Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman sastao se sa Zvonimirom Dekovićem i Adrijanom Vuksanovićem uoči drugog kruga predsjedničkih izbora u Crnoj Gori
Šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman sastao se u petak s predstavnicima Hrvata iz Crne Gore – predsjednikom Hrvatskog nacionalnog vijeća u toj zemlji Zvonimirom Dekovićem i predsjednikom Hrvatske građanske inicijative Adrijanom Vuksanovićem, priopćili su iz Ministarstva vanjskih poslova.
Sastanak je održan uoči drugog kruga crnogorskih predsjedničkih izbora, koji će se održati 2. travnja. U drugi krug izbora ušli su aktualni predsjednik Milo Đukanović i Jakov Milatović iz pokreta Europa sada.
Politička kriza u Crnoj Gori
Osim izbora šefa države, Crnogorce uskoro čekaju i izvanredni parlamentarni izbori. Njih je Đukanović raspisao za 11. lipnja. Prethodno je raspustio parlament izabran na izborima 2020. godine, i to nakon što je propao još jedan pokušaj stvaranja parlamentarne većine i formiranja nove vlade u Podgorici.
Crna Gora se već mjesecima nalazi u političkoj krizi. Crnogorska je javnost podijeljena na proeuropski orijentirane građane i one koji budućnost vide u tješnjim odnosima sa Srbijom i Rusijom. Izbijanje rata u Ukrajinu dodatno je podijelilo crnogorske građane.
Iz Europske unije u posljednje vrijeme stižu poruke da je krajnji trenutak da se riješi politička kriza u Crnoj Gori i da zemlja krene naprijed prema članstvu u EU. U članstvo NATO-a Crna Gora je primljena još 2017. godine.
Za Hrvatsku važan nastavak europskog puta Crne Gore
I Grlić Radman je u razgovoru s predstavnicima Hrvata iz Crne Gore poručio kako je važan nastavak europskog puta te zemlje. To je, istakao je, ključno za stabilnost zemlje, u čemu Crna Gora uživa potporu susjedne Hrvatske. Šef hrvatske diplomacije je Hrvate u Crnoj Gori pozvao da izađu na predsjedničke izbore.
"Vlada će nastaviti intenzivno surađivati s hrvatskim političkim predstavnicima, kao i sa snažnom političkom i materijalnom potporom hrvatskoj nacionalnoj zajednici u Crnoj Gori kako bi ona očuvala svoj nacionalni identitet, svoju bogatu kulturnu tradiciju i baštinu te opstala u svom zavičaju u kojem kao autohton narod živi stoljećima", zaključuje se u priopćenju Ministarstva vanjskih poslova.