Crna Gora je u dubokoj institucionalnoj krizi, a rezultati prvoga kruga predsjedničkih izbora iznenadili su analitičare
![Milo Đukanović Milo Đukanović](https://static.euractiv.hr/Picture/893/jpeg/Milo-Djukanovic.jpeg?ts=2023-03-20T10:04:11)
Milo Đukanović, kandidat Demokratske partije socijalista, i Jakov Milatović, čelnik Pokreta Europa sad koji se gospodarskom retorikom predstavlja kao stranka građanske orijentacije, ušli su u drugi krug izbora za predsjednika Crne Gore, objavio je Centar za monitoring (CEMI).
Kako je priopćeno iz CEMI-ja nakon obrađenih 97 posto glasova, Đukanović je osvojio 35 posto, dok je Milatović dobio podršku 29 posto birača. Drugi krug održat će se za dva tjedna, 2. travnja.
U utrci za novog crnogorskog predsjednika sedam kandidata
Najbliži plasmanu u drugi krug izbora, prema podacima CEMI-ja, bio je Andrija Mandić iz prosrpskog Demokratskog fronta koji je osvojio 19 posto, a na četvrtom mjestu po broju glasova je Aleksa Bečić čelnik Demokratske Crne Gore s 11 posto glasova.
Milatović je bio ministar u vladi Zdravka Krivokapića, a njegova partija PES je rastuća politička stranka u Crnoj Gori, koja svoju popularnost temelji na odluci da minimalnu plaću u toj zemlji podigne s 220 eura na 450 eura. Poseban utjecaj na formiranje te vlade koja je nastala nakon parlamentarnih izbora 2020. godine imala je Srpska pravoslavna crkva (SPC).
![Jakov Milatović Jakov Milatović](https://static.euractiv.hr/Picture/894/jpeg/Jakov-Milatovic.jpeg?ts=2023-03-20T10:07:09)
Projekcije uoči izbora pokazivale su da bi se u drugom krugu trebali naći Đukanović i Mandić, a rezultat je iznenadio većinu analitičara u Crnoj Gori.
Ukupno sedam kandidata sudjelovalo je na predsjedničkim izborima. Ostali kandidati dobili su manje od četiri posto glasova.
Mandić je u govoru nakon izbornog poraza kazao da će u drugom krugu podržati Milatovića, dok se ostali kandidati nisu u tome smislu izjasnili.
Građane Crne Gore 11. srpnja čekaju i parlamentarni izbori
Promatrači, kako je priopćeno, nisu zabilježili značajnije povrede izbornog procesa koje bi mogle utjecati na ishod glasanja. Pravo glasa imalo je oko 550.000 stanovnika Crne Gore, a ukupna izlaznost bila je 63,1 posto.
Crna Gora je od uvođenja višestranačja 1990. imala osam predsjedničkih izbora i trojicu predsjednika.
Političku situaciju u Crnoj Gori dodatno komplicira odluka aktualnog predsjednika Đukanovića da raspusti parlament i parlamentarne izbore zakaže za 11 srpnja.
Crna Gora je u političkoj krizi od sredine kolovoza kada je vlada Dritana Abazovića izgubila povjerenje zastupnika zbog potpisivanja Temeljnog ugovora sa SPC-om kojim je, kako je optuživan, kulturno povijesna dobra Crne Gore prepisao toj vjerskoj organizaciji.