Istraživanje pokazuje da bi i hrvatski i europski građani od eurozastupnika željeli vidjeti veći angažman u borbi protiv siromaštva
Stanovnici Europske unije uglavnom su zadovoljni potporom koju je Unija pružila Ukrajini u obrani od ruske agresije, a mjere pomoći Ukrajini u Hrvatskoj dobivaju čak i bolju ocjenu od prosječne ocjene na razini EU, pokazuje novo, proljetno istraživanje Eurobarometra, čiji su rezultati predstavljeni u utorak.
Prema tim podacima, 69 posto ispitanika na razini Unije zadovoljno je mjerama potpore. U Hrvatskoj je udio onih koji su zadovoljni mjerama podrške Ukrajini veći i iznosi 72 posto.
Mjere podrške Ukrajini najpopularnije u Nizozemskoj, a najmanju podršku imaju u Slovačkoj
Inače, mjerama podrške EU Ukrajini najzadovoljniji su u Nizozemskoj, u kojoj te mjere podržava čak 90 posto ispitanika, zatim u Švedskoj, Finskoj i Irskoj, u svakoj po 87 posto.
S druge strane, mjere pomoći Unije Ukrajine najmanje su popularne u Slovačkoj, u kojoj ih podržava 45 posto ispitanika, te u Grčkoj, s potporom 48 posto ispitanika, pokazuju rezultati Eurobarometrova istraživanja koje je predstavio Europski parlament.
Europski izbori u Hrvatskoj se pozorno prate
Hrvati čak i više od prosječnog stanovnika EU pokazuju zanimanje za predstojeće izbore za Europski parlament. Istraživanje Eurobarometra, naime, pokazuje da 56 posto građana EU zanimaju europski izbori, dok u Hrvatskoj interes za europskim izborima pokazuje 60 posto građana.
Zanimljivo je i da je vidljivost Europskog parlamenta u Hrvatskoj iznad prosjeka na razini Unije. Naime, na razini EU 62 posto ispitanika kaže da je nedavno nešto pročitalo, čulo ili vidjelo vezano uz Europski parlament, dok je udio onih koji povremeno prate rad Europskog parlamenta u Hrvatskoj veći i iznosi 70 posto.
Hrvatskim biračima na prvom mjestu ljudska prava, europskima obrana demokracije
Iako su i građani Hrvatske i Unije u cjelini većinom zadovoljni načinom na koji funkcionira demokracija u EU - na razini Unije 54 posto ispitanika daje joj barem prolaznu ocjenu, dok je u Hrvatskoj takvih 53 posto - obrana demokracije prva je na listi prioriteta ispitanika u EU, ali ne i u Hrvatskoj.
Naime, 37 posto ispitanika na razini EU smatra kako je upravo obrana demokracije najvažnija vrijednost koju Europski parlament mora braniti. Za hrvatske ispitanike, međutim, listu prioriteta predvode ljudska prava, za što se zalaže 28 posto onih koji su sudjelovali u anketi, dok je demokracija tek na trećem mjestu, iza ljudskih prava i solidarnosti među državama i regijama, pokazuje istraživanje.
Nezadovoljstvo antiinflacijskim mjerama
Visoka inflacija postala je glavni problem kako u EU, pa tako i u Hrvatskoj. U EU tako polovina ispitanika ukazuje na pad životnog standarda i očekuje nastavak tog trenda i u sljedećoj godini. Nešto manje od trećine ispitanika, njih 29 posto, kaže da još nije osjetilo pad standarda, ali očekuje da će se to dogoditi sljedeće godine.
Skoro dvije trećine ispitanika, odnosno njih 65 posto, nije zadovoljno mjerama koje su njihove matične države poduzele za ublažavanje rasta životnih troškova. U Hrvatskoj je udio nezadovoljnih antiinflacijskim mjerama još i veći i doseže 73 posto, pokazuje istraživanje.
U Hrvatskoj je veći i udio onih koji su nezadovoljni mjerama koje je EU poduzela u borbi protiv inflacije. Dok je takvih u EU 57 posto, u našoj ih je zemlji 59 posto, pokazuje Eurobarometar.
Hrvati razočarani političkim strankama
Ne čudi stoga što i ispitanici u Hrvatskoj i oni na razini EU u cjelini žele da u fokusu rada eurozastupnika bude borba protiv siromaštva. Tek potom dolaze pitanja poput zdravstva, klimatskih promjena, potpora gospodarstvu te borbe protiv terorizma i organiziranog kriminala.
Dodajmo ovome kako su Hrvati u istraživanju iskazali i nezadovoljstvo političkim strankama, odnosno time koliko one drže do interesa građana, kao i (nedostatnom) borbom protiv korupcije, pokazuje istraživanje.
Inače, istraživanje Eurobarometra u ožujku je provela agencija Kantar u svih 27 članica Unije. Obuhvatilo je 26.376 ispitanika.
U Hrvatskoj je istraživanje provedeno od 3. do 16. ožujka. Obuhvatilo je 1020 ispitanika, ističu u Europskom parlamentu.