U razdoblju od 2021. do 2027. godine najavljeno 545 milijardi eura ulaganja u kohezijske politike, Hrvatska ima na raspolaganju devet milijardi eura

Kako bi se to ostvarilo, dodaje Komisija, u okviru kohezijske politike za naredno razdoblje mobilizirat će se 545 milijardi eura ulaganja, uključujući 378 milijardi eura koje financira Europska unija.

Tim će se investicijama potaknuti trajna socioekonomska konvergencija, teritorijalna kohezija, socijalna i uključiva Europa te neometana i pravedna zelena i digitalna tranzicija u kojoj nitko neće biti zapostavljen, naglašavaju u Bruxellesu.

Hrvatska kani najviše uložiti u zeleno i digitalno

Hrvatska može računati na devet milijardi eura iz Kohezijskih fondova, a hrvatski ministar za regionalni razvoj i fondove EU-a, Šime Erlić je u nedavnom razgovoru za Euractiv naglasio, da će sredstva uglavnom biti uložena u zeleno i digitalno, odnosno pametni razvoj, gdje su inovacije, razvojna istraživanja, poduzetništvo i poslovna konkurentnost.

“Tu je cijeli niz investicija u zelene politike - ozeljenjavanje industrija, ulaganje u obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost, sustave gospodarenja otpadom, vodokomunalnu infrastrukturu, pa do ulaganja u zaštitu okoliša, bioraznolikost i borbu protiv klimatskih promjena. Uz to su i ulaganja u obrazovanje, socijalnu skrb, zdravstvu, kulturnu baštinu i javnu turističku infrastrukturu“, najavio je Erlić.

Kohezijska politika glavni je dugoročni investicijski instrument Europske unije. Doprinosi jačanju gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije, a putem provedbe te politike ispravljaju se neravnoteže među zemljama i regijama te ostvaruju politički prioriteti Unije.

Ciljevi politike su sljedeći: konkurentnija i pametnija Europa, zelenija, otporna Europa koja prelazi na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija ugljika, povezanija Europa s boljom mobilnosti, uključivija Europa s istaknutijom socijalnom komponentom, Europa bliža građanima za lokalizirani pristup i jačanje položaja podregionalnih državnih područja i lokalnih zajednica kako bi na integriran i participativan način utvrdili vlastite prioritete i projekte, pravedna tranzicija prema energetskim i klimatskim ciljevima Unije za 2030. godine i klimatski neutralno gospodarstvo Unije do 2050. godine na temelju Pariškog sporazuma.

Pametnija i konkurentnija Europa

Kohezijska politika potiče istraživanja i inovacije te rješava problem razlika u razini digitalnih vještina. Na primjer, 83.000 znanstvenika imat će bolje radne uvjete, a 725.000 poduzeća dobit će potporu za pametan rast.

U okviru kohezijske politike će se modernizirati i digitalizirati javne usluge, uključujući 22.500 jedinica javne uprave, ulagati u digitalne vještine i infrastrukturu poput mobilne mreže velike brzine i fiksne digitalne infrastruktura za 3,1 milijun stambenih objekata te potaknuti digitalna transformacija poduzeća.

Otporna Europa s nultom stopom neto emisija ugljika

Zelenim ulaganjima u ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu njima poduprijet će se ciljevi europskog zelenog plana, odnosno smanjenje emisija u EU-u za najmanje 55 posto do 2030. godine i postizanje klimatske neutralnosti EU-a do 2050. godine.

Kohezijska politika podupirat će projekte u područjima energetske učinkovitosti i obnovljive energije. To će biti posebno važno za provedbu ključnih mjera u okviru plana REPowerEU.

Primjerice, očekuje se da će se poboljšati energetska učinkovitost 32 milijuna kvadratnih metara javnih zgrada i 723.000 stambenih objekata te da će se kapaciteti za energiju iz obnovljivih izvora povećati za 9555 MW.

Kako bi se poboljšala prilagodba klimatskim promjenama i upravljanje rizicima od katastrofa, uložit će se u 229.000 hektara nove zelene infrastrukture.

Ulagat će se i u održivu gradsku mobilnost, odnosno 1230 km novih i moderniziranih tramvajskih linija i linija podzemne željeznice te 12.200 km biciklističkih staza.

Ulaganja u pravedniju tranziciju

Od planova za čistu vodu i bolju infrastrukturu za otpadne vode imat će koristi 16,4 milijuna ljudi.

Kohezijska politika pomaže ljudima i područjima koji su najviše pogođeni tranzicijom prema klimatskoj neutralnosti kako nitko ne bi bio zapostavljen.

Sredstva kohezijske politike osigurat će pomoć za gotovo 39.000 poduzeća u tranziciji. Više od 5000 malih i srednjih poduzeća (MSP) ulagat će u nove vještine za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo.

Od potpore će imati koristi oko 120.000 nezaposlenih osoba, a gotovo 200.000 osoba steći će nove kvalifikacije. Kohezijska politika pomoći će i u obnovi približno 46.000 hektara zemljišta.

Povezanija i uključivija Europa s istaknutijom socijalnom komponentom

Kohezijskom politikom podupirat će se učinkoviti prometni sustavi na svim razinama, primjerice željeznica, jedan od najsigurnijih i najčišćih načina prijevoza. Izgradit će se ili modernizirati 3900 km željezničkih pruga u okviru mreže TEN-T.

Kako bi se omogućio socijalni i uključiv rast, u skladu s europskim stupom socijalnih prava, kohezijski fondovi ulažu u ljude.

Sredstva će se uložiti u stjecanje profesionalnih vještina i cjeloživotno učenje najmanje 6,5 milijuna nezaposlenih, u skladu s ciljevima Europske godine vještina. Time će se pridonijeti postizanju cilja EU-a da 2030. godine najmanje 60 posto svih odraslih osoba svake godine sudjeluje u osposobljavanju.

Kohezijskim fondovima poboljšat će se integracija i uključenost više od tri milijuna ljudi, među njima 600.000 osoba iz marginaliziranih skupina, kao što su Romi.

Modernizacija zdravstvenih ustanova

Osigurat će se potpora za 1,7 milijuna učenika osnovnih i srednjih škola, a očekuje se da će gotovo 3,5 milijuna ljudi studenata koristiti nove ili modernizirane prostore.

Znatno će se ulagati u zdravstvenu i dugotrajnu skrb, uključujući infrastrukturu i opremu. Očekuje se da će 60 milijuna pacijenata doći na pregled ili liječenje u nove ili modernizirane zdravstvene ustanove.

Naposljetku, u okviru programa europske teritorijalne suradnje u EU-u i susjednim zemljama ulagat će se u zajedničke projekte koji uključuju više od dva milijuna osoba, 40.299 organizacija i 25.456 MSP-ova.

U provedbi kohezijske politike sudjeluje više fondova: Europski fond za regionalni razvoj, koji se odnosi na ulaganje u socijalni i gospodarski razvoj svih regija i gradova Unije, zatim Kohezijski fond za ulaganje u okoliš i promet u manje razvijenim zemljama članicama te Europski socijalni fond plus za radna mjesta te pravedno i socijalno uključivo društvo u EU-u kao i Fond za pravednu tranziciju koji je usmjeren na potporu regijama koje su najviše pogođene tranzicijom prema klimatskoj neutralnosti.