Oko Uredbe o obnovi prirode, koju je predložila Europska komisija i koju je usvojio Europski parlament, mjesecima su se lomila koplja u EU, a HPK su ocijenili da je novi propis protivan interesima hrvatske poljoprivrede i ribarstva
Najveće udruženje hrvatskih poljoprivrednika i ribara, Hrvatska poljoprivredna komora (HPK), pozvala je prošlog tjedna hrvatske zastupnike u EU parlamentu da glasaju protiv Uredbe o obnovi prirode, pri čemu su jasno poručili kako je prijedlog uredbe protivan interesima hrvatskog sela, poljoprivrede i ribarstva.
Ujedno su se priključili većini poljoprivrednika, EU koji su prošli tjedan prosvjedovali protiv ove kontroverzne Uredbe, tijekom plenarne sjednice, kada je 20 nacionalnih izaslanstava poljoprivrednika u Strasbourgu prosvjedovalo protiv glasanja.
HPK protiv Uredbe
Iz HPK su poručili kako je svaki glas hrvatskih eurozastupnika protiv ove Uredbe od izuzetne važnosti te da će davanjem podrške zakonu učiniti direktnu štetu budućoj poljoprivrednoj i ribarskoj proizvodnji u Hrvatskoj.
"Podrška zakonu je protivna interesima hrvatskog sela i poljoprivrede ribarstva i proizvodnje hrane, zbog čega apeliramo na naše zastupnike u EU parlamentu da stanu uz hrvatsko selo, poljoprivrednike i ribare te svojim glasom protiv daju svoj jasan doprinos i podršku u očuvanju hrvatske poljoprivrede i ribarstva", jasno su poručili iz HPK.
Podijelili se i hrvatski eurozastupnici
Iako su hrvatski poljoprivrednici, svojim pozivom pokušali utjecati na savjest zastupnika iz Hrvatske u EU parlamentu, zastupnici s lijevog političkog spektra ipak su odlučili stati na stranu ekologije, a protiv, kako tvrde u HPK, interesa hrvatske poljoprivrede.
Sporni prijedlog EU-ovog zakona o obnovi prirode preživio je glasanje u Europskom parlamentu u srijedu, ali je podijelio hrvatske lijeve i desne zastupnike koji različito tumače utjecaj zakona na hrvatske poljoprivrednike i ribare. Zakon je podijelio Europski parlament na podržavatelje iz lijevih i zelenih klubova i protivnike iz desnih klubova te izveo klimatske aktiviste i poljoprivrednike na suprotstavljene prosvjede u utorak ispred zgrade Parlamenta.
Lijevi eurozastupnici protiv hrvatskog sela?
SDP-ovi zastupnici u Europskom parlamentu podržali su amandmanima dopunjen Komisijin prijedlog, protiv su glasali HDZ-ovi zastupnici, Ladislav Ilčić (ECR), nezavisni Ivan Vilibor Sinčić i Mislav Kolakušić, a Valter Flego iz kluba Renew bio je suzdržan.
Hrvatski eurozastupnik, socijaldemokrat Predrag Fred Matić, rekao je Hini da je usvajanjem stajališta Europskog parlamenta za pregovore s Komisijom "pobijedila znanost nad pobornicima krupnog kapitala". No, Matić napominje da se uredbom nijednoj državi članici ne nameće određivanje novih zaštićenih područja.
'Rigorozan prijedlog Europske komisije'
Hrvatski eurozastupnik Tomislav Sokol iz redova pučana koji su glasali protiv izvornog Komisijinog prijedloga, rekao je kako je Komisijin prijedlog "rigorozan".
"Možda je Hrvatskoj više u interesu zaštititi naselja školjki nego dno prekriveno morskom travom", rekao je Sokol, te dodao da pučani nisu protiv zaštite okoliša, ali kaže da ovo pitanje "treba biti izbalansirano na način da se ne ugrozi sigurnost hrane, poljoprivredna proizvodnja i egzistencija naših ribara".
U ovom političkom bloku smatraju da ako se preoštrim mjerama budu ograničile mogućnost ribarenja i kočarenja, dogodit će se to da više na tržnicama i u restoranima nećemo moći kupovati ribu iz Jadrana, već uvoznu ribu.
Uredbom još manje površine
Osim europske ljevice, zelenih i desnice, prijedlog zakona sučelio je na jednoj strani, među ostalim, velik dio znanstvene zajednice i nevladinih organizacija, dok su se na drugoj strani našli poljoprivredna industrija i udruge poljoprivrednika te dio europskih liberala, uglavnom iz sjevernih i zapadnih članica koji smatraju da zakon nije u nacionalnom interesu njihovih zemalja.
Iz HPK su jasno poručili da će Uredba izazvati negativne posljedice za hrvatsku poljoprivredu te će ugroziti ionako krhku hrvatsku poljoprivrednu proizvodnju.
U HPK su mišljenja kako je Hrvatska do sada dala velik doprinos obnovi prirode i bioraznolikosti, te bi svaki dodatni doprinos bio samo dodatno smanjenje izuzetno male produktivnosti i vodio u kontraefekt kroz povećanje CO2 u vidu transportnog zagađenja zbog uvoza hrane. Evidentno je, kažu, da uredba neće doprinijeti obnovi prirode, jer je u Hrvatskoj više od 38 posto površina pod Natura područjima, te smatraju kako bi uredba mogla bi biti loša za hrvatsku poljoprivrednu proizvodnju, a potaknula bi još veću uvoznu ovisnost.
Tijesna većina eurozastupnika podržala novi propis
Nakon rasprave u utorak, 11. srpnja, EU parlament je usvojio svoje stajalište o zakonu EU o obnovi prirode s 336 glasova za, 300 protiv i 13 suzdržanih.
Zastupnici u Europskom parlamentu ističu kako je obnova ekosustava ključna za borbu protiv klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti te da smanjuje rizike za sigurnost hrane.
Naglašavaju da nacrt zakona ne nameće stvaranje novih zaštićenih područja u EU niti blokira novu infrastrukturu za obnovljive izvore energije jer su dodali novi članak koji naglašava da su takva postrojenja u velikoj većini u javnom interesu. Kako su objasnili, više od 80 posto europskih staništa je u lošem stanju.
Što donosi Uredba?
Europska komisija je 22. lipnja 2022. predložila uredbu o obnovi prirode kako bi se pridonijelo dugoročnom oporavku narušene prirode u kopnenim i morskim područjima EU i kako bi se postigli ciljevi EU u pogledu klime i bioraznolikosti.
Prema Komisiji, novi bi zakon donio značajne gospodarske koristi, jer bi svaki uloženi euro donio najmanje osam eura koristi.
Zastupnici u Europskom parlamentu tako su podržali prijedlog Komisije da se do 2030. uvedu mjere obnove koje će obuhvatiti najmanje 20 posto svih kopnenih i morskih područja u EU. Također se slažu s Vijećem da države članice do 2030. u dobro stanje moraju vratiti najmanje 30 posto svakog staništa u kopnenim, obalnim, slatkovodnim i morskim ekosustavima, koja trenutno nisu u dobrom stanju.
Komisija je predložila 30 posto ukupne površine za svaku skupinu staništa, ne samo za one koje nisu u dobrom stanju. Zastupnici se slažu da se poljoprivredno zemljište mora obnoviti.
Iako je Komisija predložila da 10 posto poljoprivrednog zemljišta treba imati takozvana krajobrazna obilježja velike raznolikosti, kao što su živice, drvoredi, voćke, manje površine, kanali ili jezerca, zastupnici smatraju da je dovoljno da zemlje Unije poboljšaju i pokažu uzlazni trend obnove bez fiksnog cilja.
Države članice trebale bi pripremiti prvi nacionalni plan obnove za razdoblje do 2032. kako bi pokazale na koji način namjeravaju postići ciljeve, uključujući procjenu financiranja potrebnog za provedbu plana. Također bi trebali sadržavati pregled međudjelovanja između mjera uključenih u plan i nacionalnog strateškog plana u okviru zajedničke poljoprivredne politike.
Bitan dio Europskog zelenog plana
Izvjestitelj César Luena je nakon glasanja rekao kako je Uredba o obnovi prirode bitan dio Europskog zelenog plana i temelji se na znanstvenom konsenzusu i preporukama za obnovu europskih ekosustava.
Poljoprivrednici i ribari imat će koristi od njega, osigurava nastanjivu zemlju za buduće generacije. Parlament je spreman započeti pregovore s Vijećem o konačnom obliku zakona.
EU štiti prirodu, a raspravlja i o proizvodnji GMO-a
Iako se oko ove Uredbe vode oštre borbe između ekoloških udruga i znanosti te poljoprivrednika i velikih multinacionalnih korporacija, te lijevih i desnih političkih opcija u EU parlamentu, činjenica je da EU iz dana u dan na svoj dnevni red stavlja odluke koje su izuzetno zbunjujuće. Nakon što je ova Uredba najavila drastično zadiranje u proizvodnju kako bi se smanjio negativan utjecaj na okoliš, što prijeti padom u poljoprivredi, poljoprivrednici su se digli na noge.
No, samo prije nekoliko dana iz EU je stigla i vijest da će se ponovno preispitati GMO uzgoj, odnosno uzgoj novih sorti upravo zbog sve slabijih prinosa uslijed klimatskih promjena. Sve te odluke dijametralno su suprotne jedna drugoj, što samo izaziva veliku nervozu i strah kod onih koji proizvode hranu.
(Autor analize, Miroslav Kuskunović, poljoprivredni analitičar iz konzultantske kuće Kombinat 1969, vanjski je suradnik portala Euractiv.hr. Stavovi izneseni u komentarima i analizama vanjskih suradnika su osobni stavovi i nisu nužno stav redakcije.)