Sukoordinatorica stranke Možemo Sandra Benčić ističe da će prijavu Vlade Bruxellesu nadopuniti ocjenom Ivana Turudića da EPPO Hrvatskoj nije trebao te kaže da u najavljeni prosvjed nisu uključili Most zbog loših iskustava s njim
Top tema u Hrvatskoj već je danima izbor novog glavnog državnog odvjetnika. Iako se gotovo cijela oporba usprotivila izboru Ivana Turudića na tu funkciju, vladajuća većina na kraju je "presudila“ i izabrala upravo Turudića na tu poziciju.
U razgovoru za N1 nakon izbora za glavnog državnog odvjetnika, Turudić je ocijenio kako Hrvatskoj nije trebao Ured europskog javnog tužitelja (EPPO). Iako su iz Vlade Andreja Plenkovića poručili kako se po pitanju EPPO-a ništa ne mijenja, Turudićeve su riječi dodatno uznemirile oporbu. Njen lijevo-liberalni dio, u kojem važnu ulogu igra i stranka Možemo, najavio je prosvjed u Zagrebu 17. veljače.
Osim toga, Možemo je još prije saborske potvrde Turudića za glavnog državnog odvjetnika najavio da će Plenkovićevu Vladu prijaviti Europskoj komisiji zbog, kako su ocijenili, kršenja pravne stečevine Europske unije i obveza koje je Hrvatska preuzela ulaskom u Uniju.
O tim, ali i drugim temama, s posebnim naglaskom na europske i parlamentarne izbore koji nas čekaju, razgovarali smo sa Sandrom Benčić, saborskom zastupnicom i sukoordinatoricom Možemo.
EURACTIV: Hrvatska je dobila novog glavnog državnog odvjetnika. U prvom medijskom istupu nakon izbora u Saboru, Ivan Turudić je ustvrdio kako EPPO Hrvatskoj možda nije ni bio potreban. Kako to komentirate?
BENČIĆ: To jasno pokazuje ono čega smo se svi bojali, a to je da će Turudić koristiti poziciju glavnog državnog odvjetnika kako bi opstruirao rad EPPO-a u Hrvatskoj. On ima ovlasti rješavanja sukoba nadležnosti između DORH-a i EPPO-a.
Njegove tvrdnje potpuno jasno govore da on nije osoba koja na bilo koji način zaslužuje biti glavni državni odvjetnik. On je osoba koja daje - reći ću to otvoreno - političke, a ne pravne izjave. Sada je evidentno da je na poziciju glavnog državnog odvjetnika postavljen po političkoj liniji kako bi opstruirao najviše što može određene istrage koje se vrše u okviru i DORH-a i EPPO-a u pogledu političke korupcije. To je sada potpuno jasno.
Turudić kaže da je članicama EU koje nemaju EPPO "bolje“. Točno je da u nekoliko država EPPO nema svoj ured, u njih pet. No, isto tako je istina da su Poljska i Švedska najavile osnaživanje suradnje, Danska i Irska nisu niti dio zajedničke Europske zone sigurnosti i pravosuđa, tako da ostaje samo Mađarska kao uzor Andreju Plenkoviću.
Svima je jasno zašto Mađarska nema EPPO, a sada je jasno i da imamo glavnog državnog odvjetnika koji bi podržavao politiku kakvu vodi mađarski premijer Viktor Orban. To jasno ukazuje i na politički smjer Plenkovićeve Vlade.
EURACTIV: Stranke ljevice i centra najavile su za 17. veljače u Zagrebu prosvjed protiv imenovanja Turudića za glavnog državnog odvjetnika i Vlade. Kako to da se sve oporbene stranke nisu uspjele okupiti oko toga, budući da ste uglavnom svi bili protiv imenovanja Turudića, a i kritizirate Plenkovićevu Vladu?
BENČIĆ: Nije točno da smo svi bili jedinstveni protiv Turudića. DP nije jedinstveno glasao.
A što je s Mostom? Pa koalicijski partner Mosta je imao izrazito agresivan govor u obranu Turudića. Most je na kraju glasao protiv izbora Turudića, ali zbog pritiska javnosti. Njihovom nastupu na Odboru za pravosuđe nedostajala je oštrina koju inače imaju.
Most je odabrao sjediti na dvije stolice. U Mostu su znali da je Turudić problematičan zato što se družio s ljudima iz kriminalnog podzemlja. S druge strane, nisu htjeli previše napadati Turudića jer je rehabilitirao Alojzija Stepinca i donio odluke u slučaju Perković i Mustač, odnosno po ideološkoj liniji.
Mislim da je ovaj slučaj bila jasna demarkacija između opozicije koja se bori protiv korupcije, bez obzira na to s koje strane dolazi, i onih koji, kad im netko ideološki odgovara, lagano uzmiču ili nemaju oštrinu kakvu inače imaju.
EURACTIV: Iz Mosta su, međutim, izrazili žaljenje što nisu uključeni u organizaciju skupa, a pozvali su i građane da se odazovu prosvjedu?
BENČIĆ: Ovo ću vrlo jasno reći: suradnja s Mostom unutar opozicije u Saboru bila je, blago rečeno, izrazito izazovna. Nebrojeno puta smo imali situacije da nešto dogovorimo i da Most na to pristane, a onda za pet minuta napravi nešto drugačije ili da zajedničku inicijativu opozicije predstavlja kao svoju, iako smo je svi zajednički dogovorili. Ne želimo da se to događa. Ne možete raditi s ljudima koji se ne drže dogovora, to nema čak ni ideološku komponentu.
Osim toga, na tom skupu će se i govoriti. Desnica bi to koristila kao predizborni skup, a mi ne želimo da to postane predizborni skup, već želimo građanima pružiti priliku da iskažu bijes protiv ovakvog načina upravljanja državom.
Kako se ponašate prema svojim partnerima iz opozicije, takvi su vam i rezultati. Most zna kako se ponašao. Nisu se baš "polomili“ oko Turudića i shvaćam zašto - imaju ideološki problem.
EURACTIV: Je li skup koji najavljujete ujedno i najava nekakve predizborne koalicije?
BENČIĆ: Ne, to nije najava predizborne koalicije. Nije ni predizborni skup, kako sam već rekla. Ne želimo na dnevni red stavljati ni neka druga pitanja u odnosima između 10 stranaka koje organiziraju skup. To je vrlo jasno dogovoreno. Ovo nije ni mjesto niti format na kojem se stvaraju predizborne koalicije.
Istina je da unutar tih 10 stranaka već postoje koalicije. Primjerice, stranke centra - Fokus, Reformisti, IDS i PGS, već su dogovorile koaliciju. Isto tako, HSS i Socijaldemokrati.
Mi razgovaramo sa SDP-om oko takozvane točkaste koalicije u pojedinim izbornim jedinicama. Dakle, koaliranje i prosvjed su potpuno odvojeni procesi.
EURACTIV: Kako napreduju pregovori Možemo i SDP-a?
BENČIĆ: Razgovaramo unutar stranke. Donijeli smo na stranačkim tijelima odluku o mogućnosti točkaste koalicije sa SDP-om i/ili drugim progresivnim strankama od centra na lijevo, o koaliranju u pojedinim izbornim jedinicama. To će biti na vrijeme finalizirano.
Međutim, mi još ne znamo kada će biti parlamentarni izbori. Hoće li biti na proljeće, ljeto ili na jesen?
EURACTIV: Kada ih očekujete? Zadnje informacije koje imamo govore da bi trebali biti u travnju ili svibnju?
BENČIĆ: To je i neki naš radni datum. Međutim, stvari koje se sada događaju mogle bi ponovno natjerati Plenkovića da odgodi izbore. Osim ove situacije s Turudićem, što je ogromna politička šteta, ne samo za njega, nego za cijelu državu, imamo i prosvjede javnoga sektora, a najavljuju se i novi prosvjedi u tom sektoru. Moguće je, dakle, da će doći do vala prosvjeda u javnom sektoru zbog koeficijenata, a sve to bi moglo rezultirati i novim pomicanjem izbora.
EURACTIV: Pomicanjem prema jeseni?
BENČIĆ: Vjerojatno. No, ne bih se čudila da se održe i usred ljeta, kada su svi na godišnjim odmorima. To bi, doduše, jako loše utjecalo na izlaznost birača, ali HDZ je spreman na sve kada mu to treba pošto njima mala izlaznost najviše i odgovara.
U HDZ-u su svjesni da imaju veliki problem. Vjerojatno će i nakon izbora imati relativnu većinu, ali neće imati s kim koalirati i sastaviti Vladu. Oni to znaju.
EURACTIV: Ima i onih koji misle da bi Možemo na kraju, ako se nakon izbora nikako drukčije ne bude mogla sastaviti Vlada, mogao podržati HDZ? Znam da ste već to odbacili, kao što su odbacile i ostale oporbene stranke, ali ako ne bude išlo drukčije…
BENČIĆ: Molim?! Naravno da ne, nikada nećemo koalirati s HDZ-om. Za to nema nikakve šanse.
EURACTIV: Ipak, dio analitičara je već upozorio da će problem kod okrupnjivanja oporbe biti liderske ambicije, odnosno to što SDP ima svog premijerskog kandidata, Peđu Grbina, a Možemo svog - Vas?
BENČIĆ: Jasno sam rekla i ponovit ću: stranka koja dobije više mandata na izborima je ta koja nudi mandatara za premijera. Ako to bude SDP, onda će kandidat za premijera biti njihov kandidat, odnosno Peđa Grbin, i ja ću to apsolutno podržati. To je pravilo i kriterij kojeg ćemo se držati. Naravno, to je pravilo kojeg moraju usvojiti i ostale stranke.
Mi s tim nemamo nikakav problem i potpuno ćemo to poštivati.
EURACTIV: Najavili ste i da ćete prijaviti Plenkovićevu Vladu Europskoj komisiji. Što se tu događa?
BENČIĆ: Upravo radimo dopunu prijave zbog ove situacije s EPPO-om. Međutim, ja sam kolegama iz europskih Zelenih u Bruxellesu već slala na uvid što radimo.
Sam tekst prijave sastoji se od tri dijela. Prvi dio odnosi se na izvješće koje je Ministarstvo pravosuđa poslalo Europskoj komisiji o stanju u pravosuđu, u kojem navode da je proces izbora glavnog državnog odvjetnika sada izjednačen s procesom izbora predsjednika Vrhovnog suda, što nije točno. Oni su doista izjednačili proces izbora u smislu raspisivanja javnog poziva i Državnog odvjetničkog vijeća koje radi administrativnu provjeru i šalje je Vladi na daljnje postupanje. No, glavni državni odvjetnik potom se saslušava na saborskom odboru koji daje preporuku Vladi, a Vlada bira kandidata kojeg predlaže Saboru. Taj kandidat se bira običnom većinom i tu se procedura razlikuje od one za izbor predsjednika Vrhovnog suda. Ministarstvo pravosuđa, naravno, ništa od toga nije napisalo u svom izvješću Europskoj komisiji.
Taj izbor običnom većinom govori o neustavnosti tog propisa, i to propustom zakonodavca da propiše kvalificiranu većinu. To je apsurdno, budući da se Zakon o državnom odvjetništvu donosi kvalificiranom većinom, a glavni državni odvjetnik, koji je također ustavna kategorija, ne bira se kvalificiranom većinom. To je pitanje koje ćemo postaviti i Ustavnom sudu.
Druga komponenta kojom se bavimo u prijavi je ona koja se tiče kriterija objektivnosti i nepristranosti. Na temelju odluka Europskog suda pravde u slučaju rumunjskih sudaca, objašnjavamo kako je došlo do toga da se na poziciju glavnog državnog odvjetnika izabere osoba koja ni na koji način ne odgovara kriterijima objektivnosti i nepristranosti, ali i neucjenjivosti. Tu navodimo sve argumente zbog kojih Turudić ne može biti glavni državni odvjetnik.
U trećem dijelu objašnjavamo da je to narušavanje obveza koje je Hrvatska preuzela pristupnim ugovorom, a koje se tiču zabrane degradiranja demokratskih standarda postignutih u pretpristupnom procesu.
U tu kategoriju spada i pitanje EPPO-a. Hrvatska je preuzela direktive EU i osnovala je ured EPPO-a. Bilo kakvo opstruiranje rada EPPO-a apsolutno bi predstavljalo narušavanje demokratskih standarda.
Uostalom, mi smo zemlja u kojoj je jako nisko povjerenje u pravosuđe i u kojoj je ogroman problem s korupcijom. Ta zemlja onda bira glavnog državnog odvjetnika koji smatra da nam EPPO ne treba. Upravo je EPPO vodio postupke koji su bili ključni za razotkrivanje političke korupcije u segmentu zloupotrebe fondova EU.
EURACTIV: Za razliku od parlamentarnih, za izbore za Europski parlament znamo datum održavanja, 9. lipnja. Kako će i s kim Možemo na njima nastupiti?
BENČIĆ: Možemo je postao punopravni član europskih Zelenih. Idemo s kampanjom koja je sinkronizirana s europskim Zelenima, ali i s potrebama ključnim za Hrvatsku.
U kampanji ćemo naglasak staviti na pitanje ekonomske i socijalne jednakosti građana u Hrvatskoj i EU u odnosu na zelenu transformaciju. Želimo da se zelena transformacija nastavi, ali ona mora uključivati i promjenu ekonomskog i socijalnog modela u Europi. U protivnom, imat ćemo kontraefekte, odnosno to da će oni koji imaju najmanje platiti najveću cijenu zelene tranzicije, umjesto da najviše plate oni koji imaju najviše. To je put kojim idemo još od 2019. godine.
Dakle, program nam je usmjeren upravo na pitanja postizanja jednakosti na razini građana i EU, kao i država i regija. Tu je i odnos pitanja periferije i centra.