Za razliku od političara na zapadu Staroga kontinenta, u Hrvatskoj su reakcije na Trumpove izjave o NATO-u za sada rijetke, a naši sugovornici ih uglavnom pripisuju američkoj izbornoj kampanji, ne dovodeći u pitanje budućnost NATO-a
Izjava Donalda Trumpa, bivšeg republikanskog američkog predsjednika koji je krenuo u utrku za novi mandat u Bijeloj kući, koji je kazao da bi čak i ohrabrio Rusiju da napadne članice NATO-a koje nisu voljne platiti za svoju obranu, digla je na noge cijelu Europu.
U Hrvatskoj su, međutim, rijetke reakcije na Trumpovu poruku znatno umjerenije.
'Sve članice NATO-a moraju platiti zaštitu'
Govoreći u subotu na političkom skupu u Južnoj Karolini, Trump je poručio kako sve članice NATO-a moraju platiti zaštitu koju im osigurava taj vojni savez. Prisjetio se razgovora dok je bio na čelu SAD-a s predsjednikom "jedne velike zemlje“, koju nije imenovao, a koji ga je, kako je rekao, pitao bi li je SAD zaštitio od napada Rusije, iako "nije platila“.
"Ne, ne bih vas zaštitio. Zapravo bih ih i ohrabrio da rade što god žele“, kazao je Trump, a prenijeli su svjetski mediji.
Bidenova administracija osudila Trumpove izjave
Na Trumpove je poruke odmah reagirala administracija aktualnog demokratskog američkog predsjednika Joea Bidena, koji također želi novi mandat na čelu najmoćnije države svijeta.
Iz Bijele kuće su odmah poručili kako "ohrabrivanje invazije na naše najbliže saveznike od strane zločinačkih režima ugrožava američku nacionalnu sigurnost i globalnu stabilnost“. Poručili su i da je NATO danas "veći i vitalniji nego ikad“.
'NATO nije a la carte vojni savez'
Reakcije pljušte i s druge strane Atlantika.
"Svaka sugestija da saveznici neće braniti jedni druge potkopava našu sigurnost. Očekujem da će SAD ostati snažan i odan saveznik NATO-a, tko god pobijedi na predsjedničkim izborima”, poručio je u nedjelju glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, a prenijeli su hrvatski i svjetski mediji.
"Nepromišljene izjave o sigurnosti NATO-a i solidarnosti sukladno članku 5. služe samo interesima Vladimira Putina. Ne donose više sigurnosti i mira svijetu”, ocijenio je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel na društvenoj mreži X (bivšem Twitteru).
"NATO ne može biti a la carte vojni savez“, naglasio je šef diplomacije Europske unije Josep Borrell u ponedjeljak.
U Hrvatskoj malo reakcija
Iako je članica NATO-a od 2009. godine, u Hrvatskoj je zasad vrlo malo reakcija na Trumpove riječi kojima je najavio mogućnost da SAD pod njegovim vodstvom možda i ne bi branio svoje saveznike.
Iz Vlade i Ministarstva obrane, primjerice, kao ni iz vladajućeg HDZ-a, do trenutka zatvaranja ovog teksta još nisu prokomentirali Trumpove riječi. No, komentari su uglavnom izostali i iz oporbenih stranaka, kako onih na ljevici, tako i na desnici.
S druge strane, političari i analitičari s kojima smo razgovarali Trumpove riječi uglavnom pripisuju uzavreloj predizbornoj kampanji u SAD-u. Pojedinci iznose i vlastite prijedloge.
'Trebaju nam vojne snage EU'
"Izjavu Trumpa treba sagledati iz više perspektiva. S jedne strane, Trump daje takve izjave za domaće potrebe, odnosno kako bi prikupio glasove jer želi novi mandat u Bijeloj kući, a uhu mnogima u SAD-u takve izjave gode. Drugo, Trump od ranije ima prijezir prema NATO-u. Međutim, pitanje je bi li, ako ponovno postane predsjednik, uopće mogao izvući SAD iz NATO-a, budući da je Kongres krajem prošle godine izglasao zakon koji mu to faktički onemogućuje“, ocijenio je za Euractiv bivši šef hrvatske diplomacije iz redova HDZ-a Miro Kovač.
Ističe kako takve izjave za Europu mogu čak na određeni način biti i dobre jer će je konačno natjerati da više brine o svojoj sigurnosti.
"Mi u Europi konačno moramo početi srkbiti o sigurnosti na vlastitom kontinentu, što podrazumijeva i veća izdvajanja za obranu. Ne možemo se ponašati kao nedorasla djeca koja stalno očekuju da će ih Amerikanci braniti. Naravno da nam SAD ostaje partner i u obrani, ali moramo biti spremni i sami skrbiti o vlastitoj sigurnosti i obrani. Zbog svega toga nam zapravo trebaju udružene vojne snage EU i zajednička obrambena politika“, napominje Kovač.
'Prilika za geopolitičko sazrijevanje EU'
I zastupnik SDP-a i Socijalista i demokrata u Europskom parlamentu Tonino Picula, koji je i izvjestitelj Europskog parlamenta za odnose sa SAD-om, smatra da Trumpov nastup samo govori u prilog tezi o potrebi jačanja EU.
"Ništa neočekivano od Trumpa. Sada je tek proširio dijapazon netrpeljivosti prema Savezu. Više ne odbija samo angažman SAD-a u eventualnoj obrani 'tamo neke Crne Gore', kako je svojedobno rekao, nego i obveze obrane svih europskih saveznika u NATO-u“, ističe Picula za Euractiv.
Dodaje kako europske članice NATO-a "moraju pokazati sposobnost žurnog jačanja dosad najslabijih zajedničkih politika - vanjske, sigurnosne i obrambene“.
"EU se povijesno razvija kroz krize, a ovo je sigurno prvorazredna prilika za njeno geopolitičko sazrijevanje“, naglašava Picula.
'Ako Trump pobijedi na izborima, ništa se bitno s NATO-om neće dogoditi'
Trumpovu izjavu nam je prokomentirao i potpredsjednik Mosta i saborski zastupnik Nikola Grmoja. I on Trumpove riječi pripisuje predizbornoj kampanji u SAD-u.
"Pobjedom Trumpa na izborima ništa se s NATO savezom neće dogoditi, niti će on propasti kako neki najavljuju. Trumpova izjave su u svrhu predizbornih potreba i poruka američkim glasačima da će Amerika inzistirati na tome da druge zemlje više sudjeluju i uplaćuju u zajedničku blagajnu NATO saveza. S obzirom na ekonomsku krizu i izdašno sudjelovanje SAD-a u pomoći Ukrajini, takve poruke nailaze na plodno tlo među američkim glasačima i zato ih Trump i upućuje“, kazao je Grmoja za Euractiv.
Komentar smo zatražili i od Domovinskog pokreta, no do trenutka zaključenja teksta nismo ga dobili.
'Pitanje je bi li Trump uopće mogao povući SAD iz NATO-a'
I Marinko Ogorec, sigurnosni i vojni stručnjak i predavač na Veleučilištu Velika Gorica, kaže da su Trumpove poruke zapravo predizborna retorika.
"Retorika u SAD-u je predzborna i sve to treba gledati u tom kontekstu. Jedno su predizborne poruke, a drugo je kada postanete predsjednik. No, čak i da Trump postane predsjednik, veliko je pitanje bi li uopće i mogao izvući SAD iz NATO-a“, ističe Ogorec za Euractiv, podsjetivši da je američki Kongres u prosincu izglasao zakon po kojem predsjednik ne može jednostrano povući SAD iz NATO-a.
U Trumpovim riječima vidi i poruku da je krajnje vrijeme da članice NATO-a konačno počnu više ulagati u vlastitu obranu.
Samo 11 članica NATO-a za obranu izdvaja preko 2 posto BDP-a
Prema posljednjim dostupnim podacima NATO-a, samo je 11 članica Saveza za obranu u prošloj godini izdvojilo dva ili više posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), kako predviđaju preporuke tog bloka. Podsjetimo, nakon pristupanja Finske prošle godine, NATO broji 31 članicu.
Najveća vojna izdvajanja u relativnom smislu, 3,90 posto, u 2023. je imala Poljska, pokazuju procjene Saveza. Za njom slijede SAD (3,49 posto BDP-a) i Grčka (3,01 posto BDP-a).
Više od dva posto BDP-a, ali manje od tri posto, imale su Estonija, Latvija, Finska, Rumunjska, Mađarska i Latvija, kao i Ujedinjeno Kraljevstvo i Slovačka. Drugim riječima, veće izdatke za obranu imale su zemlje koje se, s izuzetkom SAD-a, Velike Britanije i Grčke, nalaze na istočnom krilu NATO-a i koje su najizloženijem eventualnom ruskom napadu.
I izdaci za obranu u Hrvatskoj ispod 2 posto BDP-a
Ostale članice, uključujući i Hrvatsku, koja je za obrambene svrhe, prema procjenama NATO-a za prošlu godinu, izdvojila 1,79 posto svog BDP-a, što je manje od NATO-ovih preporuka.
Najmanje, samo 0,72 posto BDP-a, izdvojila je najmanja članica Saveza, Luksemburg. Podataka za Island nema, budući da ta država nema vojsku.
Razmjerno mali izdaci za obranu prilično iznenađuju znamo li da se Europa suočava s najvećim ratom na svom kontinentu još od završetka Drugog svjetskog rata, rusko-ukrajinskim sukobom. Osim toga, ponovno "gori“ i Bliski istok, a na jesen prošle godine se na području Kavkaza odigrala kratkotrajna azerbajdžanska ofenziva u kojoj su vlasti u Bakuu ponovno vratile nadzor na odmetnunom regijom Gorski Karabah, što je, međutim, završilo egzodusom više od 100.000 Armenaca s tog područja.
Nemirno stanje na europskom jugoistoku
Ni Hrvatska, s obzirom na zbivanja na europskom jugoistoku, ne može biti mirna. Srbija se, pirmjerice, snažno naoružava, a odnosi Beograda i Prištine već su dugo krajnje zategnuti i na samom rubu izbijanju novog rata.
S druge strane, Bosna i Hercegovina nikada od potpisivanja Daytonskog sporazuma nije bila bliža raspadu, budući da vlasti Republike Srpske sve češće govore o odcjepljenju.
Inače, ni Srbija ni BiH nisu članice NATO-a, iako službeno Sarajevo želi pristupiti tom bloku. U obje je zemlje primjetan i snažan utjecaj sa strane.
U slučaju Srbije, riječ je o utjecaju iz Rusije i Kine, a u slučaju BiH, osim iz tih zemalja, i iz arapskih država, kao i Turske, članice NATO-a koja je, međutim, u rusko-ukrajinskom ratu zauzela drukčiji stav od ostalih saveznika.
Povećavaju se izdaci za obranu
Sve to govori u prilog potrebe jačanja vojne i sigurnosne snage Hrvatske, kaže Ogorec.
Već i nabavka Rafalea, kao i ostale vojne opreme, povećat će udio hrvatskih izdataka za obranu iznad traženih dva posto BDP-a. Osim toga, najavljeno vraćanje vojnog roka tu bi potrošnju trebalo dodatno povećati, zaključuje naš sugovornik.