Sastanak je održan u Bruxellesu dva mjeseca nakon što je BiH postala kandidat za članstvo u EU.
Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel sastao se u srijedu s članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine – Željkom Cvijanović, Željkom Komšićem i Denisom Bećirovićem.
Sastanak je održan u Bruxellesu, i to dva mjeseca nakon što je Unija BiH krajem prošle godine dodijelila status kandidata za članstvo, priopćili su iz Europskog vijeća.
Michel preporučio vlastima BiH da izrade plan puta za ulazak u EU s konkretnim reformskim potezima
Riječ je o prvom posjetu Bruxellesu novog saziva Predsjedništva BiH, izabranog na izborima u listopadu prošle godine.
Na Predsjedništvu je BiH, kolektivnom šefu države, da iskoristi trenutak u kojem je BiH postala kandidat za članstvo i provede potrebne reforme kako bi u budućnosti mogla postati članica EU, poručio je Michel. Pritom je podsjetio na važnost provedbe preporuka koje je Sarajevu dala Europska komisija.
Predsjednik Europskog vijeća preporučio je članovima bosanskohercegovačkog Predsjedništva da, u suradnji s Vijećem ministara BiH, izrade plan puta BiH prema članstvu u Uniji, s konkretnim reformskim potezima. Također, ukazao je na potrebu usklađivanja BiH s vanjskom i sigurnosnom politikom EU, kao i na značaj jačanja regionalne suradnje.
BiH u specifičnom položaju u odnosu na druge kandidate
BiH je zahtjev za članstvom u EU podnijela 2016. godine. No, status kandidata uspjela je dobiti tek krajem 2022. godine. U ovom je trenutku još neizvjesno kada bi mogli početi pregovori o članstvu i kada bi BiH mogla ući u Uniju.
BiH se, zbog složenog unutarnjeg uređenja, nalazi su specifičnom položaju u odnosu na ostale kandidate za članstvo u Uniji. Unutarnji ustroj zemlje uzrok je i čestih političkih kriza u BiH, kao i njenih povremeno zategnutih odnosa sa susjednim državama, ponajprije s Hrvatskom i Srbijom.
Iako predstavnici sva tri konstitutivna naroda – Bošnjaka, Srba i Hrvata, i oba entiteta – Federacije BiH i Republike Srpske, podržavaju ulazak BiH u EU, razlikuju se po pitanjima mogućeg pristupanja BiH NATO-u, kao i odnosa prema Rusiji i rusko-ukrajinskom ratu, ali i prema suradnji među zemljama Zapadnog Balkana.
Problem za BiH su i ilegalne migracije, s obzirom na to da velik broj ilegalnih migranata preko njenog teritorija pokušava ući u Hrvatsku, odnosno na područje Unije.