RAT PROSVJEDNIM NOTAMA: Beograd optužio Zagreb za miješanje u srpsku politiku, u Zagrebu kažu da Srbija odustaje od EU

Rat prosvjednim notama između Hrvatske i Srbije nastavlja se i dobiva novi zamah.

Ni dva tjedna nisu, naime, prošla otkako su Beograd i Zagreb "zaratili“ zbog paljenja lutke srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića na karnevalu u Kaštelima, a ovog je vikenda uslijedio nastavak diplomatskog rata.

'Neudobno je sjediti na dva stolca'

Ovoga je puta povod bila izjava šefa hrvatske diplomacije Gordana Grlića Radmana koji je u razgovoru za N1 u subotu, na dvogodišnjicu ruske agresije na Ukrajinu, ocijenio da je Vučić "trabant i satelit Rusije“.

"Što se tiče Srbije, jedno su građani, a drugo je Vučić i njegova politika koja mora odlučiti na kojem će stolcu sjediti, neudobno je sjediti na dva stolca. On ne bi trebao imati veliku dilemu“, poručio je Grlić Radman.

Upozorio je kako se "neće dopustiti utjecaj Rusije ili drugi maligni utjecaji koji narušili stabilnost Zapadnog Balkana“.

'Nikada nisam bio ničiji potrčko ni sluga'

Na reakciju iz Beograda nije trebalo dugo čekati. Već u subotu navečer se oglasio Vučić koji je od Grlića Radmana zatražio da se "prestane uplitati u unutarnje stvari Srbije“.

"Hrvatski ministar ne samo da se brutalno miješa u unutarnje stvari Srbije, nego po običaju laže i vrijeđa srpski narod i prijeti građanima Srbije. Grlić Radman je jedno u pravu: možda sam ja nečiji trabant, možda i wartburg, možda i fićo, ali nikada nisam bio ničiji potrčko i sluga, što se za Grlića Radmana ne može reći“, odgovorio je Vučić na svom profilu na Instagramu, a prenijeli su mediji u obje zemlje.

U Beogradu traže da se 'Hrvatska prestane miješati u unutarnje stvari Srbije'

Priči, međutim, tu nije kraj. U nedjelju je, naime, reagiralo srbijansko Ministarstvo vanjskih poslova koje je uputilo prosvjednu notu Zagrebu. U njoj se izjava hrvatskog ministra vanjskih poslova ocjenjuje kao "neprihvatljiva“.

"Ministarstvo vanjskih poslova Republike Srbije ovom prilikom također ukazuje kako navedene izjave predstavljaju daljnji nastavak izgradnje atmosfere mržnje prema Republici Srbiji i srpskom narodu i narušavaju zajedničku politiku promoviranja mira i stabilnosti u regiji“, ističe se u srbijanskoj prosvjedno noti.

I oni dodaju kako očekuju da će se hrvatski "visoki dužnosnici u nadolazećem razdoblju suzdržati od izjava koje predstavljaju miješanje u unutarnje stvari Srbije“.

Na Zrinjevcu ističu da su 'samo konstatirali da se Srbija nije uskladila s vanjskom politikom EU'

Promptno je potom reagiralo hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova koje je, kako stoji u priopćenju te institucije, odbacilo "navode o miješanju u unutarnje poslove“ Srbije. Na Zrinjevcu pojašnjavaju kako je Grlić Radman samo "konstatirao činjenicu o neusklađivanju Srbije s vanjskom i sigurnosnom politikom EU glede ruske agresije na Ukrajinu“.

"Kao što smo već isticali, ne može se biti kandidatkinjom za članstvo u EU i koristiti sve dobrobiti toga, a pritom neprincipijelno i proračunato izbjegavati osudu ruske agresije i EU politike vezano uz to. Ovakve izjave iz Republike Srbije još jednom pokazuju svjesno i sustavno negiranje činjenica o naravi događaja u Ukrajini, odnosno stvarni stav Srbije prema tome. Europska obitelj ima svoje vrijednosti koje uključuju i poštivanje međunarodnog poretka. Taj međunarodni poredak je narušen ruskom agresijom na suverenu i neovisnu Ukrajinu“, ocjenjuje se u priopćenju Ministarstva vanjskih poslova iz Zagreba od nedjelje.

Na Zrinjevcu ponovno pozivaju Beograd da "što prije prema pitanju agresije na Ukrajinu uskladi svoju politiku sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU i tako se uistinu svrsta na pravu stranu povijesti“.

Ruska invazija na Ukrajinu na samom vrhu liste prioriteta EU

Novi diplomatski rat između Zagreba i Beograda nije iznenadio hrvatske analitičare s kojima smo razgovarali.

Smatraju da je on logična posljedica neusklađivanja Srbije s vanjskom i sigurnosnom politikom EU, posebno kada je riječ o ruskoj invaziji na Ukrajinu, što je za Bruxelles već dvije godine na samom vrhu liste prioriteta i očekuje od svih kandidata da slijede politiku Unije po tom pitanju, neovisno o tome koliko su daleko odmakli na putu prema EU. Uostalom, i Ukrajina je od lipnja 2022. kandidat za članstvo, a krajem prošle godine s tom su zemljom otvoreni i pregovori.

'Europskim dužnosnicima nisu slali prosvjedne note iako su govorili isto što i Hrvatska' 

"U biti, ono što je rečeno s hrvatske strane je banalna konstatacija da se Srbija nije jasno opredijelila, što doista nije. Ako stvari sagledamo hladne glave, onda je jasno da ovakva Srbija faktički više ne želi u EU, niti EU može ovakvu Srbiju primiti u članstvo“, ocjenjuje za Euractiv bivši šef hrvatske diplomacije Miro Kovač.

Ističe da je nejasno zašto u Beogradu "tako naprasno reagiraju kada konstatiramo da Srbija svoju vanjsku politiku nije uskladila s Unijinom“. To su, uostalom, naglašava naš sugovornik, nebrojeno puta konstatirali i brojni europski dužnosnici i političari pa iz Beograda nisu slali prosvjedne note.

"Ako je ovo što je Hrvatska poručila miješanje u unutarnje odnose Srbije, zar nisu i te izjave bile to isto, a reakcija Beograda je izostala? Uostalom, ulazak u EU znači i prenošenje dijela suvereniteta na Bruxelles i u Beogradu to dobro znaju", ističe Kovač.

'Zagreb ima pravo upozoriti na posljedice politike Beograda, posebno zbog BiH'

Naglašava kako je Srbija suverena država i ima pravo donositi odluke o svojoj vanjskoj politici. Dodaje, međutim, i da Zagreb ima pravo upozoriti na posljedice takvih odluka.

"Ako Srbija više ne želi u EU, to je njeno pravo. Za tim se može žaliti, ali Hrvatska ne može Srbiji diktirati kojim će putem ići. No, Zagreb zato ima pravo upozoriti na moguće posljedice takvih odluka, posebno kada je riječ o budućnosti Bosne i Hercegovine na koju preko Republike Srpske može utjecati i utječe“, poručuje Kovač.

'Vremena druga Tita su prošla'

I politolog i sociolog Anđelko Milardović kaže kako je krajnje vrijeme da Beograd odluči kojim će putem ići. Ovako, ocjenjuje, Vučić nastavlja sjediti na više stolaca "kao što je Josip Broz Tito radio u hladnoratovskom vremenu“.

"No, geopolitičke okolnosti danas su bitno drukčije i takva politika više ne drži vodu. Vučić bi konačno trebao reći hoće li stati na stranu A ili stranu B. Ako bi uveo sankcije Rusiji, to bi onda bio geopolitički zaokret Srbije prema Bruxellesu. Međutim, ne vjerujem da će se to dogoditi, on igra ulogu druga Tita u srbijanskoj politici i sjedi ne na dva, nego na najmanje četiri stolca“, zaključuje Milardović za Euractiv.

Ne očekuje se daljnja eskalacija

Dodaje kako ne očekuje da će se u takvoj situaciji odnosi Hrvatske i Srbije popraviti.

Ipak, Kovač kaže da ne očekuje ni daljnju eskalaciju odnosa između Zagreba i Beograda.