Zakon o obnovi prirode podijelio je lijeve i desne zastupnike u Europskom parlamentu, a tijesna većina eurozastupnika, njih 336, u srijedu ga je podržala

Odbacivanje prijedloga zakona zagovarali su zastupnici desnih klubova Europskog parlamenta, te se sporni zakon našao u središtu polemika zastupnika lijevog i desnog spektra.

Tijesna većina podržala novi zakon

Prijedlog uredbe EU o obnovi prirode nije dobio potrebnu većinu na Odboru Europskog parlamenta za okoliš, zdravlje i sigurnost hrane u lipnju pa su eurozastupnici u srijedu prvo glasali o tome hoće li odbaciti Komisijin prijedlog u cijelosti.

Tijesna većina, njih 324 glasalo je protiv odbacivanja prijedloga, 312 ih je podržalo odbijanje, a suzdržanih je bilo 12, što znači da je propao pokušaj pučana i desnice da Europski parlament odbaci prijedlog Komisije.

Zastupnici su potom nastavili glasati o brojnim amandmanima kojima bi se dopunio Komisijin prijedlog.

Prijedlog Komisije zastupnici su u konačnici prihvatili s 336 glasova za, 300 protiv uz 13 suzdržanih.

Socijaldemokrati i zeleni bučnim pljeskom pozdravili usvajanje zakona

Ishode glasanja bučnim su pljeskom pozdravili socijaldemokrati i zeleni. 

Europska pučka stranka objavila je uoči glasanja da će glasati protiv spornog prijedloga Komisije. Pučani su se već krajem svibnja povukli iz pregovora uz objašnjenje da bi predloženi tekst doveo "do smanjenja proizvodnje hrane, povećao bi cijene, dodatno ugrozio sigurnost hrane u Africi i blokirao infrastrukturne projekte koji su ključni za klimatsku tranziciju" te ugrozio poljoprivrednike i ribare.

'Neće biti dovoljno hrane ako ne bude čistog tla'

Izvjestitelj iz redova socijaldemokrata, Španjolac Cesar Luena rekao je u utorak na raspravi da nije istina da će se ugroziti proizvodnja hrane u Europi na što, između ostalog, upozoravaju europski pučani. Tvrdi da prijedlog ide u smjeru da se zadrži sigurnost hrane.

"Neće biti dovoljno hrane ako ne bude dovoljno čistog tla i oprašivača", naglasio je Luena.

Europska komisija je u lipnju 2022. predložila zakon o obnovi prirode pošto je više od 80 posto europskih staništa u lošem stanju. U prijedlogu se navodi da bi države članice trebale obnoviti najmanje 30 posto područja koja su u lošem stanju u svojim kopnenim, obalnim i slatkovodnim ekosustavima, kao i morskim ekosustavima do 2030., 60 posto tog područja do 2040. i 90 posto tog područja do 2050. godine.