Šef diplomacije BiH kaže europski put Sarajeva ipak ići brže od onog atlantskog zbog 'složenosti političke situacije' u susjednoj državi.
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković u utorak je u Zagrebu rekao kako politika konfrontacije nije dobra ni za jednu stranu te da prepoznaje nepravednost preglasavanja Hrvata u BiH, ali i širu diskriminaciju etničkih skupina u izbornom zakonu za koji je optimističan da će biti dogovorno izmijenjen.
Konaković je u službenom posjetu Zagrebu tijekom kojeg se susreo s ministrom vanjskih i europskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom i premijerom Andrejom Plenkovićem te će se sastati i s predsjednikom Zoranom Milanovićem.
BiH kandidatski status dobila prije svega zbog geopolitike
Činjenicu da ga primaju premijer, predsjednik i šef diplomacije, Konaković je na tiskovnoj konferenciji s hrvatskim kolegom po dužnosti nakon susreta nazvao znakom dobrodošlice i "ispružene ruke" kako bi se u regiji "„smirile političke tenzije i otvarale perspektive za ozbiljne ekonomske procese".
Konaković smatra da se o BiH, koja je "najbrže u povijesti" formirala vlast nakon izbora te je stekla status kandidata za EU, u zadnje vrijeme govori u "optimističnijem svjetlu" te da se treba iskoristiti taj pozitivni zamah.
BiH je čvrstog opredjeljenja da euroatlantski put nema alternativu, s tim da će "euro dio" ići brže od "atlantskog"“ zbog "kompleksnosti političke situacije u BiH". Kandidatski status "nažalost nije dobila zbog dobre političke priče nego zbog šire geopolitičke slike", rekao je Konaković.
'Politika dijaloga teži put'
Naglasio je kako je BiH samo 2021. godine napustilo 170.000 ljudi, što je "signal da nam politike nadvikivanja i konfrontiranja nisu donijele ništa dobro", osim političkih bodova za političare koji se igraju s emocijama ljudi, "što na ovim prostorima nije teško".
"Pokušavamo politikom kompromisa, dijaloga i razgovora pomaknuti stvari s mrtve točke", rekao je Konaković dodavši da je "politika dijaloga" teži put.
Na stolu i povezivanje BiH s LNG terminalom na Krku
Konaković i Grlić Radman u Zagrebu su razgovarali o pitanjima od zajedničkog interesa poput izgradnje južne interkonekcije plinskih transportskih sustava i jadransko-jonske autoceste, ali i spornih točaka poput odlagališta za radioaktivni otpad na Trgovskoj gori, imovini i „potencijalnom aerodromu u Trebinju”, kazao je on.
Grlić Radman je naglasio kako Hrvatska želi rješavati svako pitanje koje opterećuje odnose, istaknuvši važnost regionalne suradnje. Poručio je kako je su Hrvatska i BiH "prirodno usmjerene na suradnju", prije svega geopolitički, te da Zagreb ostaje snažan zagovornik europskog puta susjedne države.
Hrvatski ministar novo Vijeće ministara BiH smatra "proeuropskim partnerom" s kojim se mogu jačati bilateralni i multilateralni odnosi, a obojica ministara pozdravili su zajedničku sjednicu dviju vlada najavljenu za lipanj. Hrvatski ministar taj je format nazvao "najvećim oblikom suradnje dviju država" te je najavio pomoć hrvatskog znanja i ekspertize na europskom putu BiH.
I dalje sporan izborni zakon
Konaković je rekao da bi do tada dvije strane trebale postići "konkretna rješenja" o promjeni izbornog zakona koja će biti iznesena na sjednici, podsjetivši da je to pitanje određeno i koalicijskim sporazumom nove vlade koji predviđaju rok od šest mjeseci od formiranja svih dijelova vlasti.
Grlić Radman je izrazio nadu da će se uspješno provesti "sveobuhvatna izborna i ograničena ustavna reforma" kako bi se postigla ravnopravnost triju konstitutivnih naroda utemeljena u Daytonskom sporazumu.
Konaković, bivši član bošnjačke stranke SDA do 2018, a danas predsjednik stranke Narod i pravda, rekao je da on "nije prvi koji je govorio u svjetlu činjenice da nije fer da Hrvatima u BiH biramo člana Predsjedništva", no da treba naglasiti i postojanje presuda međunarodnih sudova o diskriminaciji unutar države gdje "Srbin u Zenici" ili "Hrvat i Bošnjak u Republici Srpskoj" ne mogu biti kandidati za to tijelo, a druge etničke skupine to, pak, ne mogu nigdje u zemlji.
Konaković želi "cjelovito rješenje" kako bi se riješilo pitanje etničke zastupljenosti, ali i prestanka diskriminacijskog procesa koji velikom broju ljudi uopće ne dozvoljava kandidiranje, naglasio je.
On želi da se "etničko i građansko pomire, nikako da se konfrontira", smatrajući da je to moguće kroz dijalog i rješenja "koja već imaju u glavi".
Konaković je optimističan jer su dvije strane tijekom pregovora u Neumu početkom prošle godine već "imale bolja rješenja" nego ona koje je kasnije nametnuo visoki međunarodni predstavnik u BiH Christian Schmidt.
Tada je nedostajalo "hrabrosti političkih lidera" jer je dio njih to koristio za političku kampanju, zaključio je Konaković, dodavši da se na sastanku u utorak o tom pitanju nije govorilo detaljno.