Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto uputila je u petak pismo Europskom vijeću u kojem to tijelo EU obavještava o mjerama koje je njen kabinet poduzeo na ispunjavanju uvjeta za početak pregovora

Kako su priopćili iz Vijeća ministara BiH, Krišto u pismu ocjenjuje da su svi u BiH dali svoj maksimum u nastojanju da dobiju početak pregovora o ulasku u EU te navodi mjere koje je njen tim poduzeo, no kaže da Unija to u ovom trenutku nije prepoznala.

'Nadam se da ovaj neočekivani neuspjeh neće imati većih posljedica na vladajuću koaliciju u BiH'

"Osobno sam bila u potpunosti uvjerena kako će ovaj izuzetan rad institucija BiH u 2023. godini biti nagrađen na jučerašnjem zasjedanju Europskog vijeća i da ćete svima nama u BiH dati toliko željenu potporu kada je u pitanju otvaranje pregovora, te da ćete u ovom geopolitičkom trenutku jasno i snažno vezati BiH uz EU. Iskreno se nadam kako ovaj neočekivani neuspjeh neće imati većih posljedica na rad koalicije stranaka unutar BiH, kako na državnoj razini, tako na svim razinama vlasti, te kako ćemo biti u prigodi nastaviti raditi s istom učinkovitošću kada je u pitanju dostavljanje nužnih reformi“, poručila je Krišto u pismu, a stoji u priopćenju Vijeća ministara BiH.

Dodala je kako, unatoč tome što nije dobila datum otvaranja pregovora, BiH "nastavlja raditi snažno na svom reformskom putu do konačnog pristupanja europskoj obitelji, gdje joj je i mjesto“.

'Ostvarili smo veliki napredak u svih 14 traženih područja'

"Ono što Vam mogu obećati je da ću ja osobno, kao predsjedateljica Vijeća ministara BiH, nastaviti raditi istim neumornim tempom, svjesna da sve nužne reforme trebaju upravo nama u BiH radi nas samih. Sigurna sam kako ćemo svi nastaviti voditi dobre politike utemeljene na stalnim razgovorima legitimnih političkih predstavnika konstitutivnih naroda, iskrenih dogovora, kompromisa i konsenzusa“, naglasila je Krišto u pismu Europskom vijeću.

Predsjedateljica Vijeća ministara BiH podsjeća i koje je mjere njen kabinet proveo u proteklih godinu dana kako bi približio BiH otvaranju pristupnih pregovora.

Među ostalim, ovog je tjedna Vijeće ministara BiH usvojilo Nacrt osnova za zaključenje sporazuma o suradnji s Frontexom i Zakon o sprječavanju pranja novca i terorističkih aktivnosti. Tijekom 2023. godine Vijeće ministara BiH usvojilo je 10 prijedloga europskih zakona, održalo je 51 sjednicu i usvojilo preko 1400 materijala.

"Samo iz navedene statistike jasno je kako je, zahvaljujući predanom radu Vijeća ministara BiH, u okviru apsolutno svakog od 14 ključnih prioriteta BiH postignut izuzetan, nikad ranije dosegnut napredak“, zaključila je Krišto.

Kakve će biti posljedice nastavka držanja BiH 'na ledu'?

Podsjetimo, na summitu Europskog vijeća u četvrtak u Bruxellesu čelnici članica EU odobrili su otvaranje pristupnih pregovora s Ukrajinom i Moldavijom, dok su Gruziji dodijelili status kandidata za članstvo. Međutim, BiH nije dobila datum početka pregovora, već samo najavu da bi pregovori s njom mogli početi u ožujku, ako do tada "ispuni kriterije“.

Brojni su analitičari već ranije upozorili da bi otvaranje pregovora s Ukrajinom i Moldavijom, ali ne i s BiH, bilo nepravedno i nekorektno.

Naime, Ukrajina je u ratu s Rusijom, koja joj je okupirala petinu teritorija, dok Moldavija ne nadzire istočni dio zemlje - Pridnjestrovlje, u kojem su također stacionirane ruske trupe. Ni Gruzija, kojoj je odobren kandidatski status, ne nadzire svoje dvije sjeverne regije - Abhaziju i Južnu Osetiju, u kojima je također ruska vojska.

S druge strane, BiH nadzire cjelokupan svoj teritorij i nije u ratu. Uz to, znatno je čvršće povezana s EU od Ukrajine i Moldavije.

Mnogi su analitičari ranijih tjedana upozoravali da bi moglo doći do jačanja ruskog utjecaja u BiH ako EU s tom zemljom ne pokrene pregovore. Zabrinuti su i zbog posljedica koje bi nastavak držanja BiH "na ledu“ mogao imati za unutarnju politiku u toj zemlji.