Bogatije regije Europske unije zabrinute su kako bi proširenje na nove članice moglo dovesti do smanjenja kohezijskih fondova, no Europska komisija odgovara kako je još uvijek prerano govoriti o novcu
Kohezijska politika EU, na koju otpada oko trećina ukupnog proračuna Unije, glavni je instrument za pomoć siromašnijim regijama da sustignu bogatija područja Europe, iako i one bogatije također iz nih povlače sredstva, u manjim iznosima.
U trenutačnom sedmogodišnjem proračunskom razdoblju za period od 2021. do 2027., za koheziju je namijenjeno 426 milijardi eura, uz dodatnih 776 milijardi eura iz Fonda za oporavak napravljenog nakon pandemije Covida-19.
Strah od novih siromašnih članica
No, dok se nastavljaju politički razgovori o budućem proširenju EU, tijekom kojeg bi se nekoliko siromašnijih zemalja poput Ukrajine ili Moldavije moglo priključiti Uniji, među bogatijim članicama raste zabrinutost kako bi to moglo značiti i da će se iz kohezijskih fondova davati manje novca njihovim regijama.
"Ako dođe više zemalja, a sredstva se ne povećaju, onda svi dobivaju manje", rekla je za Euractiv Isolde Ries, šefica njemačkog izaslanstva u Europskom odboru regija (ECR), koja smatra da bi trebalo povećati ukupna izdvajanja za koheziju.
"Imamo bogatije pokrajine u Njemačkoj, ali također imamo i velike razlike", kazala je Ries, dodavši kako je njezina pokrajina, Saar, "vrlo siromašna, i ne može se izjednačavati s regijom kao što su one u kojima su, primjerice, München, Hamburg ili Frankfurt".
Dok Hamburg ima BDP po stanovniku koji iznosi 191 posto prosjeka EU, Saar i dalje ima BDP po stanovniku od 102 posto prosjeka EU, što ga stavlja u drugu kategoriju bogatstva prema Eurostatu.
'Uvijek će biti nezadovoljnih'
Čelnici europskih regija sastaju se u Bruxellesu ovog tjedna kako bi razgovarali o budućnosti kohezijske politike Unije, a pritom su i neki predstavnici iz drugih bogatijih zemalja također izrazili zabrinutost.
"To će biti teško", rekla je Frida Nilsson, članica Odbora regija iz Švedske, na panel raspravi u utorak, dodavši kako je financiranje iz kohezijske politike "važno za gradove i regije diljem Europe".
"Kada se od ljudi traži da doprinose više i da dobiju manje, uvijek će postojati element nezadovoljstva", složila se Emma Blain iz Irske.
"Moramo biti spremni na to", kaže Blain, i dodaje da bi irski političari trebali jasno komunicirati " što smo sve dobili i što još uvijek dobivamo u 50 godina članstva u EU".
'Treba se fokusirati na pronalaženje dodatnog novca'
Glavni je stav regionalnih čelnika da bi Europska komisija trebala dodjeljivati financijska sredstva svim regijama.
Najnovije istraživanje Eurobarometra o osviještenosti kohezijske politike također ukazuje da 63 posto građana želi da EU ulaže u sve svoje regije, bez obzira na bogatstvo.
"EU mora nastaviti pomagati regijama Francuske... moramo tamo dovesti više europskih resursa", izjavila je za Euractiv Cécile Gallien, predsjednica francuskog izaslanstva u ECR-u.
Prema njoj, sva ruralna područja trebaju europski novac za očuvanje prirode, financiranje energetske tranzicije i promicanje gospodarskih aktivnosti.
Ta razmišljanja dijele i siromašnije europske regije. Kako kaže mađarska predstavnica Kata Tüttő, države članice koje ovise o kohezijskim fondovima nikad ne bi pristale na preraspodjelu postojećeg novca, stoga bi se rasprava umjesto toga trebala fokusirati na pronalaženje dodatnog novca za financiranje kohezijskih fondova novih članica.
Također je istaknula kako bi smanjenje sredstava za postojeće države članice bilo "nepravedno."
"Ne vjerujem da bi Mađarska i druge zemlje pristale na to [manje sredstava] jer smo otvorili svoja tržišta i imali smo u prošlosti velik odljev mozgova... Proširenje mora biti uzajamno korisno za sve".
Nemojte reći novac
Dok razgovori o proširenju postaju sve ozbiljniji, unutarnja studija EU, koju je Euractiv dobio na uvid, pokazala je utjecaj kojeg bi potencijalno širenje moglo imati na europske fondove kao što su Kohezijska politika i Zajednička poljoprivredna politika (ZPP).
Kada se radi o poljoprivrednim subvencijama, potencijalno članstvo poljoprivrednog diva Ukrajine već je potaknulo razgovore o budućnosti ZPP-a, u kojima se zaziva odustajanje od plaćanja koje se temelje na veličini poljoprivrednih gospodarstava i uvođenje "ciljanog" pristupa.
U Ukrajinu bi iz Kohezijskog fonda otišlo do 61 milijarde eura
Proširenje EU također bi imalo ozbiljne efekte i na Kohezijsku politiku, jer bi u Ukrajinu u sedam godina otišlo do 61 milijarde eura, što znači da bi ostalo manje novca za druge zemlje.
Na pitanje Euractiva o mogućem smanjenju financijskih sredstava, povjerenica Komisije za koheziju i reforme Elisa Ferreira izbjegava odgovor i tvrdi da postoje druge, hitnije teme u razgovorima o budućnosti Kohezijske politike.
"Postoji toliko drugih elemenata koji će odrediti ovo proširenje da mislim kako tema financiranja ne bi smjela potisnuti razgovore koji su potrebni. A ono o čemu je potrebno pričati jest činimo li sve što možemo već dostupnim instrumentima i politikom koju već imamo".
'Naručena studija ne pokazuje pravu sliku'
Diplomatski izvori koje je konzultirao Euractiv kažu kako naručena studija ne prikazuje pravu sliku stvari, budući da predstavlja projekciju sadašnjih financijskih realnosti, a ne onih koje će biti aktualne jednog dana kad se zemlje kandidatkinje budu priključivale.
"No, interna studija daje neku sliku o tome sa čime se hvatamo u koštac. Dobro je staviti brojke na papir jer to nam omogućava da razumijemo o čemu točno trebamo razgovarati u raspravi o reformama", rekao je jedan diplomat, ali je dodao kako se na nju treba gledati kao na "orijentacijski dokument".
Europska komisija radi svoju analizu
"Europska komisija sastavlja analizu koja odražava trenutačno stanje stvari, ali realno gledano, kada te zemlje budu spremne priključiti se Uniji, neke od njih mogle bi se zapravo naći u boljoj situaciji od nekih sadašnjih članica", rekao je jedan drugi izvor iz diplomatskih krugova.
Neki regionalni čelnici također su oprezni glede pokretanja priči o novcu.
"Nije stvar u tome da će neki dobiti više ili da će drugi primati manje, jer je proširenje svima u interesu", izjavio je predsjednik ECR-a Vasco Cordeiro.
"Mislim kako ne bi trebali razmišljati tako sebično... U tome ne vidim prijetnju, vidim samo mogućnosti za razvoj slabijih regija", izjavio je za Euractiv šef rumunjskog izaslanstva Alin-Adrian Nica.
(Preveo i uredio David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Don’t touch my money: Rich regions concerned by perspective of EU enlargement)