Na sastanku ministara obrane članica NATO-a u Bruxellesu, hrvatski ministar obrane Ivan Anušić kazao je da 'deklarirani i nedeklarirani ruski saveznici' s europskog jugoistoka vode hibridni rat

Zagreb to pitanje na stol stavlja uoči summita NATO-a koji bi se trebao održati od 9. do 11. srpnja u Washingtonu.

'Deklarirani i nedeklarirani ruski saveznici u jugoistočnoj Europi'

"Hrvatska želi osvijestiti države članice o jednoj temi, a to je tema hibridnog rata deklariranih i nedeklariranih saveznika Rusije koji funkcioniraju i egzistiraju ovdje na području jugoistoka Europe i znamo o kojim potezima govorimo. Osvješćivanje NATO članica, naših saveznika, o ovoj ozbiljnoj temi je vrlo važno. Hibridni ratovi koji se ovdje vode, a koji su produžena ruka politike ruske agresije na Ukrajinu, moraju se osvijestiti i moraju se povlačiti drugačiji potezi. Jugoistočna Europa postaje trusno područje u sigurnosnom aspektu“, kazao je Anušić, a prenosi Ministarstvo obrane u priopćenju.

Anušić u izjavi nije precizirao u kojima zemljama vidi "deklarirane i nedeklarirane saveznike Rusije“ na području europskog jugoistoka, iz kojih se vodi hibridni rat, no nema puno sumnje oko toga da misli ponajprije na Srbiju i Republiku Srpsku u Bosni i Hercegovini. Naime, osim Srbije i BiH, te Kosova koje je u specifičnoj poziciji, sve ostale zemlje europskog jugoistoka članice su NATO-a.

Doduše, članstvu u NATO-u teže i BiH i Kosovo. Međutim, ambicije BiH da pristupi tom vojnom bloku zapinju na otporu Republike Srpske, jednog od njena dva entiteta, koji ima pravo veta u institucijama BiH i smatra da ta zemlja mora slijediti politiku neutralnosti susjedne Srbije. S druge strane, Kosovo kao neovisnu državu još uvijek nisu priznale četiri članice NATO-a (Španjolska, Slovačka, Rumunjska i Grčka).

Srbija nije uvela sankcije Rusiji

S obzirom na to da Srbija nije uvela sankcije Rusiji i na tradicionalno dobre odnose Beograda i Moskve, u Hrvatskoj je rašireno mišljenje da je Srbija, odnosno njen predsjednik Aleksandar Vučić, "tihi saveznik“ Rusije. Na to često upozoravaju i hrvatski vojni i sigurnosni analitičari.

Srbija je 2007. godine proglasila neutralnost i ne namjerava pristupiti NATO-u.

Beograd, međutim, želi ući u Europsku uniju. Srbija je 2012. godine postala kandidat za članstvo u Uniji, a 2014. godine je otvorila pristupne pregovore. No, pregovori se odvijaju jako sporo: posljednja poglavlja Beograd je otvorio još 2021. godine, a dosad je zatvorio samo dva od ukupno 35 poglavlja pravne stečevine EU.

Odnose Srbije s EU najviše opterećuju vrlo napeti odnosi između Beograda i Prištine. Iako Kosovo ne priznaje ni pet članica EU (Španjolska, Slovačka, Rumunjska, Grčka i Cipar), Unija od Beograda traži da normalizira odnose s Prištinom, no ne traži da Beograd i službeno prizna kosovsku državnost i neovisnost. 

Odnose Beograda i Bruxellesa opterećuje i odluka Srbije da ne uvede sankcije Rusiji. Beograd je, doduše, osudio rusku invaziju na Ukrajinu u veljači 2022. godine te je podržao i rezolucije Ujedinjenih naroda u kojima se osuđuje ruska agresija, no tvrdi kako nema obvezu uvođenja sankcija Moskvi jer Srbija još nije članica EU niti je blizu zatvaranja pristupnih pregovora. U Bruxellesu, s druge strane, upozoravaju da su sankcije Rusiji dio Zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU, a zabrinuti su i zbog ruskog utjecaja u srbijanskoj politici, gospodarstvu i medijima.

BiH jako kasni na putu euroatlantskih integracija 

Kada je, pak, riječ o Republici Srpskoj, njen predsjednik Milorad Dodik ni ne taji da gaji velike simpatije prema Putinu i njegovoj politici.

Republika Srpska protivi se uvođenju sankcija Rusiji i ne želi da BiH uđe u NATO. Kada je riječ o EU, Banja Luka deklarativno podržava članstvo BiH u toj integraciji, ali sprječava usvajanje nekoliko zakona koji su uvjet za otvaranje pristupnih pregovora.

BiH je status kandidata za članstvo u EU dobila tek krajem 2022. godine. Iako su se u Sarajevu nadali da će do kraja 2023. otvoriti pristupne pregovore, to se nije dogodilo.

U Bruxellesu su procijenili da se BiH sporo i nedovoljno priprema za izazove koje joj nosi članstvo u Uniji. Stoga od BiH traže da usvoji nekoliko zakona kako bi na summitu Europskog vijeća u ožujku dobila zeleno svjetlo za otvaranje pregovora. No, usvajanje tih nekoliko zakona zapinje na složenoj proceduri odlučivanja u BiH, u kojoj predstavnici oba entiteta (Federacija BiH i Republika Srpska) i sva tri konstitutivna naroda (Bošnjaci, Srbi i Hrvati) imaju pravo veta na odluke koje se donose u zajedničkim institucijama.

Zabrinutost zbog stanja u BiH, kao i na Kosovu, ne kriju ni dužnosnici EU i NATO-a. Oni konstantno upozoravaju kako BiH mora ubrzati reforme ako želi u EU i NATO te da mora poraditi na jedinstvu zemlje.

Svi osuđuju i Dodikovu secesionističku retoriku, budući da šef bosanskih Srba posljednjih godina često prijeti odcjepljenjem Republike Srpske od BiH, navodeći kao razlog stalno prenošenje ovlasti koje entiteti imaju po Daytonskom sporazumu na središnje vlasti u Sarajevu.

No, i Hrvati u BiH su nezadovoljni i to ponajprije zbog Izbornog zakona koji dopušta Bošnjacima u Federaciji BiH, zajedničkom hrvatsko-bošnjačkom entitetu, da biraju hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Iako EU u ovoj fazi inzistira samo na tehničkim izmjenama Izbornog zakona BiH, kojim bi se proces izbora u toj zemlji modernizirao i učinio transparentnijim, HDZ BiH traži da se "u paketu“ izmjene i odredbe o izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH, i to tako da hrvatski kandidat mora dobiti većinu glasova u kantonima (županijama) Federacije u kojima su Hrvati većinsko stanovništvo.

Bošnjačke stranke, pak, taj zahtjev odbacuju, tvrdeći da za to treba mijenjati daytonski Ustav, što podrazumijeva dugotrajnu proceduru s neizvjesnim ishodom. Sličan je stav i SAD-a. 

NATO povećava izdvajanja za obranu

Na sastanku ministara obrane NATO-a u Bruxellesu, glavni tajnik Sjevernoatlantskog saveza Jens Stoltenberg poručio je da su europske članice Saveza i Kanada od 2014. godine za obranu izdvojile preko 600 milijardi američkih dolara. Kazao je i da će 18 članica NATO-a ove godine za obranu izdvojiti dva posto svog bruto domaćeg proizvoda (BDP) ili više, što je jedna od ključnih preporuka NATO-a.

Prema procjenama NATO-a, u prošloj je godini samo 11 članica za obranu izdvojilo dva ili više posto BDP-a. Inače, nakon što je NATO-u lani pristupila Finska, taj vojni savez ima 31 članicu.

Mala izdvajanja članica NATO-a za obranu potaknula su bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji želi novi mandat u Bijeloj kući, da ovih dana zaprijeti kako SAD u slučaju rata neće braniti one članice Saveza koje nedovoljno izdvajaju za obranu. Štoviše, kazao je Trump, čak bi, ako ponovno dođe na vlast, i ohrabrio Rusiju da ih napadne.

Ta je Trumpova izjava izazvala veliku buru među europskim članicama NATO-a. Članice na istoku Saveza posebno strahuju da bi upravo one mogle postati nove ruske mete ako Ukrajina izgubi rat.

Najveća izdvajanja za obranu u Hrvatskoj od završetka Domovinskog rata

Anušić je, ističe se u priopćenju Ministarstva obrane, na sastanku ministara obrane NATO-a naglasio da je Hrvatska predana povećanju izdvajanja za obranu i da sada ima najveći obrambeni proračun još od završetka Domovinskog rata.

"Svakodnevno povećavamo investiranje u naoružanje i modernizaciju naših Oružanih snaga. Od 2016. do 2024. godine, ukupna izdvajanja za obranu povećana su za čak 122 posto, to je značajno i tako ćemo u kontinuitetu i nastaviti. Mi ćemo tih dva posto BDP-a izdvajanja za obranu dostići u idućim godinama jer smo, kao članica NATO-a, preuzeli tu obvezu, kao i druge države članice“, poručio je Anušić.

Prema procjenama NATO-a za 2023. godinu, Hrvatska je za obrambene svrhe izdvojila 1,79 posto svog BDP-a. Po tome se među članicama NATO-a nalazi između Bugarske (1,84 posto BDP-a) i Albanije (1,76 posto BDP-a), pokazuju podaci Saveza.

Očekuje se da će obrambeni izdaci u Hrvatskoj u narednim godinama značajno porasti zbog nabavke Rafalea i modernizacije kopnene vojske i mornarice. Također, Vlada je najavila povratak obveznog vojnog roka u nekom obliku, što bi isto tako trebalo značajno povećati izdatke za obranu.

Pismo namjere o jačanju vojne industrije

Na marginama sastanka NATO-a u Bruxellesu, Hrvatska je s 15 članica i Velikom Britanijom potpisala Pismo namjere koje se odnosi na bržu i jednostavniju nabavku streljiva. I Anušić je, prema priopćenju, ukazao na važnost jačanja obrambene industrije.

"Sve zemlje NATO-a moraju ojačati vlastitu proizvodnju streljiva, pa tako i Hrvatska. Hrvatska vojska je opremljena našim naoružanjem i opremom i trebamo poticati vlastitu proizvodnju, imamo potencijala i tu vidimo ogromnu priliku za hrvatsku obrambenu industriju“, zaključio je Anušić.