Želimo dobiti odgovor na pitanje tko je odgovoran za plinsku aferu i kako Vlada misli riješiti štrajk u pravosuđu te se nadamo da će šef države sazvati izvanrednu sjednicu Sabora, kaže za Euractiv saborski zastupnik Fokusa Damir Bajs
Saborska je oporba u utorak i službeno zatražila od predsjednika Zorana Milanovića da sazove izvanrednu sjednicu Sabora, na kojoj bi se raspravljalo o plinskoj aferi i o štrajku u pravosuđu. U oporbi tvrde da se država nalazi u krizi.
O tome smo razgovarali s Damirom Bajsom, saborskim zastupnikom Fokusa, iza kojeg je bogato političko iskustvo.
Bajs je godinama bio član HSS-a, a od ove je godine u stranci Fokus. U dvije hrvatske vlade - Ive Sanadera i Jadranke Kosor, bio je ministar turizma. U nekoliko je mandata obnašao i funkciju bjelovarsko-bilogorskog župana.
EURACTIV: Fokus se dosad nije javno previše izjašnjavao ni o štrajku u pravosuđu ni o plinskoj aferi. Kako to da ste odlučili podržati ostale oporbene klubove da od šefa države zatraže sazivanje izvanredne sjednice Sabora? I jesu li plinska afera i štrajk pravosudnih djelatnika teme zbog kojih treba sazivati izvanrednu saborsku sjednicu?
BAJS: Fokus je podržao štrajk i tražio razrješenje krize u pravosuđu, a predsjednik Fokusa Davor Nađi prvi je zatražio smjenu uprava HEP-a i HERA-e.
I da, to su važne teme, teme zbog kojih treba sazvati izvanrednu sjednicu Sabora i u vrijeme ljetne stanke.
Pravosuđe ne funkcionira, a time ni država. Građani ne mogu ostvariti neka osnovna prava, poput uknjižbe vlasništva pa do razvoda.
To još više vrijedi za gospodarstvo. Ne mogu se provoditi kupoprodaje niti podizati krediti, zbog uknjižbe hipoteke koja je uobičajena. Zbog svega toga, mnogi projekti su "na čekanju".
I Hrvatska, kao i druge države, ima tri vida vlasti - zakonodavnu, izvršnu i sudbenu. Ako jedan stup ne vlasti ne funkcionira - u ovom slučaju, sudbena - onda ne funkcionira ni država. To nikome ne bi trebalo biti u interesu.
Štrajkaši ne odustaju od svog zahtjeva za povećanjem plaća. Da su slabo plaćeni, ne mislimo samo mi, nego i Europska unija, koja također smatra da su potplaćeni. Nije logično da ljudi rade tako važan i odgovoran posao za tako malu plaću, mnogi i tek malo iznad minimalne.
Što se tiče plinske afere, tu je uglavnom sve jasno. Sada i HDZ reterira i tvrdi da nema ni štete ni oštećenih ni političke ili bilo kakve druge odgovornosti. No, istina je malo drukčija i zapravo vrlo jednostavna.
Zahvaljujući Vladinoj uredbi, koju je potpisao premijer Andrej Plenković, HEP je od ine kupovao plin po cijeni od 46 eura, a prodavao po cijeni i od samo jednog centa. Tako je u HEP-u nastala šteta od najmanje 12 milijuna eura.
Znamo tko je oštećenik - to je HEP, ali i hrvatski građani koji su dotirali HEP s 900 milijuna eura. A znamo i tko su dobitnici - oni koji su kupili taj plin po vrlo niskim cijenama, među njima PPD i Ina.
EURACTIV: Koja bi bila svrha izvanredne sjednice Sabora? Bi li se na njoj samo raspravljalo o naznačenim temama ili bi se, primjerice, tražilo i glasanje o povjerenju, bilo pojedinim ministrima, bilo Vladi u cjelini?
BAJS: Više je mogućnosti. Može se utvrditi i politička ili neka druga odgovornost.
Nas, za početak, zanima da od Vlade, odnosno od premijera, koji ne želi razgovarati ni sa štrajkašima ni s predstavnicima pravosuđa, dobijemo odgovor na pitanje kad će Vlada razriješiti taj problem i omogućiti da pravosuđe funkcionira. To je zadaća Vlade, a ponajprije premijera Plenkovića.
Taj problem se primjećuje i izvan granica Hrvatske. Premijer ne može ignorirati svoje obveze da riješi problem štrajka u pravosuđu.
Što se tiče plinske afere, želimo da se konačno razriješi pitanje tko je za nju odgovoran. Je li to samo HEP, je li ministar gospodarstva Davor Filipović ili, možda, odgovornost ide do samog Ureda premijera? Mislimo da imamo pravo dobiti odgovore na ta pitanja.
EURACTIV: Podrazumijeva li to i glasanje o povjerenju Vladi?
BAJS: Ako bi rasprava pokazala da za to ima razloga, zašto ne bismo glasali o povjerenju Vladi?! Glasanje o povjerenju Vladi jedna je od mogućnosti koja je nama, oporbi, uvijek na raspolaganju.
S time što treba reći da ni u HDZ-u nisu svi sretni zbog ovoga što se događa. Mislim tu na štrajk u pravosuđu i na plinsku aferu.
I politički partneri HDZ-a kazali su da od HDZ-a očekuju da utvrdi odgovornost i krivnju. Ako oni to kažu, to onda znači da i među njima postoji interes da se ta pitanja konačno razjasne.
EURACTIV: Znači li to onda da oporba zapravo računa da bi mogla imati 76 ruku u Saboru, odnosno većinu?
BAJS: U ovom trenutku ne možemo licitirati time. No, ukoliko bi se sazvala izvanredna sjednica Sabora, ako bi je predsjednik Zoran Milanović sazvao, ovisno o rezultatima rasprave, ne isključujem mogućnost da imamo i većinu u Saboru oko tih pitanja.
EURACTIV: Kako objašnjavate oklijevanje predsjednika Milanovića da sazove izvanrednu saborsku sjednicu?
BAJS: Oporbene stranke, pa tako i Fokus, igrale su po pravilima igre. Najprije smo zatražili od predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića da sazove izvanrednu sjednicu Sabora, a on je to odbio.
Nakon toga, javno smo se obratili Milanoviću i on je kazao da nema pisani zahtjev za sazivanjem izvanredne saborske sjednice. Sada je dobio i taj zahtjev s dvije teme o kojima želimo raspravljati - štrajk u pravosuđu i plinska afera. Sada čekamo da se on izjasni.
Predsjednik ima ustavnu ovlast za sazivanjem izvanredne sjednice Sabora. Ima pravo na to već i zbog nefunkcioniranja sudbene vlasti u zemlji, čime se dovodi u pitanje stabilnost vlasti u zemlji. Odluka je sada na njemu, od njega se očekuje da povuče potez.
EURACTIV: Ako bi došlo do izvanredne sjednice Sabora, bi li se na njoj raspravljalo samo o dvije teme koje je oporba zatražila ili bi se dnevni red nadopunio i nekim drugim temama?
BAJS: Mi smo zatražili raspravu o dvije teme koje su hitne i za koje postoji opravdan razlog za sazivanjem izvanredne sjednice Sabora.
No, to ne znači da bismo raspravljali samo o te dvije teme. Ako sazove sjednicu, predsjednik može predložiti i neke druge teme. Sjednica bi se mogla proširiti i drugim temama, ako se za to pokaže potreba, a neke bi mogle biti uvrštene i u redovno zasjedanje Sabora.