Afrička svinjska kuga već je nekoliko godina prisutna u okruženju, a sada se pojavila i u Hrvatskoj
Bilo je pitanja vremena kada će se bolest afričke svinjske kuge (ASK) pojaviti i u Hrvatskoj jer je već nekoliko godina prisutna u okruženju, u zemljama poput Srbije, Mađarske, Rumunjske, dok je prije nekoliko godina drastično utjecala i na ukupan broj svinja u brojnim EU zemljama, ali i u Kini koja se prije tri godine suočila s ovim problemom.
Ova je bolest, zbog uništenja stočnog fonda u Kini u jednom trenutku drastično utjecala na tržište i cijenu svinjskog mesa u cijelom svijetu.
Kina pokupovala sve viškove svinjskoga mesa u Europi
Kina je, kao veliko tržište pokupovala gotovo sve europske viškove, što je na neki način bio i početka rasta cijena ovog mesa u EU i Hrvatskoj.
Hrvatski veterinarski institut prošlog je ponedjeljka potvrdio ASK u dva objekta na području Posavskih Podgajaca u Vukovarsko-srijemskoj županiji, što je prvi put da je afrička svinjska kuga potvrđena u Hrvatskoj. U utorak je ASK potvrđena na pet objekata, i to u Gunji, Rajevom Selu i Privlaci, sve u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Nije opasna za ljude, ali može nanijeti gospodarske štete
ASK nije opasna za ljude i druge životinje, ali može nanijeti znatne gospodarske štete. Hrvatska je nekoliko godina odolijevala ovoj pošasti, a nakon što je zabilježen prvi slučaj, i to u istočnoj Slavoniji, dijelu Hrvatske u kojoj je najveći broj proizvođača svinja, a ujedno u kraju koji je, nema dugo, jako nastradao i u velikim poplavama, među proizvođačima je zavladao ogroman strah.
Poplave su, podsjetimo, već značajno utjecale ne samo na pad poljoprivredne proizvodnje i smanjenje stočnog fonda, nego i na dodatno iseljavanje već dobro napuštenih slavonskih sela. Ova nova bolest sada bi mogla napraviti potpuni kaos, ako se na vrijeme ne zaustavi, za što naravno, nema nikakvih garancija.
Eutanazija 196 svinja
Zbog toga bi Hrvatska, koja je inače na ispod 50 posto svojih potreba za svinjama i svinjskim mesom i prepoznati smo kao najveći uvoznici tog mesa u EU, ako se ova pošast proširi i na velike organizirane svinjogojske farme, mogla ostati bez proizvodnje svinja.
Kako je krajem tjedna izvijestilo Ministarstvo poljoprivrede, dovršena je eutanazija ukupno 196 svinja na osam gospodarstava na području Vukovarsko-srijemske županije (Gunja, Privlaka, Rajevo Selo i Posavski Podgajci) na kojima je potvrđena pojava ASK.
Prema trenutnim informacijama, postavljena je sumnja na ovu bolest na još tri gospodarstva koja se nalaze u Rajevom Selu i Drenovcima, a veterinari intenzivno provode sve potrebne mjere kako bi se suzbilo širenje ASK, poglavito na lokacijama koje su u visokom epidemiološkom riziku zbog kontakta sa zaraženim objektima.
Na snazi je Naredba o mjerama kontrole za suzbijanje afričke svinjske kuge u Hrvatskoj, uz prateće Rješenje o određivanju zona ograničenja koje se odnosi na područje Vukovarsko-srijemske županije.
Naredba sadrži niz ograničenja, a neka od njih su premještanje svinja, klanje svinja u klaonici i na objektu za vlastite potrebe, premještanje svježeg mesa i mesnih proizvoda izvan zona ograničenja i druge.
Rješenjem su definirane zone zaštite kao i zone nadziranja, a ovisno o razvoju epidemiološke situacije, odredit će se nove zone ograničenja. Svi držatelji svinja trebaju se strogo pridržavati svih propisanih mjera te svih mjera koje odredi Ministarstvo poljoprivrede i veterinarska inspekcija. Svako uginuće ili bolest kod svinja žurno se mora prijaviti veterinaru te je najstrože zabranjeno zakapanje uginulih svinja ili odvoz lešina bez prethodne prijave veterinarima.
Strah među proizvođačima
Iako iz Ministarstva poljoprivrede i Državnog inspektorata pokušavaju smiriti situaciju te tvrde da će učiniti sve kako bi se ASK lokalizirala i što prije iskorijenila sa zaraženog područja i kako bi se spriječilo njeno daljnje širenje, panika je sve veća, a veliku ulogu u širenju ima i ljudski faktor.
Ne treba posebno isticati kako je među proizvođačima zavladao strah, posebice kod onih kojima je uzgoj svinja osnovna djelatnost. Pojava ASK u Hrvatskoj ozbiljan je opasan problem te je potrebno strogo poštovati propisane mjere, kažu uzgajivači, koji i bez ASK imaju dovoljno teškoća.
Posebno ugroženi mali proizvođači
Predsjednik Udruge proizvođača svinja Krešimir Kuterovac kaže kako je pojava ASK vrlo ozbiljna i opasna, jer Hrvatska ima više od 22.000 gospodarstava koje ulaze u kategoriju 1, a to je ona kod koje su sigurnosne mjere protiv zaraze najslabije.
To su najčešće mali proizvođači koji svinje uzgajaju za vlastite potrebe ili prodaju na sitno. Ističe da borba protiv širenja zaraze počiva na biosigurnosnim mjerama koje je znatno lakše provesti u organiziranom uzgoju, dakle kod većih uzgajivača sa zatvorenim uzgojnim sustavima, čije svinje ne izlaze u prirodu i otvorene prostore. Pritom upozorava da do proboja biosigurnosnih bolesti može doći i kod većih proizvođača, ali su oni ipak zaštićeniji nego mali.
Mogući problemi za veći organizirani uzgoj su onemogućavanje transporta nazimica s farme na farmu te prasadi u tovilišta, a moguće su i poteškoće s izvozom živih svinja i prerađevina zbog eventualnim mjera koje bi mogle uvesti zemlje uvoznice.
Što se tiče mogućih problema u opskrbi tržišta svinjetinom, Kuterovac kaže da i tako uvozimo više od 50 posto potrebnog svinjskog mesa. Tržište je većinom uvozno i svinjskog mesa će biti, samo je pitanje po kojoj cijeni, a moguće je da će ona rasti.
I Mirko Kolić iz Poljoprivredne zadruge Slavonski svinjogojac poziva na odlučne mjere u borbi protiv ASK i sprečavanje kontakta zaraženih ili sumnjivih divljih i domaćih svinja sa zatvorenim proizvodnim sustavima. On ističe kako je bitno držati se procedura i mjera. Ekonomskih šteta sigurno će biti, no najvažnije je da nema opasnosti za zdravlje, kaže Kolić.
Svinjogojstvo u silaznoj putanji
ASK je nova ogromna nevolja za hrvatske svinjogojce koji se i tako bore s nesređenim tržištem i nelojalnom uvoznom konkurencijom. Svinjogojstvo je u silaznoj putanji, a situacija je već dugi niz godina katastrofalna.
Tako je broj nazimica prošle u odnosu na 2021. godinu pao za 34,7 posto, a broj krmača zadnjih pet godina pao za 35 posto. Uvoz prasadi za tov je lani, u odnosu na prethodnu godinu povećan za 16,5 posto, a u istom razdoblju za 7,3 posto pao je broj svinja na liniji klanja, dok je uvoz svinjetine povećan za devet posto pri čemu je vrijednost uvezenog svinjskog mesa lani bila 250 milijuna eura.
Ni nakon 10 godina u EU nismo sredili tržište svinjskog mesa
Hrvatska niti deset godina nakon ulaska u EU nije sredila svoje tržište svinjskog mesa, a imamo iste zakone kao i sve druge države u EU. Na uređenom tržištu ne bi bilo moguće uvoziti svinjetinu po cijenama koje su tako niske da im domaći proizvođači ne mogu konkurirati, pri čemu se uvoze uglavnom tržni viškovi, lošije kvalitete po dampinškim cijenama. To je bio i glavni razlog propadanja ove proizvodnje.
U Hrvatsku ne bi smio biti uvezen nijedan komad mesa koji je ispod cijene koju ima u domicilnoj zemlji, smatra Kuterovac jer, kako kaže, prema EU pravilima ne smije se konkurirati po netržišnim uvjetima, a to se događa jedino u Hrvatskoj. Dugoročno zbog takvog stanja propadaju proizvođači i prerađivači već dugo niz godina, a sada je novi udar pojava ove bolesti koja će samo dodatno ugroziti cijeli sektor.
Hrvati najviše konzumiraju svinjetinu
Hrvatski građani, inače, najviše konzumiraju upravo svinjsko meso, a procjene se kreću oko 40 kilograma godišnje, dok je samodostatnost u proizvodnji je 55 posto. Proizvođači su nedavno na jednoj stručnoj raspravi kao vodeće probleme u sektoru, izdvojili neuređeno tržište i nedostatak investicija. Problem je i što stari proizvođači napuštaju proizvodnju, a novih nema.
Uz to, svi se slažu da je Zakon o poljoprivrednom zemljištu Pandorina kutija koja vodi raspadu sistema jer u prvi plan gura one koji imaju hektare, a to nisu stočari, odnosno proizvođači svinja. Nadalje, nisu zadovoljni ni novim Strateškim planom poljoprivrede jer sustav, kažu, i dalje ne funkcionira na terenu.
Ono što posebno ističu da je sektor proizvodnje svinja jedan od rijetkih u EU koji nema pravo na poticaje, kao druge proizvodnje, osim dobrobiti životinja kao posebne mjere.
EU drastično smanjuje proizvodnju
Osim što nam prijete domaći problemi, stručnjaci napominju kako EU, a posebno se to odnosi na Njemačku i Dansku, drastično smanjuju proizvodnju svinjskog mesa, čak sedam posto lani, i procjenjuju da će se taj trend nastaviti.
Naime, smanjuju proizvodnju jer imaju problem s ekologijom, odnosno više ne mogu imati toliko animalnih proizvoda na svojim imanjima budući da je limitirana količina dušika koji nastaje na farmama zbog novih pravila EU iz Zelenog plana.
Pitanje je trenutka kada će Hrvatska osjetiti nedostatak svinjskoga mesa
Kako Hrvatska nema dovoljno svoje proizvodnje samo se čeka trenutak kada će građani osjetiti nedostatak svinjetine. Ili kako su na toj stručnoj raspravi rekli svinjogojci "neće biti pitanje cijene, nego nedostatka mesa“.
Proizvođači svinja već godinama ponavljaju kako su im potrebne hitne, ali sustavne i smislene mjere pomoći države. Ističu kako se treba fokusirati i rješavati probleme u funkciji neke grane poljoprivrede, a nama je na žalost poljoprivreda više grana za politička potkusurivanja, a ne za razvoj.
Ključan ljudski faktor
Dok se država bori s pojavom ASK, proizvođači ističu kako je u većini do sada poznatih slučajeva zaraze diljem Europe ključan bio ljudski faktor. Stoga smatraju da se i u novonastaloj situaciji treba voditi tim činjenicama te, prilikom donošenja nužnih mjera za sprječavanje širenje ove bolesti, ne treba dozvoliti da se sva odgovornost i posljedice prebace na svinje i da one u cijeloj ovoj priči nastradaju.
U svom apelu navode kako su posebno ugrožene autohtone i tradicionalne pasmine (crna slavonska, turopoljska, banijska šara i mangulica), koje imaju ne samo povijesni, tradicijski i kulturološki značaj za našu zemlju nego u značajnoj mjeri mogu odrediti i budućnost uzgoja ovih životinja općenito.
(Autor analize, Miroslav Kuskunović, poljoprivredni analitičar iz konzultantske kuće Kombinat 1969, vanjski je suradnik portala Euractiv.hr. Stavovi izneseni u komentarima i analizama vanjskih suradnika su osobni stavovi i nisu nužno stav redakcije.)