Na izborima će se pokazati sposobnost velikih europskih političkih stranaka da iskreno i jasno predstave građanima što mogu realno napraviti u skladu s ovlastima i mogućnostima Europskog parlamenta

U raspravi su sudjelovali zastupnici u Europskom parlamentu Tonino Picula (SDP/S&D) i Sunčana Glavak (HDZ/EPP), Igor Vidačak profesor zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti, Anja Gvozdanović iz Instituta za društvena istraživanja te Hrvoje Butković iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose.

Liberalna demokracija u krizi, euroskeptici jačaju

Sudionici današnje konferencije su govorili o očekivanjima od izbora i interesu građana, posebice mladih za izlazak na izbore na kojima će biti izabrani zastupnici koji će sudjelovati u oblikovanju europskih javnih politika i odlučivanju o novim zakonima do 2029. godine.

Izlaznost na prošlim europskim izborima 2019. godine je prvi puta u povijesti izbora u Europskoj uniji u prosjeku prešla 50 posto, naglasio je Picula, podsjetivši da je u Hrvatskoj bila ispod 30 posto.

Smatra da je rekordna prosječna izlaznost u EU-u bila posljedica aktivnosti euroskeptičkih stranka, koje su poticale na europske izbore, ali i dodao da je u Hrvatskoj oko 40 posto građana, koji smatraju da zemlja ne bi trebala biti članica Unije, ali ih ni euroskeptici nisu uspjeli motivirati da izađu na europske izbore 2019. godine.

Naglasio je da ga više brine izlaznost na izborima za hrvatski sabor, koja je bila niža od 50 posto, a još lošije je bilo na lokalnim izborima.

Naveo je analizu ugledne njemačke fondacije Bertlesman prema kojoj je od 137 promatranih država svijeta većina autokratskih, dok su demokratskima ocijenili tek 63 zemlje.

Picula smatra da će na izlaznost na izbore za Europsko parlament utjecati negativan trend u kojem se nalazi ideja liberalne demokracije u posljednjih 15-ak godina.

Očekuje da će dvije vodeće političke grupacije u EP-u, Europska pučka stranka (EPP) i socijalisti i demokrati (S&D) nastaviti gubiti snagu s obzirom na broj zastupnika u EP-u te da će zajedno imati oko 40 posto. Za zadržavanje većein u EP-u će im trebati zastupnici liberala (Renew), koji prema anketama rastu, ali i zelenih, čija popularnost pada.

Istovremeno raste i popularnost skupine europskih konzervativaca i reformista (ECR), a očekuje se i bolji rezultat euroskeptika, mada njihov utjecaj ne bi trebao biti presudan za europske politike.

Glasačima važne teme gospodarstvo, klimatske promjene i socijalna pravda

No, Vidačak ne vidi pretjerani problem s obzirom na određene najave o većem broju zastupnika euroskeptika u EP nakon idućih izbora. Pojašnjava, da su euroskeptici vrlo razjednjineni te da postoji raskorak između stvarnih ovlasti europskih institucija i onoga što euroskeptične stranke obećavaju i što se može provesti na terenu.

Vrlo kritična do euroskeptika je bila i Glavak, koja se uključila videovezom i rekla, da se euroskeptici protive Europskoj uniji, ali ne i unosnim zastupničkim mjestima u EP-u. Postavila je i pitanje jesu li euroskeptici svojim politikama motivirali ili demotivirali glasače da izađu na europske izbore 2019. godine.

Također je izjavila da se političke kampanje za europske izbore trebaju baviti pitanjima koja su biračima važne, a to so gospodarstvo, klimatske promjena i socijalna pravda, kako je to pokazala konferencija o budućnosti Europe.

Naglasila je da su mladi izravno zainteresirani za zelene politike i digitalnu transformaciju, ali i teme mentalnog zdravlja, nakon pandemije bolesti COVID-19.

Europski izbori nisu drugorazredni nacionalni izbori

Butković je mišljenja da će na sastav novog saziva Europskog parlamenta uvelike utjecati razvoj gospodarske situacije te podsjetio da su iduće godine i predsjednički izbori u SAD-u

"Jako je velik interes da se recesija izbjegne, ali ako do nje ipak dođe, onda to može značiti puno veću pobjedu euroskeptika i jedan puno veći problem za Europsku uniju“, rekao je Butković.

Kao problem kod motivacije birača za izlazak na izbore za EP istaknuo percepciju prema kojoj su europski izbori u Hrvatskoj bili tek  kao drugorazredni nacionalni parlamentarni izbori. No, smatra da su građani sve svjesniji činjenice da se na razini Europske unije određuje sve više politika koje su bitne za svakodnevni život.

"Na testu će biti sposobnost velikih europskih političkih stranaka da ovaj put jasnije iskomuniciraju što uopće mogu realno napraviti u idućih pet godina i to u skladu s ovlastima i mogućnostima Europskog parlamenta", rekao je Vidačak, koji je podsjetio da neke od tema koje zanimaju građane, poput zdravstva i školstva, nisu dio europske politike nego nacionalnih zakonodavstava.

Očekuje, da će se političke stranke u kampanjama ipak zadržati na temama na kojima nešto mogu učiniti u europskim institucijama s obzirom na ovlasti i mogućnosti Europskog parlamenta. Ujedno je naglasio kako nema javnih nacionalnih rasprava o europskim politikama.

Mladi imaju više povjerenja u europske nego hrvatske institucije

Vidačak je također ocijenio da je posebice za mlade važno što aktivnije sudjelovanje i doprinos razvoju pojedinih europskih politika, kako bi što bolje razumjeli funkcioniranje EU-a.

“Politička socijalizacija mladih trebala bi biti sustavnija“, smatra i Gvozdanović, koja je upozorila na poražavajući podatak da je gotovo 70 posto anketiranih mladih u Hrvatskoj potvrdilo da ne znaju ništa ili znaju vrlo malo o Europskoj uniji.

Naglasila je da povjerenje mladih u političke institucije EU ipak veće nego u hrvatske institucije, jer EU vide kao prostor nade i velikih mogućnosti te je ocijenila da se radi o političkom kapitalu za budućnost EU-a.

Punoljetni hrvatski građani će moći birati 12 zastupnika za deseti saziv Europskog parlamenta na izborima u nedjelju 9. lipnja 2024. godine. Na izborima koji će protjecati od 6. do 9. lipnja u svih 27 država članica birat će se ukupno 705 zastupnika.

Na izbore je već pozvala i predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola, koja je građanima poručila da ne dopuste da netko drugi bira umesto njih tijekom “najveće demokratske aktivnosti u Europi“.