U smjernicama o sankcijama Rusiji Europska komisija preporučuje europskim kompanijama da istraže 'bonitet' tvrtki s kojima posluju te da budu sumnjičave ako im se, primjerice, nikada ne javi čelni čovjek u tvrtki s kojom posluju

Kako su u četvrtak objavili iz Europske komisije, riječ je o smjernicama europskim gospodarskim subjektima koje bi im trebale pomoći "u utvrđivanju, procjeni i razumijevanju mogućih rizika od izbjegavanja sankcija i načina njihova sprječavanja".

Kompanije trebaju obratiti pozornost na detalje

"Cilj je ovih smjernica pružiti opći pregled što gospodarski subjekti iz Europske unije trebaju učiniti pri postupanju u svom radu, kako je propisano pravom EU", objašnjava se u priopćenju.

U priručniku koji je objavila Europska komisija, gospodarskim se subjektima ukazuje na koje detalje prilikom sklapanja poslova trebaju obratiti pozornost.

Tako ih se upozorava da je zabranjena prodaja poluvodiča, oružja, streljiva i brojnih drugih proizvoda Rusiji te da za njima na ruskom tržištu postoji velika potražnja. Ističe se i da se ti proizvodi Rusiji ne smiju prodavati ni preko trećih zemalja.

Stoga bi europske kompanije, prije nego što dogovore prodaju tih proizvoda trećim zemljama, najprije trebale ispitati i procijeniti hoće li se oni preko njih dalje izvoziti u Rusiju. Posebno je važno, napominju u Bruxellesu, da zaposlenici u kompanijama koje se bave proizvodnjom i prodajom tih proizvoda budu upoznati s propisima.

Detektivski posao

Od europskih se kompanija nadalje očekuje da odrade detektivski posao i upoznaju se s vlasničkom strukturom svojih poslovnih partnera kako se na listi vlasnika ne bi našli i oni kojima je EU uvela sankcije, poput brojnih ruskih oligarha.

Također, od europskih se tvrtki očekuje da ispitaju i, recimo, "bonitet" svojih poslovnih partnera s kojima ugovaraju poslove, odnosno da provjere njihove ranije poslovne aktivnosti. Također, europske bi kompanije morale znati i tko je stvarni krajnji kupac njihovih proizvoda, stoji u smjernicama.

'Neuobičajeni prometni pravci' i 'komplicirane financijske sheme'

Poseban dio priručnika odnosi se na pojedinosti na koje bi europske kompanije trebale obratiti pozornost prilikom ugovaranja poslova.

Ako je, primjerice, kupac njihovih proizvoda tvrtka iz zemlje koja graniči s Rusijom ili Bjelorusijom, a koja nije članica EU, u europskim bi se tvrtkama već trebala upaliti "crvena lampica". Posebno ako spomenuta tvrtka koristi "neuobičajene prometne pravce" ili "komplicirane financijske sheme" za plaćanja te ako postoje neslaganja u dokumentaciji koju je poslovni partner poslao europskoj tvrtki.

Europski bi poduzetnici posebno trebali biti oprezni ako posluju s posrednicima o kojima malo znaju ili ako je riječ o nekom novom i nepoznatom klijentu koji kupuje, primjerice, oružje i streljivo. Trebali bi se zabrinuti i ako se prijevoz robe obavlja preko trećih zemalja, ali neuobičajenim rutama, posebno preko zemalja koje su u prijateljskim odnosima s Moskvom.

Sumnjiva bi im trebala biti i praksa nagle promjene vlasništva tvrtke s kojom posluju ili prenošenja vlasništva nad imovinom na članove obitelji. Upozorava se ih i na situaciju kada ključna osoba u tvrtki s kojom namjeravaju poslovati nikada nije dostupna za razgovor, već se cjelokupna komunikacija odvija samo sa zaposlenikom tvrtke ili predstavnikom koji ima punomoć ključne osobe kompanije.

Sankcijski tsunami

"Današnje smjernice su zamišljene kao praktični vodič s koracima koje subjekti iz EU trebaju primijeniti pri provedbi strateških procjena rizika. Time bi se u najvećoj mogućoj mjeri trebala ublažiti njihova izloženost shemama izbjegavanja sankcija. Osim toga, za europske subjekte koji su najizloženiji tom riziku utvrđuju se smjernice za provedbu pojačane analize, među ostalim, pružanjem najboljih praksi u pogledu procjene poslovnih partnera, transakcija i roba", ističu u Bruxellesu.

EU je, podsjetimo, do sada uvela 11 paketa sankcija protiv Rusije i Bjelorusije. Uvođenje sankcija počelo je još nakon što je Rusija 2014. godine Ukrajini oduzela i anektirala Krim, no pravi je sankcijski tsunami krenuo nakon ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače prošle godine.

Na sankcijskom popisu našli su se brojni ruski političari i oligarsi. Zabranjena je, među ostalim, prodaja oružja i streljiva Rusiji, kao i poluvodiča i tehnologije.

S druge strane, EU je, uz nekoliko izuzetaka, prestala uvoziti naftu iz Rusije. Unija nastoji smanjiti i uvoz ruskoga plina, iako on nije pod sankcijama.

Sankcije su nanijele priličnu štetu ruskom gospodarstvu koje je, prema podacima ruskih i međunarodnih institucija, u recesiji. Isto vrijedi i za Bjelorusiju, bliskog ruskog saveznika.

S druge strane, EU se suočila se visokom inflacijom koja je dijelom generirana i divljanjem cijena energenata koje je Unija ranije uvozila iz Rusije. Same sankcije Moskvi i Minsku, odnosno režimima Vladimira Putina i Aleksandra Lukašenka, izazvale su i snažne podjele unutar EU. Tako, primjerice, Mađarska, pod vodstvom premijera Viktora Orbana, provodi sankcije, ali sve češće traži izuzetke od provedbe pojedinih kaznenih mjera.

Zaobilaženje sankcija

U svjetskim su se medijima pojavili i članci u kojima se opisuje zaobilaženje sankcija, posebno u energetici. Veliku ulogu u tome ima poslovanje preko trećih država i teritorija.

Riječ je o zemljama i područjima koja imaju dobre odnose i sa Zapadom i s Rusijom, pri čemu se najčešće spominju Turska, Kazahstan i Hong Kong te Ujedinjeni Arapski Emirati.

"Potpora EU Ukrajini je nepokolebljiva. Sankcije imaju stvaran utjecaj na sposobnost Rusije da vodi rat te stoga Rusija očajnički traži načine da ih zaobiđe. Sve su složenije i netransparentnije mjere koje će Rusija poduzeti kako bi zaobišla ograničenja. Praktične smjernice pomoći će izvoznicima iz EU da prepoznaju znakove i smanje rizik od izbjegavanja sankcija", poručila je povjerenica za financijske usluge, financijsku stabilnost i uniju tržišta kapitala Mairead McGuinness.

'Činovnički mentalitet'

S druge strane, ekonomisti u Hrvatskoj smatraju da je objavom (političkih) smjernica koje bi trebale izvršavati europske kompanije stvar ipak otišla malo predaleko. Naime, sugovornici Euractiva ističu da je provedba sankcija ipak posao institucija - kako onih u EU, tako i nacionalnih, dok će za europske kompanije to biti dodatni uteg u poslovanju.

"Javna je tajna da su mnoge od tih sankcija neučinkovite. Već i nedavno objavljeni podatak da je EU u ovoj godini uvezla više ruskoga plina nego prijašnjih godina pokazuje kako stoje stvari. Iako ruski plin nije pod sankcijama, ipak postoji nešto što se zove solidarnost. Međutim, tražiti od europskih kompanija da se bave analiziranjem i provedbom sankcija je nešto što pripada činovničkom mentalitetu. To nije posao tvrtki, nego institucija", kaže za Euractiv bivši predsjednik Hrvatskih izvoznika i nekadašnji dugogodišnji direktor Končara Darinko Bago.

Dodaje kako je otvoreno pitanje kako će se nove preporuke Europske komisije provoditi. Tim više što mnoge kompanije ni nemaju kapaciteta za praćenje propisa koje kao na tekućoj vrpci donosi Unija.

'Nelogično je da tvrtke rade posao institucija'

I profesor emeritus na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu i nekadašnji hrvatski ministar gospodarstva Ljubo Jurčić skeptičan je prema smjernicama s kakvima Bruxelles izlazi pred europske tvrtke.

Kaže da nije logično da se od tvrtki traži da se stavljaju u poziciju institucija i rade njihov posao.

"To je u suprotnosti s načelima tržišta, institucije moraju provoditi političke odluke, u koje ulaze i sankcije, a ne da se to prebacuje na poduzeća", zaključuje Jurčić za Euractiv.