U pismu koje je predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto uputila povjereniku Europske komisije za proširenje OIiveru Varhelyiju navodi se što je Sarajevo dosad uradilo na ispunjavanju uvjeta te se najavljuju novi zakoni
Uoči objave izvješća Europske komisije o spremnosti Bosne i Hercegovine za otvaranje pristupnih pregovora, predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto uputila je pismo povjereniku Europske unije za proširenje Oliveru Varhelyiju, u kojem ističe da Sarajevo očekuje početak pregovora o pristupanju BiH Uniji.
Krišto je pismo europskom povjereniku uputila u nedjelju i u njemu je navela što su sve vlasti u BiH napravile kako bi EU s tom zemljom otvorila pregovore.
Uskoro i Zakon o Sudu BiH
Među ostalim, Krišto u pismu najavljuje kako će se pred Vijećem ministara BiH na predstojećoj sjednici naći još nekoliko ključnih reformskih zakona, među kojima je i prijedlog Zakona o Sudu BiH. Upravo se oko tog zakona u BiH već mjesecima lome koplja između vlasti u Sarajevu i onih u Banjoj Luci.
Naime, sporno je sjedište prizivnog odjela Suda BiH. Političari iz Federacije BiH, hrvatsko-bošnjačkog entiteta unutar BiH, smatraju da bi to tijelo trebalo imati sjedište u Istočnom Sarajevu, u čemu uživaju i podršku dijela međunarodne zajednice.
S druge strane, političari iz Republike Srpske, srpskog entiteta u BiH, žele da sjedište prizivnog odjela Suda bude u Banjoj Luci.
I Istočno Sarajevo i Banja Luka su, inače, gradovi u Republici Srpskoj. Vlasti u Sarajevu smatraju da bi Istočno Sarajevo bilo pogodnije za smještaj prizivnog suda zbog blizine samog Sarajeva i tamošnjih institucija, kao i zbog izgrađene infrastrukture. U Republici Srpskoj, pak, smatraju da bi Banja Luka bila bolja lokacija zato što su u njoj smještene institucije tog entiteta, kao i zato što ne žele preveliku koncentraciju vlasti na području Sarajeva.
'BiH želi u europsku obitelj'
"Aktivnosti koje smo ostvarili rezultat su našeg sveobuhvatnog i predanog rada te suradnje nadležnih institucija na svim razinama vlasti. Ovi postignuti ciljevi, iako su samo dio šireg spektra aktivnosti koje smo provodili, od vitalnog su značaja za naš sljedeći iskorak prema članstvu u EU. Svakim korakom jačamo temelje naše buduće integracije u europsku obitelj“, poručila je Krišto Varhelyiju u pismu, a stoji u priopćenju Vijeća ministara BiH.
Naglasila je kako "svi u BiH očekuju pozitivnu odluku Europskog vijeća o otvaranju pregovora“ u ovom mjesecu.
BiH u prosincu ostala bez početka pregovora
Podsjetimo, BiH je u prosincu 2022. godine dobila status kandidata za članstvo u EU. No, iako su se u Sarajevu nadali da će do kraja 2023. godine otvoriti pristupne pregovore, to se nije dogodilo. Europsko je vijeće, naime, u prosincu prošle godine odlučilo otvoriti pregovore samo s Ukrajinom i Moldavijom, dok je BiH dalo tromjesečni rok za ispunjavanje uvjeta koje je Europska komisija postavila kao uvjet za otvaranje pregovora.
Riječ je, kako je pojasnio šef Delegacije EU u Sarajevu Johann Sattler, o četiri zakona koje Bruxelles u ovom trenutku smatra ključnima, i to o sprječavanju pranja novca, o sprječavanju sukoba interesa i o sudovima, kao i izmjene Izbornog zakona.
Također, EU od BiH želi da potpiše sporazum s Frontexom, kako bi se suzbile ilegalne migracije preko njenog teritorija prema Uniji.
Parlament BiH u petak usvojio Zakon o sprječavanju sukoba interesa
Parlamentarna skupština BiH je u petak na izvanrednoj sjednici po hitnom postupku usvojila dugo očekivani Zakon o sprječavanju sukoba interesa.
Sredinom veljače parlament BiH je usvojio i Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma.
BiH je otvorila i pregovore s Frontexom.
Izmjene Izbornog zakona i dalje u slijepoj ulici
No, usvajanje Zakona o Sudu BiH i dalje je u slijepoj ulici, kao i izmjene Izbornog zakona. I dok međunarodna zajednica, kao i građanske i bošnjačke stranke, traže samo tehničke izmjene Izbornog zakona, kako bi se osigurala veća transparentnost izbornog procesa u BiH, političari iz Republike Srpske protive se bilo kakvom daljnjem prenošenju nadležnosti entiteta na središnju državu.
Poseban je izazov zahtjev hrvatskih političara iz BiH koji traže da se u Izborni zakon unesu izmjene koje bi spriječile da se hrvatski član Predsjedništva BiH bira glasovima Bošnjaka. U hrvatskim strankama u BiH, naime, ističu da je aktualni hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić izabran većinom bošnjačkih, a ne hrvatskih glasova u Federaciji BiH, te mu osporavaju legitimitet. Isti je stav i službenoga Zagreba.
Stoga je HDZ BiH predložio da se hrvatskog člana Predsjedništva BiH ubuduće bira na način da, kako su objavili bosanskohercegovački mediji, osim većine glasova u Federaciji BiH, dobije i većinu glasova u županijama (kantonima) u kojima su Hrvati većina ili značajna manjina.
Mediji u BiH pisali su da je dogovor o tome postignut i na nedavnom sastanku u okolici Laktaša na razini vladajuće koalicije u BiH. No, nakon što je američko veleposlanstvo u Sarajevu ocijenilo da bi tako nešto podrazumijevalo i izmjene Ustava BiH, isti su stav zauzele i građansko-bošnjačke stranke u vladajućoj koaliciji u BiH. Stoga su i izmjene Izbornog zakona završile u slijepoj ulici.
BiH ispunila znatan dio onoga što od nje traži EU
Iako su Sarajevo proteklih tjedana i mjeseci posjetili brojni dužnosnici EU i zemalja članica, među kojima su potkraj siječnja bili i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen te nizozemski i hrvatski premijer, Mark Rutte i Andrej Plenković, u ovom je trenutku teško reći kakav će stav o početku pregovora zauzeti Europska komisija, a potom i Europsko vijeće koje donosi konačnu odluku o pregovorima.
Činjenica je da je BiH do sada uspjela usvojiti nekoliko reformskih zakona koje od nje traži EU, kao i da je Sarajevo otvorilo pregovore s Frontexom. No, činjenica je i da je još nekoliko važnih zakona "na čekanju“. Stoga je pod znakom pitanja hoće li ono što je BiH do sada napravila biti dovoljno kako bi Bruxelles Sarajevu upalio zeleno svjetlo za početak pregovora.
BiH više od Ukrajine i Moldavije vezana za EU
Analitičari su, pak, još u vrijeme kada je Europsko vijeće u prosincu odlučilo otvoriti pregovore s Ukrajinom i Moldavijom, ali ne i s BiH, ocijenili kako se radi o nekorektnom odnosu Unije prema BiH, o čemu je Euractiv pisao.
Naime, za razliku od Ukrajine, koja je u ratu i koja ne nadzire petinu svog teritorija, i Moldavije, koja također ne nadzire cjelokupan svoj teritorij, BiH nije u ratu i u cijelosti kontrolira svoj teritorij.
Osim toga, BiH je znatno više od Ukrajine i Moldavije vezana uz EU, s kojom dijeli i preko tisuću kilometara granice.
Posljednji vlak za Bruxelles?
S druge strane, vrijeme za BiH da ispuni uvjete koje joj je postavila Europska komisija sada je već na samom kraju. Ako BiH sada ne otvori pregovore, gotovo je sigurno da u ovoj godini neće imati drugu priliku, upozorili su Rute, Plenković i von der Leyen za posjeta Sarajevu, o čemu je Euractiv također pisao.
Po mišljenju dijela političara, poput hrvatske eurozastupnice Željane Zovko, propuštanje i ovog vlaka prema Bruxellesu za BiH bi moglo značiti i dugotrajnu nemogućnost otvaranja pristupnih pregovora, o čemu je Euractiv isto tako pisao.
'Ako BiH ne otvori pregovore, u njoj će jačati ruski, kineski i turski utjecaj'
No, ono što bi BiH i ovoga puta moglo koristiti je geopolitika. Naime, kako tvrdi dio analitičara i političara, ako ne otvori pregovore s EU, u BiH bi mogao porasti utjecaj Rusije, Kine, Turske i drugih zemalja, što EU nipošto ne bi išlo u prilog.
Na to sve češće upozoravaju i političari iz Sarajeva, ali i iz članica Unije, poput Njemačke, Austrije i Italije, koji kažu da EU više ne želi nedefiniranu "sivu zonu“ Zapadnog Balkana u svom dvorištu, u kojoj jača ponajprije ruski utjecaj.
Početak pregovora moraju podržati sve članice EU
Kakav će stav Bruxelles zauzeti u pogledu otvaranja pregovora s BiH vidjet ćemo vrlo brzo. Prema nekim informacijama, izvješće Europske komisije gotovo je završeno, dok je summit Europskog vijeća, koje okuplja šefove država ili vlada 27 članica Unije, najavljen za 21. i 22. ožujka u Bruxellesu.
Za odluku o otvaranju pregovora potrebna je suglasnost svih članica EU.