Protokol o pristupanju Švedske NATO-u podržalo je 188 zastupnika u mađarskom parlamentu, dok ih je samo šest bilo protiv, a suzdržanih nije bilo

Put tome otvorila je ratifikacija Protokola o pristupanju Švedske NATO-u, kojeg je mađarski parlament potvrdio u ponedjeljak.

Mađarska posljednja ratificirala Protokol o pristupanju Švedske NATO-u

Mađarska je time postala posljednja članica NATO-a koja je Švedskoj dala zeleno svjetlo za pristupanje Savezu. Prije nje, krajem siječnja, to je učinila Turska, čiji je predsjednik Recep Tayyip Erdogan mjesecima, baš kao i mađarski premijer Viktor Orban, blokirao proširenje NATO-a na Švedsku.

Prema informacijama koje su objavili svjetski mediji, Protokol o pristupanju Švedske NATO-u u ponedjeljak je podržalo 188 zastupnika u mađarskom parlamentu, dok ih je samo šest bilo protiv. Suzdržanih nije bilo.

Orban je time održao obećanje koje je nedavno dao glavnom tajniku NATO-a Jensu Stoltenbergu i švedskom premijeru Ulfu Kristerssonu, kojima je, nakon što je Erdogan pustio Švedsku u NATO, kazao će i on napraviti isto do kraja veljače. Tada je pozvao Kristerssona da posjeti Budimpeštu, što je švedski premijer i učinio u petak.

Sada još preostaje da Budimpešta dovrši proces ratifikacije švedskog pristupanja NATO-u i dostavi u Washington ratifikacijske isprave. Ipak, radi se samo o tehničkom dijelu posla koji ne bi trebao trajati dulje od nekoliko dana. To znači da bi švedska zastava možda već i do kraja ovoga tjedna mogla zavijoriti ispred sjedišta NATO-a u Bruxellesu.

I Plenković pozdravio mađarsku ratifikaciju 

"Danas je povijesni dan. Švedska je spremna preuzeti svoj dio odgovornosti za euroatlantsku sigurnost“, napisao je Kristersson na društvenoj mreži X, bivšem Twitteru.

Pad posljednje prepreke na švedskom putu u NATO pozdravio je i Stoltenberg. U poruci na X-u, glavni tajnik NATO-a je pohvalio Mađarsku zbog ratifikacije.

"Švedsko članstvo će nas učiniti jačima i sigurnijima“, istakao je Stoltenberg na X-u.

Mađarsku ratifikaciju švedskoga članstva u NATO-u je pozdravio i hrvatski premijer Andrej Plenković.

U poruci na X-u, Plenković je ocijenio da će pristupanje Švedske NATO učiniti "jačim i otpornijim“.

Ruska invazija na Ukrajinu preokrenula stvari i na Baltiku 

Ruska invazija na Ukrajinu u veljači 2022. godine natjerala je Švedsku i Finsku na radikalan zaokret u vanjskoj politici. Obje skandinavske zemlje, naime, imaju dugu tradiciju neutralnosti. Finska je bila neutralna od završetka Drugog svjetskog rata, a Švedska znatno duže - još od vremena napoleonskih ratova, odnosno dva stoljeća.

Vlade u Stockholmu i Helsinkiju su u svibnju 2022. službeno zatražile pristupanje NATO-u. Na summitu Saveza u Madridu u lipnju iste godine dobile su pozivnicu za ulazak u NATO. Protokoli o njihovu pristupanju potpisani su 5. srpnja 2022. godine.

Hrvatska dala zeleno svjetlo pristupanju Švedske i Finske u NATO još na ljeto 2022.

Najveći dio članica NATO-a vrlo je brzo ratificirao ulazak Finske i Švedske u Savez. Hrvatska je, primjerice, protokole o njihovu pristupanju ratificirala na ljeto 2022. godine.

No, stvari su zapele u Turskoj i Mađarskoj. U Ankari su ocijenili da se Stockholm i Helsinki ne pridržavaju obećanja da će prestati pružati utočište kurdskim militantima, a nisu im se svidjeli ni stavovi dviju skandinavskih država o turskoj intervenciji na sjeveru Sirije. Ipak, Erdogan je nakon nekoliko mjeseci popustio po pitanju ulaska Finske, ocijenivši kako je Helsinki "dovoljno napravio“ na ispunjavanju obećanja koje je dao Ankari na summitu u Madridu.

Mađarska je vjerno slijedila tursku politiku. U Budimpešti čak nisu ni javno ni navodili konkretne razloge zbog kojih Stockholm i Helsinki ne puštaju u NATO, već su samo uvijeno poručivali samo kako im se ne sviđaju kritike koje dvije skandinavske vlade upućuju Orbanu i njegovoj politici.

Nakon ulaska Finske, Švedska ostala u 'čekaonici' za NATO

Ipak, nakon što je Turska pustila Finsku u NATO, isto je učinila i Mađarska. Tako je Finska 4. travnja prošle godine pristupila Savezu. Švedska je, međutim, i dalje ostala "u čekaonici“.

Sada, nakon što su pale i posljednje prepreke švedskom članstvu, NATO će zaokružiti svoju poziciju na sjeveru, odnosno u Baltičkom moru. Nije pretjerano reći ni da Baltik ulaskom Švedske postaje "NATO more“ jer su sve ostale zemlje koje izlaze na njega, osim Rusije, sada u NATO-u.

Mijenjaju se odnosi snaga

Uzme li se u obzir da Švedska ima jaku vojsku - 29. po snazi u svijetu i 10. u Europi, po analizi portala Global Firepower za ovu godinu - jasno je da se njenim pristupanjem NATO-u mijenjaju odnosi snaga u tom dijelu Europe i svijeta.

"Radi se o ogromnoj promjeni. Dok su druge zemlje ratovale, Švedska se zahvaljujući svojoj neutralnosti i u vrijeme ratova uspjela ekonomski razvijati. Neutralnost je potakla njen gospodarski razvitak i bila je prihvaćena u švedskom društvu“, ističe za Euractiv poznati hrvatski politolog i nekadašnji veleposlanik u Švedskoj Branko Caratan.

To se vidi i po ispitivanjima javnoga mnijenja. Ankete koje su provođene prije početka ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače 2022. pokazivale su da samo manjina Šveđana podržava pristupanje NATO-u. No, nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, potpora NATO-u u Švedskoj je, isto kao i u Finskoj, snažno porasla pa danas velika većina Šveđana podržava ulazak svoje zemlje u NATO.

'U Švedskoj još od srednjeg vijeka postoji strah od Rusije'

"U Švedskoj je oduvijek postojao strah od Rusije, to datira iz još srednjega vijeka. Mene su na jednoj večeri 2001. pitali hoće li ih Rusija napasti, što je u to vrijeme izgledalo nevjerojatno“, napominje Caratan.

Dodaje kako su u Stockholmu, kao i u Helsinkiju, nakon napada ruskog predsjednika Vladimira Putina na Ukrajinu zaključili da im je sigurnije pod "kišobranom NATO-a“, nego kao neutralnim državama. Ovdje, međutim, valja reći kako su Švedska i Finska i kao neutralne države jako puno ulagale u svoju obranu i obrambenu industriju te su surađivale s NATO-om.

'Putin dobio upravo suprotno onom čemu se nadao'

"U svom protivljenju širenju NATO-a, Rusija je dobila upravo suprotno onome čemu se nadala, a to je novo proširenje NATO-a, ovoga puta na Švedsku i Finsku. NATO, s druge strane, dobiva jednu vrlo snažnu i dobro opremljenu vojsku, kakva je švedska“, ocjenjuje Caratan.

Upozorava, međutim, da se NATO-u, isto kao i EU, događa "efekt prejedanja“, odnosno širenja na velik broj članica, što izaziva probleme u funkcioniranju Saveza.

Kaže i da je za Europu, gledano iz povijesnog konteksta, bolje bilo dok je između dva suprotstavljena bloka postojao niz neutralnih država. Njih, doduše, na Starom kontinentu ima i sada, ali sve manje, i to u uvjetima kada se geopolitička situacija u Europi i svijetu zaoštrava, o čemu je Euractiv pisao.

'BiH bi najprije trebala riješiti svoje unutarnje probleme'

Na naše pitanje bi li Bosna i Hercegovina mogla biti sljedeća u nizu zemalja koje pristupaju NATO-u i na summitu u Washingtonu u srpnju konačno dobiti pozivnicu, Caratan kaže da je to teško prognozirati.

Naime, nesumnjiva je želja NATO-a da u svoje članstvo primi i BiH i tako "popuni geografske praznine“ koje ima u ovom dijelu Europe, ali očito je i da u samoj BiH nema konsenzusa oko članstva u NATO jer se Republika Srpska tome protivi, a njeni predstavnici u državnim tijelima prijete vetom.

"Kada je riječ o članstvu BiH u NATO-u, sve su mogućnosti otvorene. Interes za time svakako postoji. No, uplitanje BiH u globalne konflikte zakompliciralo bi situaciju. BiH bi ipak prije ulaska u NATO morala riješiti svoje unutarnje probleme“, napominje Caratan.

'Veća vjerojatnost da će BiH ostati na laganom pristupnom putu nego da će brzo ući u NATO' 

Dodaje kako će puno ovisiti i o ishodu američkih predsjedničkih izbora. Eventualna pobjeda Donalda Trumpa na njima ne bi išla u prilog ulasku BiH u NATO, ali mogla bi promijeniti i američku vanjsku politiku općenito, pa tako i odnos prema Europi, o čemu je Euractiv također nedavno pisao.

"Mislim da je u ovom trenutku veća vjerojatnost da će BiH biti ostavljena na laganom pristupnom putu, nego da će brzo ući u NATO. No, sve će to ovisiti o nizu faktora“, zaključuje Caratan.