Novi zakon švedske vladajuće koalicije i njenih partnera s krajnje desnice predviđa da javna uprava obavezno prijavljuje boravak ilegalnih migranata, kao i uvođenje nasumičnih provjera i DNK testova
Na tiskovnoj konferenciji u četvrtak, švedska ministrica za migracije Maria Malmer Stenergard, zajedno s predstavnicima svojih koalicijskih partnera i krajnje desne stranke Švedski demokrati (SD), koja podupire vladu, priopćila je plan za suzbijanje ilegalnih migracija, odnosno tisuća migranata koji se već nalaze na teritoriju Švedske.
"Prijedlog obaveznog prijavljivanja ilegalnih migranata u javnom sektoru mogao bi pomoći u suzbijanju sive zone", rekla je Stenergard. Prema njenim riječima, oko 100.000 ljudi danas ilegalno boravi u Švedskoj.
Obveze lokalnih vlasti
Ministarstvo sada ispituje trebaju li švedske općine i lokalne vlasti imati zakonsku obavezu da o ilegalnim migrantima na njihovom području obavještavaju švedsku migracijsku agenciju i policiju, svaki put kada dolaze u kontakt s osobama koje bez zakonske dozvole borave u Švedskoj.
"Potrebno je da vlasti u Švedskoj na svim razinama surađuju na većim stopama deportacije", rekla je Stenergard.
Moguće i iznimke
No, nejasno je kakav bi bio efekt uvođenja zakonske obveze prijave svakog ilegalnog useljenika. Mnogi ilegalni migranti u Švedskoj dolaze iz zemalja poput Afganistana i Iraka, koje općenito ne prihvaćaju vlastite građane koji se u njih ne vraćaju dobrovoljno.
Razmotrit će se i potencijalne posljedice nepoštivanja obveze obavještavanja. Prema Stenergard, iznimke od toga mogle bi se napraviti, primjerice, u zdravstvenom sektoru. Međutim nejasno je trebaju li i škole također biti izuzete od toga, a spor oko tog pitanja je izazvalo oštre prijepore između vladajuće Liberalne stranke i stranke krajnje desnice SD.
Na stolu su i neke izmjene regulative koje bi trebale omogućiti vlastima da spriječe boravak ilegalnih useljenika. Primjerice, po sadašnjim zakonima nije moguće provoditi nasumične provjere u Švedskoj, iako je vlada kazala kako sada razmatra preispitivanje tog pravila.
Snižavanje dobne granice za uzimanje otisaka prstiju
Dobna granica za uzimanje otisaka prstiju za unutarnje provjere imigranata snizit će se sa sadašnjih 14 godina, a agenciji za migracije dodijelit će se veće ovlasti za upotrebu biometrijskih podataka, uključujući i prepoznavanje lica i otiske prstiju.
"To bi moglo značiti i da će se u većem raspnu slučajeva uzimati i pohranjivati otisci prstiju i fotografije, i to na dulje razdoblje", izjavio je Christian Carlsson, glasnogovornik za migracije Kršćanskih demokrata.
DNK analize
Također se tek treba utvrditi je li zakonski moguće koristiti DNK analizu za unutarnje kontrole migranata i u slučajevima odobravanja boravišnih dozvola. Također će ispitati treba li ukinuti ili produljiti rok zastare za odluke o deportaciji, koji trenutačno traje četiri godine, a razmotrit će se i zabrane vraćanja u zemlju.
Privremeno izvješće o svemu tome bit će predstavljeno u siječnju, a konačno izvješće koje bi trebalo ponuditi pregled mogućnosti postojećeg zakonodavstva u rujnu sljedeće godine.
(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Sweden to crackdown on irregular migrants)