Posebni odbor Europskog parlamenta (PEGA) koji se bavi upotrebom špijunskog softvera Pegasus i sličnih aplikacija zaključio je da EU treba razviti snažan regulatorni okvir i privesti pravdi one koji su ga koristili za ilegalne radnje

Posebni odbor počeo je s radom prije 14 mjeseci i istraživao je upotrebu nezakonitog špijunskog softvera Pegasus ili Predator u Španjolskoj, Grčkoj, Poljskoj, na Cipru i u Mađarskoj. Eurozastupnici su većinom izglasali izvješće i preporuke Europskoj komisiji za daljnje postupanje.

Zastoj oko Grčke

Rad odbora bio je visoko politiziran i kontroverzan, uz stalne prepirke među političkim skupinama, nedostatkom suradnje država članica i nacionalnim interesima koji su se miješali u rad odbora. Naposljetku su i centristički pučani (EPP) odlučili u zadnji čas glasati protiv teksta koji sadrži preporuke Grčkoj.

Iako je EPP glasao za konačno izvješće i preporuke, njihovi zastupnici su se usprotivili svemu što u njemu ima veze s Grčkom. U Grčkoj se 21. svibnja održavaju izbori, a grčki premijer Kyriakos Mitsotakis iz stranke Nova Demokracija (EPP) optužen je za sudjelovanje u tzv. grčkom Watergateu, skandalu u kojem su tajne službe, pod kontrolom Mitsotakisa, prisluškivale telefone oporbenih političara, novinara i poslovnih ljudi.

Iako je Mitsotakis rekao da nije znao za te aktivnosti njegov nećak i predstojnik ureda Grigoris Dimitriadis podnio je ostavku nakon što je skandal došao u medije. Predstavnik EPP-a rekao je za Euractiv da su preporuke parlamentarnog odbora "socijalistička propaganda uoči grčkih izbora".

'Balkanski Viktor Orban'

Parlamentarac iz redova socijalista Juan Fernando López Aguilar rekao je da je EPP "pokušao po svaku cijenu zaštititi ponašanje dijela grčke vlade desnog centra, što se neizbježno moralo odraziti i u formulaciji konačnog izvješća".

"Nijedna članica nije bila pošteđena. Bilo je zaključaka o Francuskoj, Njemačkoj, Španjolskoj... Zašto onda ne bi bilo zaključaka i o Grčkoj? Zato jer to smeta EPP-u", dodao je, nazvavši takvo ponašanje "djetinjastim i antieuropskim".

U preporukama se pozvalo Atenu da pravosuđu osigura neovisnost i podršku potrebnu za istraživanje zloupotrebe špijunskog softvera, i da vlada suzdrži od miješanja u rad glavnog tužitelja i drugih neovisnih tijela.

U Grčkoj "postoje dva neovisna tijela - agencija za privatnost ADAE, i služba za zaštitu podataka, i ona rade svoj posao onako kako bi trebala, no suočavaju se sa zastrašivanjima, verbalnim napadima, i raznim preprekama u svakom dijelu svog rada", rekla je zastupnica iz liberalne skupine Renew i izvjestiteljica odbora Sophie In't Veld na brifingu zatvorenom za javnost u ponedjeljak.

U tekstu se također traži od grčkih vlasti da ponište zakonske odredbe koje su stavile grčke obavještajne službe (EYP) pod izravnu kontrolu premijera, i traži se ustavna jamstva i parlamentarni nadzor njihovog rada.

Ljevičarski eurozastupnik Stelios Kouloglou oštro je napao Mitsotakisa, tvrdeći da je Grčku "stavio u istu kategoriju" kao i vlade krajnje desnice u Mađarskoj i Poljskoj.

"On je balkanski Viktor Orbán, koji sramoti zemlju u međunarodnim okvirima", rekao je Kouloglou.

Grčka se također našla u problemima jer je nedavno priznala da je izvozila ilegalni špijunski softver u zemlje izvan Europske unije. Euractiv doznaje da je u ovom slučaju intervenirao i europski tužitelj.

Problematična implementacija

Iako su zastupnici Europskog parlamenta bili manje-više jedinstveni i odlučni u svojim preporukama i priznaju da će ih biti teško provesti, s obzirom na to da Europska komisija nije uspjela provoditi ni postojeći zakon EU.

"Mi ćemo nastaviti galamiti jer iako večeras glasujemo, to ne znači da je problem nestao. Bit ćemo im trn u oku koliko god bude bilo potrebno", rekla je In’t Veld.

Sljedeći korak je provedba preporuka Parlamenta, što će biti teška zadaća s obzirom da "institucije EU zatvaraju oči pred problemima" i ne provode ni već postojeće zakone o zaštiti i privatnosti podataka, kaže In't Veld.

'Vlasti same krše zakon'

"Čitav koncept da državne vlasti članica same krše zakon [kao što se vidjelo tijekom istrage], taj čitav koncept uopće nije dio razmišljanja Europske komisije. To znači da možemo usvojiti koliko god zakona želimo. No, ako nema provedbe, onda ti zakoni ništa ne vrijede", rekla je In't Veld.

Dodala je da kada je ugrožena demokracija EU-a ugrožena, Komisija i Vijeće "se više ne mogu skrivati iza fikcije o nacionalnoj provedbi... već moraju bez ikakvog odlaganja provesti preporuke Parlamenta."

S druge strane, zastupnik iz skupine S&D López Aguilar nada se da će Komisija brzo poduzeti potrebne mjere i predložiti nove propise temeljene na izvješću Parlamenta, baš kao i s Direktivom o zaštiti zviždača, koja je nastala nakon istrage parlamentarnog odbora o sredstvima masovnog nadzora."

(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: EU parliament vote on spyware gets politicised, implementation challenges loom)