Ministar obrane BiH Zukan Helez ocijenio je da njegova zemlja sada hitno treba pomoć NATO-a u opremanju svoje vojske.

Helez je istodobno ocijenio da BiH, zbog rata koji je Rusija povela protiv Ukrajine, sada hitno treba značajniju pomoć NATO-a u opremanju svoje vojske.

Vlasti Republike Srpske odbijaju podržati ulazak BiH u NATO 

BiH ima odobren Akcijski plan za članstvo u NATO-u (MAP), no on ne definira nikakve vremenske okvire za stjecanje punopravnog članstva, nego samo reforme koje je potrebno poduzeti da bi se taj cilj ostvario.

Punopravno članstvo u NATO-u utvrđeno je kao cilj Zakonom o obrani BiH i važećom vanjskopolitičkom strategijom, ali to uporno osporavaju vlasti Republike Srpske, čiji dužnosnici, predvođeni Miloradom Dodikom, kažu kako Republika Srpska nikada neće dati takvu suglasnost te inzistiraju na tijesnim vezama tog entiteta s Moskvom. 

U Sarajevu žele da Hrvatska i Crna Gora lobiraju za ulazak BiH u NATO

Helez, koji je ministar obrane postao kao kadar SDP-a BiH, a istodobno je i zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara BiH iz reda Bošnjaka, uvjeren je da se te blokade ipak mogu otkloniti i članstvo u NATO-u smatra najvažnijim vanjskopolitičkim ciljem koji njegova zemlja treba ostvariti i prije eventualnog pristupanja Europskoj uniji.

U intervjuu za agenciju Fena pozvao je susjedne države koje su članice NATO-a da u tome pomognu BiH.

"Hrvatska i Crna Gora su članice NATO saveza i njihova pomoć nam je potrebna prilikom predaje zahtjeva za članstvo u NATO savez. Kada se glasa o prijemu nove članice NATO saveza, potrebno je da se glasa konsenzusom svih članica i zbog toga predstavnike Hrvatske i Crne Gore vidim kao lobiste prilikom glasanja za punopravno članstvo BiH u NATO savezu", kazao je Helez.

NATO će zbog rata u Ukrajini posebnu pozornost posvetiti BiH, kao i Gruziji i Moldaviji

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg je ranije ovog tjedna najavio kako će Savez zbog rata u Ukrajini posebnu pozornost posvetiti upravo BiH te Gruziji i Moldaviji, gdje Rusija pokušava ojačati svoj utjecaj. 

Ministar obrane BiH kazao je kako sada stoga očekuje dodatnu pomoć u naoružanju i opremi od članica NATO saveza na bilateralnom planu, ali i od tog saveza u cijelosti.

"Naše oružane snage moraju biti opremljenije", istaknuo je Helez aludirajući na ograničenja za obranu u državnom proračunu koji je na prosječnoj godišnjoj razini tek nešto većoj od 140 milijuna eura ili 0,6 posto proračuna, ali i na političke opstrukcije koje su dovele do toga da bosanskohercegovačka vojska kronično pati zbog manjka naoružanja i opreme.

Slaba opremljenost Oružanih snaga BiH

Na popisu 145 zemalja svijeta čije vojne snage analizira američki portal Global Firepower, BiH je sa svojih 10.000 profesionalnih pripadnika tek na 133. mjestu dok je Hrvatska 59. a Srbija 58.

Oružane snage BiH koje na papiru imaju 69 tenkova navodno mogu računati tek na njih četiri, koliko ih je sada ispravno, a nešto bolje je stanje tek s pješačkim naoružanjem kojega je ispravno oko 60 posto.