Službeni Beograd burno je reagirao na spaljivanje lutke s likom srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića na karnevalu u Kaštelima i ništa ne govori u prilog tome da bi u bliskoj budućnosti moglo doći do otopljavanja odnosa

Ocjena je to koja proizlazi iz najnovijeg slučaja paljenja lutke s likom srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića na karnevalu u Kaštelima i burne reakcije službenog Beograda na taj događaj. 

Maškare spalile lutke Vučića i Putina

Naime, na završetku 211. Međunarodne krnjevalske povorke u Kaštel Starom u utorak, maškarani Kaštelani su, kao i inače, spalili "krnju“. Preciznije dvije "krnje“, budući da su ove godine, osim Vučićeve, spalili i lutku s likom ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Vučić i Putin bili su prikazani kao Don Quijote i Sancho Panza na magarcima. Kako to na karnevalima obično biva, njihove su lutke na kraju manifestacije završile na lomači.

Reagirao Vučić

I dok je taj događaj u hrvatskim medijima uglavnom slabo popraćen, srbijanski mediji, ali i političari, digli su se na noge, dok reakcija iz Rusije nije bilo. Reagirao je i sam Vučić, koji je novinarima kazao kako bi "zavidio“ da je spaljena lutka nekog drugog iz Srbije, a ne njega.

"Kad su mi spaljivali kuće i crkvu, što je jedna lutka! Kod njih su izgleda spaljivanja tradicionalna. Siguran sam da je moj otac ponosan da im je njegov sin najveći problem, a oni mu ubili oca i djeda“, kazao je Vučić novinarima, očito povlačeći usporedbe s Drugim svjetskim ratom, NDH i progonom Srba u njoj.

'Skandalozni čin širenja mržnje'

Ipak, vrhunac je uslijedio u srijedu kasno popodne, kada je reagiralo Ministarstvo vanjskih poslova Srbije, uputivši Hrvatskoj prosvjednu notu. U njoj je srbijanski šef diplomacije Ivica Dačić "najoštrije osudio incident paljenja lutke“ s Vučićevim likom.

"Spaljivanje lutke s likom predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića predstavlja apsolutno neprihvatljiv čin, koji je u potpunoj suprotnosti sa zajednički izraženim opredjeljenjem za punu normalizaciju odnosa i unaprjeđenje sveobuhvatne suradnje naših država. Ovim skandaloznim činom širenja mržnje šalje se poruka koja ni na koji način ne doprinosi jačanju dobrosusjedskih odnosa, miru i stabilnosti u regiji i izravno i ozbiljno narušava odnose dviju zemalja“, stoji u prosvjednoj noti koju je srbijansko Ministarstvo vanjskih poslova uputilo hrvatskom veleposlanstvu u Beogradu.

Dodajmo ovome kako je na spaljivanje lutke s likom Vučića u Kaštelima u četvrtak reagirao i Demokratski savez Hrvata u Vojvodini, koji je također osudio spaljivanje lutke.

'Apsurdno slati prosvjednu notu zbog spaljivanja karnevalske lutke'

U trenutku pisanja ovog teksta, u Hrvatskoj nije bilo nikakvih službenih reakcija na prosvjednu notu Beograda.

No, sugovornici s kojima je Euractiv razgovarao, a koji imaju veliko diplomatsko iskustvo, kažu kako smatraju apsurdnim da jedna država šalje prosvjednu notu drugoj zbog spaljivanja lutke na karnevalu. Naši sugovornici pritom podsjećaju da su na karnevalima u Hrvatskoj spaljivanje i lutke drugih političara.

Tako su, primjerice, na maškarama prethodnih godina "uredno“ spaljivane lutke premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Zorana Milanovića, kao i njegove prethodnice Kolinde Grabar Kitarović. Spaljivana je i lutka Milorada Pupovca, šefa SDSS-a, koalicijskog partnera HDZ-a.

Osim političara, na meti maškara znale su se naći i pojedine društvene skupine. Tako je, primjerice, na nedavno održanom karnevalu u Čavlima kod Rijeke spaljena lutka Indijca. Iako je dio javnosti to protumačio kao "obračun“ maškara s migrantima, budući da Hrvatska masovno uvozi radnu snagu iz Indije i Nepala, organizatori maškara to su odbacili i poručili kako njihov potez nije imao nikakve "vjerske ili rasne konotacije“, objavili su mediji.

Duga tradicija karnevala u Hrvatskoj, posebno na obali

Ovdje valja podsjetiti da karnevali u Hrvatskoj imaju dugu tradiciju, posebno na obali, ali i na sjeveru zemlje.

Maškare se u karnevalskim povorkama redovito izruguju političarima i, osim što se zabavljaju, nastoje upozoriti na pojedine društvene probleme u zemlji i svijetu te na njihove protagoniste.

'U Beogradu su se prvo trebali informirati o tome što je fašnik ili karneval'

"Pisati i uputiti prosvjednu notu zbog nečeg kao što je spaljivanje lutke na karnevalu je smiješno. U Beogradu su se najprije trebali informirati o tome što je to fašnik ili karneval. Na njima su i ranije spaljivali lutke brojnih političara. A, što bi tek rekli Nijemci, čiju su bivšu kancelarku Angelu Merkel Grci javno - ne na karnevalima - prikazivali s brčićima nalik Hitlerovim i uspoređivali s nacistima, pa Berlin na to nikada nije reagirao?!“, kaže za Euractiv jedan sugovornik iz hrvatskih diplomatskih krugova koji je želio ostati anoniman.

Ocjenjuje i kako čin slanja prosvjedne note zbog spaljivanja karnevalske lutke "dovoljno govori o autokratskoj naravi vlasti u Srbiji i nedostatku demokratske svijesti“. Tim više što je, napominje, riječ o komičnom, a ne ozbiljnom događaju.

'Traženje povoda za daljnje pogoršanje diplomatskih odnosa'

I politički analitičar i bivši hrvatski veleposlanik u Moskvi Božo Kovačević kaže kako ne smatra normalnim da diplomacija jedne zemlje šalje prosvjednu notu drugoj zemlji zbog spaljivanja lutke na maškarama.

"To je zapravo traženje povoda za daljnje pogoršanje diplomatskih odnosa i konfrontaciju između Srbije i Hrvatske, budući da se Hrvatska, nakon kosovskog premijera Albina Kurtija, tamo doživljava kao glavni neprijatelj. Međutim, karneval je vrsta lakrdije i tome treba tako pristupiti. Štoviše, činjenica da je na njemu spaljena lutka s likom Vučića pokazuje da ga sudionici skupa smatraju relevantnom osobom i to bi mu trebalo laskati“, ističe Kovačević za Euractiv.

Špijunska afera

Unatoč tome, izgledno je da su odnosi Zagreba i Beograda ponovno na vrlo niskim granama. Svakako na znatno nižim nego što su bili u prvoj polovici prošle godine, kada je najprije srbijanska premijerka Ana Brnabić posjetila Zagreb i sastala se s Plenkovićem, a potom je Plenković posjetio Suboticu i sastao se s Brnabić.

Stvari su se u hrvatsko-srpskim odnosima ponovno počele zakuhavati u studenom prošle godine, kada je Srbija protjerala hrvatskog diplomata Hrvoja Šnajdera, optuživši ga za "špijunažu“. Hrvatska je na to odgovorila protjerivanjem savjetnika u srbijanskom veleposlanstvu u Zagrebu Petra Novakovića.

Odnosi Zagreba i Beograda prepuni neriješenih pitanja

Odnosi Hrvatske i Srbije prepuni su neriješenih pitanja iz bliže i daljnje prošlosti. Među spornim pitanjima su ratno naslijeđe iz 90-ih godina prošlog stoljeća i neriješena granica na Dunavu, ali i tretman manjina - hrvatske u Srbiji i srpske u Hrvatskoj.

Beograd je Zagrebu zamjerio i priznanje neovisnosti Kosova 2008. godine.

S druge strane, u Zagrebu stalno upozoravaju da iz Srbije, ali i Republike Srpske u Bosni i Hercegovini, sve češće dolaze poruke o stvaranju "srpskog sveta“, te da oživljavaju teze o "velikoj Srbiji“. Posljednji prilog tome dali su u srijedu u Banjoj Luci predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i zastupnik u srbijanskoj Skupštini Branimir Nestorović.

Hrvatska zamjera Srbiji i sve češće svojatanje bogate dubrovačke književnosti, ali i teze koje se čuju u srbijanskim medijima da su hrvatski i srpski isti jezik.

Rat u Ukrajini dodatno pogoršao odnose Hrvatske i Srbije

Ruska invazija na Ukrajinu dodatno je pogoršala odnose Hrvatske i Srbije. Hrvatska je, naime, kao članica EU i NATO-a, uvela sankcije Rusiji i pomaže Ukrajini.

S druge strane, Srbija je osudila ruski napad na Ukrajinu, no nije Moskvi uvela nikakve sankcije. Naprotiv, nastavila je razvijati odnose s Rusijom.

Hrvatska i Srbija kreću se u različitim smjerovima 

Ipak, naši sugovornici ističu kako se cjelokupni odnosi između Hrvatske i Srbije ne mogu promatrati samo kroz prizmu politike. Nema sumnje da su politički odnosi Zagreba i Beograda loši, no oni ekonomski i kulturni ipak se mogu ocijeniti prilično dobrima. Drugim riječima, loši politički odnosi kompenziraju se dobrim ekonomskim i kulturnim odnosima između dvije države. 

Ostaje, međutim, činjenica da se politike Zagreba i Beograda kreću u različitim smjerovima. Dok je Zagreb okrenut ponajprije jačanju odnosa sa zemljama Srednje Europe i Mediterana te posvećen članstvu u EU i NATO-u, Beograd vodi "politiku četiri stupa“, odnosno razvoja odnosa kako s Washingtonom i Bruxellesom, tako i s Moskvom i Pekingom, a okrenut je i zemljama Zapadnog Balkana, negdje s više, negdje s manje uspjeha.

Problem u velikodržavnim idejama

Zbog svega toga, naši sugovornici ne vjeruju da će se paljenje lutke s Vučićevim likom na karnevalu u Kaštelima i prosvjedna nota koja je uslijedila posebno odraziti na razvoj hrvatsko-srpskih političkih odnosa, no sasvim je jasno ni da im neće ni pomoći.

"Nadam se da će se politički odnosi Hrvatske i Srbije u doglednoj budućnosti popraviti jer je to u interesu obje države“, kaže Kovačević.

Ipak, upozorava da u odnosima između dvije zemlje i dalje ima jako puno otvorenih pitanja. Posebno kritičnim smatra stanje u BiH, u kojoj je jak utjecaj i Hrvatske i Srbije, ali i drugih zemalja. Sve to, u kombinaciji s neriješenim statusom Kosova, predstavlja plodno tlo za jačanje ekstremizama.

"Ako budu nastavile jačati velikodržavne ideje, poput one o stvaranju 'velike Mađarske', 'velike Bugarske', 'velike Albanije' i 'velike Srbije', pa i 'velike Hrvatske', onda teško da može doći do normalizacije odnosa“, upozorava Kovačević.

Dodaje kako bi zato probleme, ponajprije one u BiH, trebalo što prije riješiti.

'Nema jačanja odnosa na višim političkim razinama'

I naš sugovornik iz diplomatskih krugova ne očekuje da će se najnoviji slučaj posebno odraziti na odnose Hrvatske i Srbije.

Kaže i da se ne slaže s tvrdnjom da je proteklih mjeseci poništeno sve što su Zagreb i Beograd ranije, posebno u prvoj polovici prošle godine, napravili na normalizaciji odnosa. Ipak, ne očekuje ni neko značajno poboljšanje odnosa između dviju država u dogledno vrijeme.

"Suradnja sa Srbijom funkcionira, ali nema jačanja odnosa ni susreta na višim razinama“, zaključuje naš sugovornik, dodajući kako sve ukazuje na to da se to u bližoj budućnosti neće mijenjati.