Koalicijska vlada socijaldemokrata i konzervativaca Grčkoj nakon izbora 21. svibnja 'ne bi bila dobra opcija' za tu zemlju, osobito nakon afere oko prisluškivanja, rekao je za Euractiv njemački europarlamentarac Udo Bullmann
Grci u nedjelju 21. svibnja izlaze na vrlo neizvjesne izbore, i postaje sve upitnije hoće li nakon njih stranke uspjeti formirati vladu.
Po anketama vodeće tri stranke su vladajuća stranka Nova demokracija (EPP), glavna lijeva oporbena stranka Syriza (Europska ljevica) i socijaldemokratska stranka Pasok (S&D).
Skandal s prisluškivanjem
Analitičari očekuju se da će stranka Paso - članica europske socijalističke obitelji, kao i Bullmannova SPD u Njemačkoj - imati ulogu jezičca na vagi i sudjekovati u novoj vladi s Novom demokracijom ili sa Syrizom. Uoči izbora, iz Nove demokracije kažu da bi radije htjeli jednostranačku vladu, dok Syriza kaže da želi formirati "progresivnu koaliciju" sa socijaldemokratima iz Pasoka, koji su, pak, mudro odlučili da se neće o tome izjašnjavati, iako im je izborni program mnogo bliži Syrizi.
No, jedna od prepreka za potencijalnu suradnju Nove demokracije i Pasoka je i skandal s prisluškivanjem, u kojem je otkriveno da su grčke tajne službe - pod direktnom kontrolom premijera i lidera vladajuće Nove demokracije, Kyriakosa Mitsotakisa - prisluškivale istaknute novinare, ministre i političare, među kojima je bio i lider Pasoka, Nikos Androulakis.
U razgovoru za Euractiv, Bullmanna smo upitali postoji li uopće mogućnost za koaliciju između Pasoka i Nove demokracije. Bullmann, koji je bio pregovarač stranke SPD za područje europskih poslova u vladajućoj njemačkoj koaliciji, odgovorio je sljedeće:
"Ja osobno mislim da to ne bi bila dobra opcija za tu zemlju. Nezamislivo mi je da se nekako premosti takav jaz [oko skandala s prisluškivanjem], jer su pri tome već prekršena neka temeljna ljudska prava", rekao je Bullmann, koji također predsjedava i odborom za ljudska prava u Europskom parlamentu.
'Nepremostiv jaz' između Nove Demokracije i Pasoka
Skandal s prisluškivanjem, kojeg mediji opisuju kao "grčki Watergate," otkriven je nakon što je lider Pasoka Nikos Androulakis izjavio da je netko pokušao hakirati njegov mobitel. Grčke tajne službe kasnije su priznale da je Androulakis bio pod nadzorom, ali nikada nisu otkrile iz kojeg razloga, pozivajući se na "nacionalnu sigurnost".
Nekoliko mjeseci kasnije premijer Mitsotakis je priznao da lider socijaldemokrata ne predstavlja nikakvu opasnost za nacionalnu sigurnost. Ljevičarska Syriza, glavna oporbena stranka u Grčkoj, obećala je da će rasvijetliti sve okolnosti oko skandala s prisluškivanjem i tražiti da glavne osobe za to preuzmu odgovornost.
Za njih bi afera oko prisluškivanja mogla bi biti temeljni element progresivne koalicije sa socijaldemokratima, iako rezultati potrebni za formiranje vlade možda neće biti dovoljni, barem u prvom krugu izbora.
Analitičari trenutno smatraju da je najizgledniji scenarij da će doći do drugog kruga izbora 2. srpnja.
Europske reakcije na 'grčki Watergate'
Na aferu su snažno reagirale sve političke skupine u Europskom parlamentu, a jedina iznimka bili su pučani iz desnog centra (EPP) - među koje spadaju i Nova demokracija iz Grčke i HDZ iz Hrvatske - te neki ekstremno desni političari.
Socijaldemokrati okupljeni u skupinu S&D optužuju EPP da zatvara oči pred skandalom kako bi zaštitili Mitsotakisa i njegovu stranku, dok iz EPP-a opisuju tu aferu kao "socijalističku propagandu" uoči izbora u Grčkoj.
"Ne razumijem zašto Manfred Weber i EPP i dalje ugađaju Mitsotakisu, na način na koji to čine", komentirao je Bullmann, i dodao da je problem EPP-ov "oportunizam moći", zbog kojeg se "kršenja temeljnih prava iza kojih stoji Mitsotakis sada negiraju po svaku cijenu".
Politička slagalica na razini EU
Politička slagalica na razini EU dodatno komplicira stvari jer Syriza spada u skupinu Europske ljevice koja trenutno okuplja 37 zastupnika u Europskom parlamentu. Međutim, njenog lidera Alexisa Tsiprasa redovito pozivaju iz skupine S&D kao promatrača na sastanke europskih socijalističkih čelnika.
Čini se da se Syrizino približavanje europskim socijalistima isplati, budući da se njega u Bruxellesu sve više doživljava u pozitivnom svjetlu.
"Syriza ima potencijal postati socijalistička stranka. I bilo bi mi jako drago da se nastave razvijati u tom smjeru", rekao je Bullmann, uz podsjetnik da je njegovom bloku ipak glavni partner u Grčkoj stranka Pasok.
Tsiprasovo koketiranje sa socijalistima
Prošli mjesec je lider Syrize bio i na sastanku s njemačkim kancelarom Olafom Scholzem u sjedištu Socijaldemokratske stranke (SPD) u Berlinu, što je rijetka čast za stranu političku figuru koja čak ni ne pripada istoj političkoj grupaciji.
"Syriza redovno sudjeluje na sastancima Stranke europskih socijalista u Bruxellesu. Olaf Scholz i Alexis Tsipras nastavili su ovu suradnju razgovorom tijekom posjeta Alexisu Tsiprasu Berlinu, u sjedištu SPD-a", izjavio je tada glasnogovornik SPD-a za njemački Euractiv.
Jens Bastian, stručnjak s njemačkog Instituta za međunarodne odnose i sigurnost (SWP), rekao je za Euractiv da je, s obzirom na svoje buduće koalicijske partnere, približavanje europskim socijalistima "dio Tsiprasove političke kalkulacije".
Međutim, unatoč ovom iskoraku prema socijalistima, Tsipras nema nikakvu namjeru napustiti svoju frakciju, skupinu Ljevice u Europskom parlamentu, napominje Bastian.
Dodaje i da je Tsipras također pokazao "političku fleksibilnost" tijekom svog posjeta Berlinu. Jer isti dan kad je posjetio Scholza, Tsipras je također navratio i do Die Linke, njemačke stranke krajnje ljevice i sestrinske stranke Syrize.
(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: SPD MEP: A socialist-conservative coalition bad option for Greece)