Rusija i Bjelorusija su već politički, ekonomski i vojno snažno povezane, a moguća zajednička nabavka oružja i streljiva gurnula bi Minsk još jače u zagrljaj Moskve

Najavu toga dao je u četvrtak za rusku televiziju Rusija 24 bjeloruski ministar obrane Viktor Hrenin, a prenijeli su je svjetski mediji.

'Vojna suradnja Rusije i Bjelorusije bit će sve bolja'

"Nadopunjujemo se. Tijekom posljednjih zajedničkih susreta na razini ministarstava obrane Rusije i Bjelorusije, predloženo je stvaranje zajedničkog programa naoružavanja“, kazao je Hrenin za spomenutu rusku televiziju, a prenio je TASS.

Dodao je kako bi to bio daljnji korak u razvoju vojne suradnje između Moskve i Minska, za koju smatra da će biti "sve bolja i bolja“.

Svoju suradnju s ruskim ministrom obrane Sergejom Šojguom ocijenio je odličnom. Istaknuo je kako ga može nazvati "u bilo koje doba dana ili noći“

'Vojna suradnja nije statična'

Iz dostupnih informacija nije jasno što bi sve zajednički program naoružavanja ruske i bjeloruske vojske mogao obuhvatiti.

Otvorenim, primjerice, ostaje pitanje bi li se taj program odnosio na narudžbe dviju država od jakog ruskog obrambenog sektora ili bi obuhvatio i zajedničke nabavke oružja i streljiva u inozemstvu, naravno u zemljama koje su bliske Moskvi i Minsku.

Sam Hrenin kazao je kako dokument vojne suradnje između Moskve i Minska "nije statičan“, već se sastoji od dvjestotinjak stavki koje se mijenjaju.

Bjelorusija u 'ruskom NATO-u'

Ako se uspostavi zajednička politika naoružavanja Rusije i Bjelorusije, to će zacementirati poziciju Minska u sferi interesa Moskve.

Naime, Rusija i Bjelorusija su, zajedno s Armenijom, Kazahstanom, Kirgistanom i Tadžikistanom, članice ODKB-a, vojnog bloka postsovjetskih država nastalog po uzoru na NATO.

Isto tako, i Rusija i Bjelorusija su članice Euroazijske ekonomske unije (EAEU), gospodarskog saveza u kojem su još i Armenija, Kazahstan i Kirgistan. EAEU je skrojena po uzoru na Europsku uniju, iako stupanj integracije među članicama ni približno još nije takav kao u EU.

I ODKB i EAEU uobičajeno se smatraju proruskim blokovima, budući da je Rusija u njima najveća članica i ima glavnu riječ u donošenju odluka. Uostalom, i sjedište oba bloka je u Moskvi.

Slabo funkcionalna Unija Rusije i Bjelorusije

Rusija i Bjelorusija su i članice Zajednice neovisnih država (ZND), labavog saveza većine postsovjetskih država.

No, što je još bitnije, dvije zemlje od 1999. godine čine Uniju Rusije i Bjelorusije, čiji je cilj integracija Rusije i Bjelorusije u čvrstu državnu zajednicu. Ipak, ti planovi u praksi dosad nisu daleko otišli pa Minsk i Moskva, unatoč proklamiranom zajedništvu, i dalje vode vlastite politike, iako se one vrlo malo razlikuju.

Ruska vojska u Bjelorusiji

U cijeloj priči valja podsjetiti i da Rusija u Bjelorusiji drži svoju vojsku. Bjelorusija je Moskvi važna kao najzapadnija proruski orijentirana država i njen štit sa zapadne strane u slučaju eventualnog rata s NATO-om.

Važna joj je i zbog blizine Kalinjingradske oblasti, ruske enklave na Baltiku okružene članicama NATO-a i EU - Litvom i Poljskom, kojoj je upravo Bjelorusija najbliži "prijateljski“ teritorij.

Izvor: Pavel Bednyakov / Sputnik / Profimedia

Nije naodmet podsjetiti i da ruski predsjednik Vladimir Putin i bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko imaju odlične odnose. Bjelorusija je iskazala želju i za priključenjem BRICS-u, kao i Šangajskoj skupini. U oba bloka Rusija igra važnu ulogu.

Rusija Bjelorusiju pretvorila u platformu za napad na Ukrajinu 

Za sada nema reakcija iz EU i NATO-a na najavu daljnjeg zbližavanja Rusije i Bjelorusije, i to u vojnom pogledu. No, nema sumnje da će se u Bruxellesu takvi koraci pozorno pratiti.

Naime, nakon što je Rusija 24. veljače 2022. napala Ukrajinu, EU je i Bjelorusiji uvela nove sankcije te ih je uskladila sa sankcijama koje je uvela Rusiji. Sama Bjelorusija, doduše, nije napala Ukrajinu, no ruska je vojska upravo s njenog područja na početku invazije izvršila prodor prema Kijevu. Bjelorusija je tako postala ruska platforma za napad na Ukrajinu na početku rata.

Nuklearno oružje u Bjelorusiji

Unatoč tome, Lukašenko je u rusko-ukrajinskom ratu nastojao igrati koliko-toliko izbalansiranu ulogu. Samu rusku agresiju nije osudio - naprotiv, u više ju je navrata čak i opravdavao! - no Minsk nije priznao rusku aneksiju ukrajinskih područja, pa čak ni aneksiju Krima 2014. godine.

Bjelorusija je na početku ruske invazije na Ukrajinu čak nastojala igrati i ulogu posrednika te je na svom području organizirala pregovore ruske i ukrajinske strane. Uglavnom se radilo o tehničkim pregovorima, a ne o onima koji bi obuhvatili pitanja iz visoke politike.

Međutim, Lukašenko je u posljednje dvije godine nastavio, pa čak i ubrzao, integraciju svoje zemlje s Rusijom. Osim toga, ruska je vojska lani na području Bjelorusije razmjestila i nuklearno oružje, što je izazvalo veliku zabrinutost na Zapadu.

Migrantska kriza

Za članice EU i NATO-a problem su i Lukašenkove izjave u kojima često govori kako susjedna Poljska želi zauzeti zapadni dio Bjelorusije, koji joj je pripadao do 1939. godine. No, odnosi Bjelorusije loši su i s druga dva njena susjeda koja su u NATO-u i EU - Litvom i Latvijom.

Sve tri zemlje našle su se na jesen 2021. na udaru migranata koji su iz Bjelorusije pokušavali ući na teritorij EU, a za što su u Bruxellesu optužili Lukašenkov režim kojeg smatraju diktatorskim.

Ukrajinci utvrdili granicu prema Bjelorusiji

Kada je riječ o južnom bjeloruskom susjedu - Ukrajini, Kijev s Minskom nije prekinuo diplomatske odnose kao što je učinio s Moskvom 2022. godine. Unatoč tome, odnosi Ukrajine i Bjelorusije ostaju vrlo napeti.

Izvor: Roman PILIPEY / AFP / Profimedia

Nakon što su Ukrajinci na proljeće 2022. oslobodili sjeverne dijelove zemlje, koje je na početku invazije zauzela ruska vojska, i izbili na granicu s Bjelorusijom, utvrdili su svoje pozicije duž više od tisuću kilometara granične linije, strahujući da bi se i Bjelorusija u nekom trenutku mogla priključiti ruskoj invaziji.

Snaga ruske i bjeloruske vojske

Prema nedavno objavljenim podacima portala Global Firepower, koji ocjenjuje vojnu snagu država, Rusija ima drugu po snazi vojsku u svijetu, iza SAD-a.

Bjeloruska vojska je tek na 64. mjestu u svijetu.