iznosila 220 milijuna eura, u usporedbi sa 170 milijuna eura štete zbog poplava 2022., izjavio je za austrijske medije glavni direktor HV-a Kurt Weinberger.
U Sloveniji još nisu objavljeni podaci o poljoprivrednoj šteti, a premijer Robert Golob procijenio je ukupnu štetu na više od 500 milijuna eura.
Velike suše u mnogim dijelovima Europe
S druge strane, prema nedavnim podacima Europskog opservatorija za suše (EDO), mnogi se dijelovi Europe i dalje suočavaju s velikim sušama.
U prvih 10 dana kolovoza gotovo četvrtina teritorija Europske unije bila je pod "upozorenjem," što znači manjak vlage u tlu, ili je bio označen stanjem "uzbune", najvišem stupnju pripravnosti opservatorija.
Dok su jake suše ovog proljeća bile najviše pogodile Pirenejski poluotok i druge dijelove južne Europe, najnovije epizode sušnog vremena pogodile su sjevernu Europu.
Prema lipanjskom izvješću EDO-a, to se posebice odnosi na regije Baltičkog mora, skandinavski poluotok, Veliku Britaniju, Irsku i Njemačku, gdje je zbog suša došlo do "bojazni za rast usjeva."
Posljedice suše u južnoj Europi
Međutim, dok južna Europa polako ulazi u "fazu oporavka od suše," proljetna suša ostavila je traga u poljoprivrednoj proizvodnji. Nedavne padaline "nisu kompenzirale učinke stalnog izostanka oborina, kao i toplinskih valova”, koje su imale "ozbiljne" učinke za usjeve i vegetaciju, zaključuje se u izvješću.
U tom kontekstu, Europska komisija poduzela je početkom kolovoza korake za ublažavanje štete za sektor voća, povrća i vinogradarstva.
Proizvodnja voća i povrća u nekoliko regija EU "dramatično je oštećeno" zbog "ozbiljnih nepovoljnih meteoroloških događaja" u proljeće, rekli su iz Komisije. U isto vrijeme, brojni vinogradari nisu zbog toga mogli dovršiti sadnju u inače najpovoljnijem razdoblju godine.
Kako bi se situacija ublažila, Komisije je 8. kolovoza uvela "paket fleksibilnosti", koji bi trebao državama članicama i poljoprivrednicima omogućiti veći manevarski prostor u okvirima programa EU za taj sektor do kraja godine.
Tržišne mjere
Paketom se omogućuju određene iznimke u okviru nacionalnih strateških planova, putem kojih države dijele europske poljoprivredne subvencije, i u okviru takozvane Zajedničke tržišne organizacije (CMO), uobičajenog mehanizma na kojeg se poljoprivrednici oslanjaju u slučaju tržišnih kriza.
Osim toga, Komisija je uvela i izuzeće u sustavu odobravanja sadnje vinove loze kako bi se osiguralo da proizvođači koji zbog poplava nisu mogli u praksi iskoristiti dozvole za sadnju neće izgubiti svoja prava.
Mjere su uslijedile nakon što je Komisija već krajem lipnja uvela tržišne mjere za sektor vinogradarstva, koje su donesene kako bi se državama članicama omogućilo da se nose s novonastalim viškom vina na tržištu.
U tom je slučaju izvršna vlast EU omogućila nacionalnim vladama da pokrenu takozvanu "kriznu destilaciju" kako bi se izbjegao velik pad proizvođačkih cijena zbog velikih berbi vinove loze u prethodnim godinama.
U praksi to znači da će do sredine listopada sve prekomjerne količine vina biti povučene s tržišta i destilirane, a tako dobiveni alkohol koristit će se u neprehrambene svrhe.
(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Fruit, vegetable sector plagued by extreme weather as EU takes action)