Rezultati anketa, kao i interne ankete HDZ-a, pokazuju da će relativnom izbornom pobjedniku biti vrlo teško sastaviti Vladu, što otvara prostor dugom postizbornom pregovaranju i vrlo heterogenoj novoj vladajućoj koaliciji
Sve je izglednije da će se nakon izbora i na hrvatskoj političkoj sceni dogoditi scenarij kroz kakav su posljednjih mjeseci prošle Španjolska i Slovačka.
Naime, već sada se može reći kako su velike šanse da će se nakon zatvaranja birališta i prebrojavanja glasova i u Hrvatskoj dugo pregovarati o sklapanju postizborne vladajuće koalicije, kao i da će tako sklepana koalicija vjerojatno biti vrlo heterogena.
Taj se zaključak može izvući iz anketa, koje pokazuju da će bilo kojoj stranci nakon objave izbornih rezultata biti prilično teško sastaviti Vladu. Jednostavno, čak ni u savezu s tradicionalnim partnerima, male su šanse da će imati dovoljno saborskih ruku za formiranje Vlade.
Za HDZ samo četvrtina birača, ali i dalje najjača stranka
Prema posljednjoj anketi CRO Demoskopa za studeni, HDZ i dalje drži prvu poziciju, no uživa potporu tek četvrtine glasača, odnosno njih 25,3 posto.
To je nešto manje nego u listopadu, kada je HDZ podržavalo 25,6 posto anketiranih birača.
Stranke ljevice na drugom i trećem mjestu
Na drugom je mjestu SDP, koji u anketi za studeni dobiva 15,2 posto glasova anektiranih. I to je nešto manje nego mjesec ranije, kada je SDP bio izbor za 15,6 posto anketiranih birača.
Na trećem je mjestu - sada već možemo reći, tradicionalno - Možemo, stranka kojoj povjerenje ukazuje 11 posto anketiranih. I u slučaju Možemo to je manje nego u listopadu, kada bi tu stranku, da su se tada održavali izbori, zaokružilo 11,4 posto birača.
Skok Domovinskog pokreta
Znatan skok u studenom, pokazuju rezultati CRO Demoskopa, ima Domovinski pokret, kojeg sada podržava 8,4 posto anketiranih birača, dok je u listopadu uživao potporu 7,5 anketiranih.
Na petom je mjestu Most, kojeg je u studenom podržalo 7,4 posto anketiranih. U listopadu je Most uživao potporu 8,2 posto ispitanika, pokazuje istraživanje CRO Demoskop, koje je na uzorku od 1300 ispitanika za RTL provela agencija Promocija plus.
Ostale stranke ispod dva posto
Sve ostale stranke uživaju potporu manju od dva posto glasača, što znači da ne prelaze izborni prag koji je u Hrvatskoj pet posto.
Tako je Centar u studenom dobivao 1,8 posto glasova anketiranih, Radnička fronta 1,7 posto, Fokus 1,4 posto, HSS 1,3 posto, HNS 1,2 posto, a Socijaldemokrati 1,1 posto, dok su IDS i Hrvatski suverenisti bili svaki na po jedan posto.
Neodlučnih je birača bilo 16,7 posto.
Izbori jedina prava anketa
Naravno, rezultate (i) ove ankete treba uzeti s rezervom. Jedina prava anketa su izbori, a do njih je još ostalo vremena.
Ankete, naime, cijelu Hrvatsku tretiraju kao jednu izbornu jedinicu, iako je ona, po izbornom zakonu, podijeljena na 10 izbornih jedinica, a u svakoj od njih u Sabor se bira po 14 zastupnika.
Tu je, nadalje, 11. izborna jedinica, ona za dijasporu, u kojoj se biraju tri saborska zastupnika.
U 12., "manjinskoj“ izbornoj jedinici, bira se ukupno osam saborskih mandata. Od toga je troje iz redova srpske manjine.
Za sastavljanje Vlade potrebno najmanje 76 saborskih ruku
Kada se podvuče crta, Sabor ima 151 zastupnika. To znači da je za sastavljanje Vlade potrebno 76 ruku.
Dodajmo ovome i kako podjela zemlje na 10 izbornih jedinica, u kojima se primjenjuje proporcionalni izborni model, omogućuje i manjim strankama da uđu u Sabor. Kada bi Hrvatska bila jedna izborna jedinica, onda bi u Saboru bilo znatno manje stranaka, jer male stranke ne bi uspijevale prijeći izborni prag.
'Stranačke vojske' određuju rezultat izbora
Drugi problem kod anketa je taj što one pokazuju trenutno raspoloženje i političke preferencije cjelokupne hrvatske javnosti, dok izborne rezultate u stvarnosti kreiraju samo oni birači koji izađu na izbore.
Tako je na posljednje parlamentarne izbore na ljeto 2020. godine na glasačka mjesta izašlo rekordno niskih 46,9 posto birača, dok ih je na izborima 2016. glasanju pristupilo 52,6 posto.
Pojednostavljeno rečeno, svaki drugi birač u Hrvatskoj ne izlazi na izbore. To opet znači da sastav Sabora određuje tek polovina biračkog tijela, u kojoj velik dio birača čine "stranačke vojske“, odnosno članovi i simpatizeri pojedinih stranaka koji slušaju preporuke svojih stranačkih vodstava. U takvoj situaciji, u hrvatskoj je politici već godinama jedno od ključnih pitanja kako uopće motivirati umrtvljene birače da izađu na glasačka mjesta.
Interna anketa HDZ-a pokazuje veliki podbačaj te stranke
No, ovoga bi se puta čak i podrška vjernih "stranačkih vojski“ mogla pokazati nedovoljnom za dobivanje dovoljnog broja saborskih mandata koji bi, u kombinaciji s jednom ili više manjih stranaka, omogućili formiranje nove Vlade.
Upravo na takav zaključak upućuju rezultati interne ankete HDZ-a, koja je tijekom vikenda procurila u javnost.
Prema toj anketi, kako su izvijestili N1 i drugi mediji, HDZ bi mogao dobiti samo 55 mandata u Saboru, dok ih sada ima 62.
U koaliciji s manjincima i pojedinim neovisnim zastupnicima te manjim strankama, poput HSLS-a, šefu HDZ-a i premijeru Andreju Plenkoviću 2020. godine bilo je razmjerno lako doći do potrebne saborske većine i sastaviti Vladu.
No, taj bi se obrazac, obistini li se aktualna HDZ-ova anketa, nakon novih izbora mogao promijeniti, budući da nije isto ići u sastavljanje parlamentarne većine sa 62 ili samo s 55 saborskih ruku. Pogotovo što je najveći dio sadašnje oporbe već najavio kako ne namjerava koalirati s HDZ-om.
I dalje nepoznat termin parlamentarnih izbora
Stručnjaci s kojima je Euractiv razgovarao kažu da će ishod izbora ovisiti o više faktora. Jedan od njih svakako je izlaznost, budući da veća izlaznost, u pravilu, ne ide u korist trenutno vladajućima.
No, puno će, kažu ovisiti i o pretumbacijama i dogovorima na stranačkoj sceni.
Inače, u posljednje vrijeme sve češće se govori o ranijim izborima, koji bi se, po jednoj verziji, održali u travnju, a po drugoj možda već i u veljači sljedeće godine.
U kuloarima se, naravno, spominju i neki drugi, kasniji datumi. Ipak, sve je izglednije da ćemo parlamentarne izbore imati prije onih za Europski parlament.
'I HDZ i SDP u padu, Most se drži, Možemo enigma'
"HDZ će vjerojatno i na sljedećim izborima biti relativni pobjednik, ali pitanje je koliko će mu mandata nedostajati da bi formirao vlast. U ovom je trenutku najizglednije da bi mogao ići u koaliciju s Domovinskim pokretom i manjincima, a ako mu bude nedostajalo saborskih ruku, i s nekim manjim strankama i 'žetončićima''“, ocjenjuje za Euractiv politička analitičarka i komunikacijska stručnjakinja Ankica Mamić.
Napominje kako je u ovom trenutku, dok još ne znamo ni datum izbora, teško prognozirati izborne rezultate. Ipak, dodaje, ankete pokazuju da bi HDZ, ali i SDP, mogli dobiti manje glasova, a time i mandata, nego što imaju u sadašnjem, 10. po redu sazivu Sabora.
S druge strane, dodaje naša sugovornica, izgledno je da će Most zadržati sadašnju poziciju.
No, pitanje je kako će proći Možemo. Toj je stranci glavna izborna baza u Zagrebu, a primjetno je razočaranje glasača u metropoli rezultatima Možemo na lokalnoj razini.
Protestni glasovi
Također, dodaje, tek treba vidjeti hoće li se na izbornim listićima pojaviti i, ako se pojave, kako će na proći Ivica Todorić i Damir Vanđelić, koji su ranije također najavili ulazak u političku arenu.
Otvoreno je i pitanje hoće li se u posljednjem trenutku pojaviti lista koja će pokušati privući protestne glasove. Tu je i pitanje okrupnjavanja liberala.
Također, otvoreno je pitanje hoće li se popularni međimurski župan Matija Posavec priključiti nedavno dogovorenoj koaliciji Fokusa i Narodne stranke - Reformista, kojoj bi se trebali priključiti i IDS i PGS. Naime, ako se Posavec priključi toj koaliciji, onda su i njene šanse na izborima veće, ističe Mamić.
Pored toga, pitanje je što će se događati na lijevoj strani političkog spektra. Ljevici, ocjenjuje naša sugovornica, nedostaje pravi lider, s obzirom na to da SDP ne stoji dobro, Možemo je, čini se, dosegao svoj zenit, a Socijaldemokrati u anketama stoje loše.
Tko će biti kingmaker?
"U svakom slučaju, čeka nas vrlo zanimljivo razdoblje. Ovog bi puta Domovinski pokret mogao igrati ulogu kingmakera, kakvu je svojedobno odigrao Most. No, Most to sada neće biti jer ga HDZ ne želi, a stranke na lijevoj strani političkog spektra s njim ne mogu, budući da je jako otišao udesno“, ocjenjuje Mamić.
Dodaje kako nije isključeno da nas na kraju čeka scenarij Španjolske i Slovačke, u kojem će stranke dugo pregovarati o novoj vladi i koja će na kraju biti prilično heterogena.
Moguća i 'plavo-crvena' koalicija
I politolog i sociolog Anđelko Milardović kaže da je za Hrvatsku nakon izbora prilično izgledan španjolski i slovački scenarij.
Stoga, naš sugovornik ne isključuje ni mogućnost stvaranja "velike koalicije“ HDZ-a i SDP-a. Tako nešto, uostalom, u neslužbenim razgovorima navode i pojedinci iz HDZ-a, iako samo kao krajnju mogućnost, ako se baš nikako drukčije ne bude mogla sastaviti Vlada.
Uostalom, mogućnost stvaranja "plavo-crvene koalicije“ u Hrvatskoj se i ranije spominjala, a po uzoru na sličnu koaliciju svojedobno u Njemačkoj.
"To bi, međutim, bio povratak SKH na velika vrata“, ocjenjuje Milardović za Euractiv, misleći očito na to da je velik broj članova nekadašnjeg SKH početkom 90-ih godina prošlog stoljeća pristupio HDZ-u.
Slab koalicijski potencijal HDZ-a
Inače, Milardović kaže da ga ne iznenađuju informacije po kojima bi HDZ, po svojim anketama, dobio samo 55 saborskih mandata.
Ako se to dogodi, ističe, HDZ bi moglo doći u poziciju da bude relativni pobjednik izbora, ali da ne može sastaviti Vladu, jer mu je koalicijski potencijal mali. Takav bi ishod, pak, doveo do unutarnjih previranja unutar HDZ-a.
S druge strane, nije isključeno ni da koalicija koju bi činile lijeve i liberalne stranke na kraju ne uspije sastaviti Vladu. U takvoj situaciji, mogla bi se dogoditi i blokada vlasti, te ponavljanje izbora.
Izgledna postizborna pat pozicija
Nešto slično imali smo 2015. godine, kada ni Domoljubna koalicija, predvođena HDZ-om, ni koalicija Hrvatska raste, na čelu sa SDP-om, nisu imale dovoljno mandata za formiranje vlasti.
I jednima i drugima tada su trebali zastupnici Mosta, pa je ta nova stranka pregovarala i s jednima i s drugima. Na kraju se odlučila na formiranje Vlade s HDZ-om, no ona je kratko trajala.
Ipak, Mamić upozorava da tadašnja situacija nije previše usporediva s ovom koja nas vrlo vjerojatno čeka nakon novih izbora. Naime, Most je tada bio nova i poprilično samozatajna platforma, čija se ideološka orijentacija nije znala, a koja je izbore dobila na obećanju o reformama. Most se do danas isprofilirao u desnu stranku, koja ni tada nije mogla s HDZ-om, a sada teško da bi mogla s lijevim strankama.
S druge strane, sve ukazuje na to da bi nas nakon sljedećih izbora mogla čekati pat pozicija. Jednostavno, teško da će ijedna koalicija imati dovoljno ruku za sastavljanje Vlade.
Ponavljanje izbora ako se ne sastavi Vlada
Stoga se ne bi trebalo čuditi ni ako dođe do stvaranja koalicija koje u ovom trenutku djeluju nevjerojatno, ali ni ako se na kraju ne uspije postići nikakav dogovor pa ćemo morati ići na ponavljanje izbora.
"Ako se vlast nakon izbora ne bude mogla formirati, možda bi najbolje bilo da vođenje države prepustimo umjetnoj inteligenciji, pa da barem u nečemu budemo najinovativniji u svijetu, kada se već naše Vlade nisu proslavile svojom prirodnom inteligencijom", zaključuje u šali Milardović.