Mađarski premijer Viktor Orban dao je naslutiti da otvaranje pregovora čak ni s Ukrajinom možda neće ići tako lako kako to mnogi očekuju
Europska komisija je prošlog tjedna preporučila otvaranje pristupnih pregovora s Ukrajinom i Moldavijom, a uvjetno zeleno svjetlo za početak pregovora dobila je i Bosna i Hercegovina.
Uz to, Bruxelles je preporučio da se Gruzija unaprijedi iz potencijalnog u "pravog“ kandidata za članstvo u EU, no početak pregovora s Tbilisijem još je na dugom štapu.
Odluka o pregovorima tek će se donijeti za mjesec dana
Premda je izvješće o napretku kandidata, koje je u srijedu predstavila Europska komisija, u Kijevu, Kišinjevu i Tbilisiju izazvalo pravo oduševljenje, a u Sarajevu zbunjenost, nijedna od zemalja koje su dobile preporuke eurokrata još nemaju razloga za slavlje.
Naime, odluku o tome hoće li Europska unija otvoriti pregovore sa svakom od njih posebno donose šefovi država ili vlada postojećih 27 članica EU, i to na summitu Europskog vijeća koji će se održati sredinom prosinca. Za ovu je priču vrlo važno naglasiti da ta odluka mora biti jednoglasna.
Drugim riječima, prava bitka za pristupne pregovore i u slučaju Ukrajine, i u slučaju Moldavije, a i kod BiH, tek predstoji. Isto vrijedi i za Gruziju, iako je status koji Europska komisija predlaže za tu kavkasku zemlju ipak manji zalogaj za čelnike sadašnjih članica Unije od statusa pregovarača kojeg Komisija predlaže za ostale tri zemlje.
Orban Ukrajini prijeti crvenim svjetlom
U prilog neizvjesnosti koja vlada u Bruxellesu i nacionalnim prijestolnicama govori i informacija koju su objavili svjetski mediji, a prema kojoj je mađarski premijer Viktor Orban krajem prošlog tjedna ocijenio da "Ukrajina nije spremna za priključenje“ EU-bloku. U Budimpešti, naime, kažu da se ne može govoriti o ulasku u EU države koja je u ratu.
"Ukrajina ni na koji način nije spremna pregovarati o svojim ambicijama da se priključi EU. Jasan mađarski stav je da pregovori ne smiju početi“, kazao je, prema pisanju Al Jazeere, Orban u razgovoru za mađarski državni radio.
Sporan odnos Kijeva prema mađarskoj manjini u Ukrajini
Osim rata i okupacije petine ukrajinskog teritorija od strane Rusije, u Budimpešti Kijevu zamjeraju i tretman mađarske manjine u Ukrajini.
U Ukrajini, naime, živi više od 150.000 etničkih Mađara, i to na zapadu zemlje, uz granicu s Mađarskom, u Zakarpatskoj regiji, koja je tijekom povijesti bila dio ugarske države, da bi nakon Prvog svjetskog rata pripala Čehoslovačkoj, a onda 1939. ponovno Mađarskoj. Nakon Drugog svjetskog rata ta je regija priključena Ukrajini, odnosno tadašnjem SSSR-u.
Nakon što su ukrajinske vlasti 2017. godine usvojile novi zakon o obrazovanju, kojim su ukrajinski uvele kao glavni jezik obrazovanja u nižim razredima osnovnih škola, odnosi Kijeva i Budimpešte naglo su se počeli zaoštravati. Iako su ukrajinske vlasti s vremenom olabavile primjenu zakona, dopustivši da se dio nastave u nižim razredima osnovnih škola odvija i na mađarskom jeziku, vlasti u Budimpešti i dalje smatraju da su ukrajinski Mađari ugroženi i izvrgnuti prisilnoj ukrajinizaciji od malih nogu.
Naravno, valja podsjetiti i na činjenicu da je Ukrajina od 24. veljače prošle godine izložena otvorenoj ruskoj agresiji te da je Rusija do sada zauzela i anektirala gotovo 20 posto ukrajinskog teritorija - na istoku i jugu zemlje.
Dobri odnosi Orbana i Putina
No, treba podsjetiti i da Mađarska od početka rusko-ukrajinskog rata nastavlja održavati dobre odnose s Rusijom, o čijem plinu ovisi njeno gospodarstvo.
Orban je, uostalom, u posljednjih nešto manje od dvije godine u više navrata izražavao neslaganje s uvođenjem sankcija EU Rusiji, iako ih je Mađarska kao članica Unije također uvela, a odbio je i sudjelovati u isporukama oružja Ukrajini. Štoviše, nedavno se u Pekingu susreo s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, za kojim je Međunarodni kazneni sud iz Haaga raspisao tjeralicu.
S druge strane, činjenica je da je Mađarska primila znatan broj izbjeglica iz Ukrajine.
'Zamrznuti konflikt' u Pridnjestrovlju
Kao i Ukrajina, ni Moldavija ne nadzire cjelokupan svoj teritorij. Istok zemlje, regija Pridnjestrovlje, još se 1990. odcijepila od ostatka Moldavije. Proruski pobunjenici u njoj proglasili su "Pridnjestrovsku Moldavsku Republiku“, koju nitko nije priznao, pa ni sama Rusija, koja u njoj drži vojsku.
Iako su moldavske vlasti u Kišinjevu pregovarale s odmetnutim vlastima u Tiraspolju o reintegraciji Pridnjestrovlja u sastav Moldavije, ta regija i dalje ostaje izvan dosega legalnih moldavskih vlasti. Drugim riječima, na terenu je od lipnja 1992., kada je sklopljeno primirje, prisutan "zamrznuti konflikt“.
Kao i u slučaju sličnih konflikata u Europi, i u Pridnjestrovlju je uzrok rata i secesije bio etnički. Naime, dok u ostatku Moldavije dominira stanovništvo koje je etnički blisko Rumunjima, a mnogi se i smatraju Rumunjima, stanovništvo Pridnjestrovlja je etnički izmiješano i sastavljeno od gotovo jednakog broja Rusa, Ukrajinaca i Moldavaca, uz prisutnost brojnih manjina.
Strah od 'velike Rumunjske'
No, dok Moldavci iz dijela Moldavije pod nadzorom legalnih vlasti koriste rumunjski jezik i od 1989. godine latinično pismo, oni koji su ostali s istočne strane Dnjestra svoj jezik i dalje nazivaju moldavskim i koriste ćirilično pismo, kao u vremenu kada je cijela Moldavija bila dijelom SSSR-a.
Upravo je pitanje naziva jezika i pisma kod stanovnika na lijevoj obali Dnjestra - koja prije Drugog svjetskog rata, za razliku od ostatka današnje Moldavije, nije pripadala Rumunjskoj, već SSSR-u - potaklo strah da bi se Moldavija mogla ujediniti s Rumunjskom. Strah od stvaranja "velike Rumunjske“ bio je jedan od glavnih uzroka pobune u Pridnjestrovlju.
Ipak, za razliku od Ukrajine, Moldavija živi u relativnom miru, premda ne nadzire znatan dio svog teritorija. Unatoč nerazvijenosti i siromaštvu, ima i jake zagovornike ulaska u EU, a među njima je na prvom mjestu svakako susjedna i etnički vrlo bliska Rumunjska.
Europska komisija poslala BiH na 'popravni'
I dok Ukrajina i Moldavija ne kontroliraju znatne dijelove svog teritorija, BiH takvih problema nema. Ipak, za razliku od Kijeva i Kišinjeva, Bruxelles je Sarajevu dao samo uvjetno zeleno svjetlo za otvaranje pregovora. Preciznije, EU od BiH traži da provede barem dio reformi koje joj je zadala kako bi mogla otvoriti pristupne pregovore.
Upravo tu nastaju problemi. Naime, problem BiH je njena unutarnja struktura u kojoj je za svaku ključnu odluku potreban konsenzus predstavnika sva tri konstitutivna naroda - Bošnjaka, Hrvata i Srba.
Premda je članstvo u EU popularno kod sve tri etničke grupe u zemlji i unatoč napretku koji je BiH napravila na svom EU-putu u posljednjih godinu dana, proeuropske reforme u toj zemlji zapinju na neslaganju političara, posebno onih iz Republike Srpske. Najčešće su u pitanju nesuglasice oko pojedinih detalja zakonskih prijedloga, no i to je dovoljno da se proeuropski zakoni u tijelima BiH - Vijeću ministara i Parlamentarnoj skupštini, u posljednje vrijeme ne usvajaju ili usvajaju teškom mukom i jako sporo.
Stoga nije neko veliko iznenađenje da je Europska komisija BiH poslala na "popravni“, premda je jednako tako nevjerojatno da je zeleno svjetlo dala Ukrajini i Moldaviji. Kao mogući rok otvaranja pregovora u Bruxellesu i Sarajevu sada najčešće spominju ožujak sljedeće godine. Ipak, optimisti vjeruju da bi Sarajevo moglo dobiti otvaranje pregovora već u prosincu. Naravno, ako se "potrudi“.
Dio članica EU snažno podupire otvaranje pregovora s BiH, dio je protiv
Međutim, kao i u slučaju drugih zemalja koje žele u EU, i BiH za otvaranje pregovora mora dobiti jednoglasnu podršku svih 27 članica Unije. Kako sada stvari stoje, u slučaju Sarajeva tog konsenzusa među članicama Unije nema.
I Euractiv je nedavno pisao kako otvaranje pregovora s BiH najviše podupiru Hrvatska, Slovenija, Austrija i Italija.
S druge strane, otvaranju pristupnih pregovora s BiH u ovom trenutku najviše se, prema dostupnim informacijama, protive Njemačka i Nizozemska, jer smatraju da BiH nije dovoljno napredovala na putu članstva u EU.
Ne čudi stoga što je euforija, za razliku od Kijeva i Kišinjeva, u Sarajevu izostala. Šanse da BiH do kraja godine otvori pregovore vrlo su male, iako ih se ne može potpuno isključiti. S druge strane, ako izostane dogovor među političarima u samoj BiH, ali i konsenzus među članicama EU, Sarajevo bi moglo propustiti i otvaranje pregovora u ožujku sljedeće godine.
'EU u BiH pokušava preuzeti ulogu UN-a'
"Suprotno svojim principima, EU planira početi pristupne pregovore s državama koje ne kontroliraju cijeli svoj teritorij ili koje, poput BiH, funkcioniraju po nametnutom Ustavu kojim je okončan rat 1995. godine i čiji se politički predstavnici nisu uspjeli dogovoriti oko novog ustavnog uređenja zemlje“, ocjenjuje za Euractiv politički analitičar i bivši hrvatski veleposlanik u Rusiji Božo Kovačević.
Ipak, dodaje, smatra kako bi početak pristupnih pregovora s BiH bio "više nego poželjan“, tim više što BiH postaje područje sukoba EU i Rusije.
No, upozorava, EU u BiH sve više pokušava igrati ulogu koju su dosad igrali Ujedinjeni narodi, budući da je Vijeće sigurnosti UN-a, zbog ruskog prava veta, praktično blokirano.
Izgledna politička trgovina
Kada je riječ o Ukrajini i Moldaviji, ali i Gruziji kojoj se smiješi kandidatski status, Kovačević kaže da se tu radi o geopolitici, odnosno o namjeri Bruxellesa da spriječi ruski utjecaj u tim zemljama i njegovo širenje dalje na zapad. Zato bi Ukrajina i Moldavija u prosincu i mogle dobiti početak pregovora, dok BiH i dalje "visi u zraku“.
"Moguće je da se donese odluka o početku pregovora s Ukrajinom i Moldavijom. Moldavija je tu i u nešto lakšoj poziciji jer nije u ratu, a uvijek se može pozvati i na iskustvo Cipra koji je u EU, iako ne kontrolira cijeli svoj teritorij. No, sam početak pregovora ne podrazumijeva i da će te zemlje ući u EU, a sami pregovori traju godinama“, napominje Kovačević.
Kaže i da bi do odluke Europskog vijeća sredinom prosinca moglo doći do određene političke trgovine.
"To će sve ovisiti o procjeni velikih igrača unutar EU“, ističe Kovačević.
Mađarski veto na početak pregovora s Ukrajinom ne može se odbaciti
Iako bi blokada pregovora s Ukrajinom u situaciji u kakvoj se nalazi nesumnjivo bila nepopularna diljem Unije, naš sugovornik upozorava da se ne može odbaciti scenarij da mađarski premijer na kraju upali crveno svjetlo Kijevu.
"On je već dao do znanja da Mađarska ima teritorijalne pretenzije prema Ukrajini ako se ta zemlja raspadne“, primjećuje Kovačević.
Geopolitički kriteriji širenja EU
Politolog i sociolog Anđelko Milardović također upozorava na činjenicu da Ukrajina i Moldavija ne nadziru cjelokupan svoj teritorij, kao i da je Ukrajina u ratu. I on napominje da je u BiH problem nepostojanja dogovora među političkim predstavnicima sva tri naroda, što je dodatno pojačano novim ratom na Bliskom istoku.
U takvoj situaciji, kaže, mogući su razni scenariji - od onoga da početak pregovora s jednom od tih država ili više njih neka od članica EU blokira, pa do onog da dođe do otvaranja pregovora, ali bez jasnih jamstava da će ijedna od tih država na kraju pristupiti Uniji.
"Iz pragmatičnih razloga, zbog toga što nadzire svoj teritorij, a i zato što ima dugu granicu s EU, BiH je tu čak i u boljoj poziciji od Ukrajine i Moldavije. No, iz geopolitičkih razloga, zbog odnosa s Rusijom, Ukrajina i Moldavija bi mogle imati prednost jer se uklapaju u kriterij EU o sigurnosti. Doduše, i u BiH postoji opasnost od ruskog utjecaja, ali ona je u njoj ipak manja nego u Ukrajini i Moldaviji“, upozorava Milardović.
Zaključuje kako će kod odluke o otvaranju pregovora prevagu ipak imati geopolitički i sigurnosni razlozi. Drugim riječima, BiH bi, prevladaju li u Bruxellesu geopolitički kriteriji, mogla ostati "na čekanju“, iako bi Hrvatskoj odgovaralo da EU upravo s njom otvori pregovore.