Plan Europske unije za smanjenje industrijskih emisija mogao bi zahvatiti trostruko više svinjogojskih i gotovo četiri puta više peradarskih farmi nego što se ranije mislilo, zbog zastarjelih podataka korištenih za izračun novog zakona.

Taj dokument, kojeg je izradila služba za okoliš Europske komisije (DG ENV) za sastanak radne skupine za okoliš Vijeća EU održanog 30. siječnja, nudi pregled trenutnog stanja rada na novoj direktivi o industrijskim emisijama (Industrial Emissions Directive, IED). Predložene izmjene te direktive, koje je predočila Europska komisija u travnju 2022., kao cilj ima smanjenje štetnih emisija koje proizvode industrijska postrojenja, a čiji opseg se sad želi proširiti kako bi se u njih uključlile i najveće stočne farme u EU.

Prezentacija koje je procurila ukazuje da su podaci na kojima se temeljio sadašnji prijedlog - koji uključuju i kontroverzni prag izražen u tzv. "jedinicama stoke" (livestock units, LSU) preuzeti iz izvješća Eurostata iz 2016. LSU je mjera koja određuje veličinu farmi kakve se po direktivi automatski definiraju kao "industrijske" i stoga po pravilima direktive podliježu penalima.

Izvješće koje je za to korišteno, i iz kojeg su preuzeti podaci o veličini i broju farmi u EU, koristila je Europska komisija za određivanje bazne vrijednosti za izračun koliko će farmi biti pogođeno novim mjerama, a njime se i došlo do predloženog praga od 150 LSU.

Po tadašnjem izračunu koji se bazira na tom pragu, procijenjeno je da bi nova direktiva mogla zahvatiti 18 posto svinjogojstava, 15 posto farmi peradi, i 10 posto stočnih farmi, što sve zajedno na razini EU iznosi oko 13 posto stočne proizvodnje.

No, sad se pokazuje da ove zastarjele brojke zapravo skrivaju pravu cijenu novih pravila koju bi mogao pretrpiti taj cijeli sektor.

Kad se napravi izračun na temelju najnovijeg izvješća iz 2020. godine, u prezentaciji se procjenjuje da bi se postotak obuhvaćenih farmi mogao utrostručiti - na 61 posto za svinjogojstava i 58 posto za farme peradi. S druge strane, za stočne farme bi porast bio za samo 2.5 postotna boda, pa bi došao na 12.5 posto.

Kad se dodaju i miješane farme, od kojih bi 27 posto bilo zahvaćeno novom direktivom, ukupni postotak svih stočnih farmi u EU na koje bi se primjenjivala nova direktiva raste do 20 posto.

Za usporedbu, da se prag za određivanje industrijske proizvodnje pomakne na 300 LSU - što trenutno predlažu ministri poljoprivrede - pravila bi se primjenjivala na 47 posto svinjogojstava, 41 posto farmi peradi, i samo 3 posto stočnih farmi. U tom slučaju prosjek EU bi ukupno bio 9 posto.

Međutm, podaci iz Eurostatovog izvješća iz 2020. tek trebaju proći konačnu provjeru europskog statističkog ureda, i iz tog razloga nisu još službeno objavljeni. Ipak, taj izostanak novijih podataka nije spriječio rad na novom zakonodavnom prijedlogu.

Kako sada stvari stoje, direktiva se primjenjuje samo na manji dio farmi, njih oko 2 posto u cijeloj EU. Međutim, Europska komisija predložila je da se taj okvir prilagodi i proširi, kako bi se obuhvatio veći udio tog sektora - u pokušaju da se put do smanjenje štetnih emisija uskladi s ciljevima iz europskog plana za borbu protiv klimatskih promjena Green Deal i strategijom za metan.

Prema prezentaciji, takva promjena brojki između 2016. i 2020. pripisuje se povećanoj koncentraciji u tom sektoru - osobito u području svinjogojstva i peradi - u kombinaciji s poboljšanom metodologijom kod koje se sad manje događaju greške poput dvostrukog brojenja miješanih farmi tj. onih gdje se uzgaja više tipova životinja.

"Predloženi prag od 150 LSU uključuje ukupno veći udio cijelog sektora, ali brojčano puno manje pojedinih farmi," zaključuje se u dokumentu. To znači i da je kod praga od 150 LSU "pokriven i veći udio štetnih emisija" u usporedbi s prvotnim procjenama, kao i manji broj pojedinih farmi, za što se kaže da "predstavlja niže administrativne troškove." U prezentaciji se tvrdi i da veća prosječna veličina farmi na koje bi se direktiva primjenjivala povećava i učinkovitost mjera uvedenih na njima.

Prema Europskoj komisiji, to vodi do "ukupno pozitivnijeg omjera društvene koristi i troška."

No, novi izračun će vrlo vjerojatno uzbuniti neke zastupnike u odboru za poljoprivredu Europskog parlamenta, kao i uzgajivače koji su se već pobunili protiv utjecaja na sektor kojeg ima sadašnji predloženi prag od 150 LSU.

Budući da se radi o direktivi EU, bit će dopušteno i dvogodišnje prijelazno razdoblje prije nego što nova pravila stupe na snagu. To zapravo znači da čak i ako se dogovor o direktivi postigne u 2023. godini ona neće biti implementirana sve do 2025. - a u tom trenutku će podaci na temelju kojih je određen LSU prag biti stari gotovo cijelo desetljeće.

(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: LEAK: EU emission cutting plan hits three times more pig, poultry farms than thought)