Proizvodnja streljiva karika je koja nedostaje u lancu obrambene industrije u Hrvatskoj, a stručnjaci kažu da za taj vid proizvodnje imamo kapacitete i kadrove

Plenković je, naime, u subotu na sigurnosnoj konferenciji u Münchenu kazao da Hrvatska "može i želi sudjelovati" u pojačanoj proizvodnji streljiva na razini Unije.

Razvoj obrambene industrije

Do te je Plenkovićeve izjave došlo nakon što je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poručila kako bi EU trebala udružiti snage s vojnom industrijom zbog isporuka većih količina streljiva Ukrajini, ali i zbog obnove vlastitih zaliha. 

"Mogli bismo razmisliti o velikim ugovorima koji bi obrambenim tvrtkama omogućili da ulože u proizvodne linije kako bi ubrzale proizvodnju i povećale količinu koje mogu isporučiti", sugerirala je von der Leyen. 

"Razvoj obrambene industrije, ubrzanje proizvodnje u uvjetima kada je cijeli NATO i EU u situaciji da dostavlja vojnu pomoć Ukrajini, podrazumijeva i veće dinamiziranje proizvodnje. Ta ideja proizlazi ne samo iz potreba onoga što Ukrajina traži od zapadnih zemalja, nego i iz činjenice da se europska obrambena industrija snažno razvija i da postoje europski fondovi da se napravi kompatibilan sustav koji bi ojačao obrambeni sustav država članica. U tome Hrvatska i sve ostale zemlje imaju i mogućnost i želju da participiraju", poručio je Plenković.

Izvoz oružja iz Hrvatske vrijedan preko 100 milijuna eura

Hrvatska ima prilično razvijenu vojnu industriju koja je, uz to, postala i njen veliki izvozni adut. Među velikim proizvođačima naoružanja i vojne opreme su HS Produkt iz Karlovca, Šestan Busch iz Preloga, DOK-ING iz Zagreba i Croshield iz Lučkog.

Osim proizvodnje oružja i vojne opreme, Hrvatska proizvodi i odjevne predmete za vojsku. Među njima je dovoljno spomenuti Galeb iz Omiša i Čateks iz Čakovca.

I hrvatske IT tvrtke razvijaju usluge koje koristi vojna industrija, kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu. Među njima je vjerojatno najpoznatija tvrtka Orqa iz Osijeka, koja razvija tehnologiju za dronove.

Proizvode i usluge hrvatske vojne industrije koriste kako Hrvatska vojska i Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP), tako i strane vojske i policije, posebno one iz članica NATO-a, ali i izvan tog vojnog saveza. Oružje proizvedeno u Hrvatskoj izvozi se tako, prema objavljenim podacima, i u SAD, Argentinu, Španjolsku, Italiju, Švicarsku, Austriju, Švedsku, Poljsku, Bugarsku, Kuvajt, Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate i brojne druge zemlje.

Hrvatska je vojna industrija u 2020. godini, prema dostupnim podacima, izvezla oružja u vrijednosti većoj od 775 milijuna kuna ili oko 103 milijuna eura. To je 42 posto više nego godinu ranije. 

Potrebna samoodrživost u proizvodnji vojne industrije  

Ipak, Hrvatskoj kronično nedostaje prava proizvodnja streljiva. Projekt gradnje tvornice streljiva u više je navrata najavljivan, no do sada nije realiziran. Stoga naši sugovornici u Plenkovićevoj poruci iz Münchena vide upravo to – najavu konačnog pokretanja tvornice streljiva u Hrvatskoj. 

"Izjava premijera je vrlo značajna. Ja je iščitavam kao najavu da će Vlada poraditi na pokretanju tvornice streljiva, a to bi svakako trebalo pohvaliti", kaže za Euractiv stručnjak za sigurnost i vojni analitičar Marinko Ogorec. 

Dodaje kako Hrvatska treba biti samoodrživa i u ukupnoj proizvodnji vojne industrije. Proizvodnja streljiva karika je koja u tom lancu nedostaje. 

"Vjerujem da bismo takvu proizvodnju mogli razmjerno lako pokrenuti jer imamo kapacitete, komponente i ljude za to. Osim za domaće tržište, streljivo bismo mogli i izvoziti. To, jasno, podrazumijeva određenu kvalitetu, ali ne vjerujem da bi tako nešto u slučaju naše vojne industrije bio problem, budući da se ona već dokazala na svjetskom tržištu", dodaje Ogorec.

Većina zemalja u hrvatskom orkuženju proizvodi streljivo 

I u sektoru vojne industrije kažu nam kako bi podržali pokretanje hrvatske tvornice streljiva.

"U Hrvatskoj, nažalost, ne postoji proizvodnja streljiva. I naša tvrtka uvozi municiju", kaže za Euractiv predsjednik Uprave HS Produkta Željko Pavlin. Ta je karlovačka tvrtka veliki proizvođač oružja, a njeni se proizvodi koriste diljem svijeta. 

Pavlin pritom ističe kako većina zemalja u hrvatskom okruženju ima proizvodnju streljiva. Municija se, primjerice, proizvodi u Italiji, Njemačkoj i Mađarskoj, ali i u Bosni i Hercegovini i Srbiji, gdje je proizvodnja streljiva uglavnom naslijeđe bivše države. Hrvatska, s druge strane, dodaje naš sugovornik, proizvodi oružje, ali ne i streljivo. 

"To vam je kao proizvodnja automobila i benzina: nije isto, iako je jako povezano i potrebno jedno drugom", napominje Pavlin. 

"Smatramo da je ideja pokretanja tvornice streljiva dobra i hvale vrijedna", kratko je za Euractiv kazao i predsjednik Uprave Agencije Alan Ivica Nekić. 

Ta se državna tvrtka, inače, bavi i trgovinom naoružanja. 

Reakciju smo zatražili i od tvrtke Elmech Sintermark, koja u Zagorju ima proizvodnju granata, no nisu odgovorili na naš upit.    

Otvorena pitanja: lokacija, sudjelovanje privatnog sektora i stranaca

Ipak, ako se Vlada odluči na pokretanje proizvodnje streljiva u Hrvatskoj, otvorenim ostaje niz pitanja. 

Prvo pitanje je lokacija, pri čemu valja reći kako su se u dosadašnjim pokušajima spominjale razne opcije – od Karlovca, preko Lučkog, do Kerestinca. 

Drugo pitanje je kakvu bi ulogu u cijeloj priči imao privatni sektor i bi li proizvodnja streljiva bila isključivo u domaćim rukama ili bi se u nju uključili i strani partneri. Svojedobno su se, recimo, kao mogući partneri u projektu spominjali Izraelci. 

Treće pitanje je bi li tvornica streljiva zaživjela dok još traje rat u Ukrajini. Naravno, prodaja streljiva Ukrajini ne bi bila jedini zadatak hrvatske tvornice streljiva, a gotovo sigurno ni glavni, no u ovom trenutku tu inicijativu valja promatrati kroz prizmu napora EU da pomogne Ukrajini u obrani od ruske invazije. 

Stručnjaci s kojima smo razgovarali kažu kako su male šanse da bi Ukrajina mogla imati koristi od hrvatske tvornice streljiva. Nitko, naravno, u ovom trenutku ne može procijeniti kada bi mogao završiti rat na istoku Europe, no upućeni podsjećaju da je proizvodnja streljiva ipak složeni proces koji podrazumijeva i snažnu logistiku. Drugim riječima, proizvodnja streljiva ne može se pokrenuti preko noći, već podrazumijeva razdoblje od barem jedne godine, a možda i dulje od toga.

U MORH-u kažu da Hrvatska pomaže Ukrajini, ali ne otkrivaju detalje

Proizvodila streeljivo ili ne, u Ministarstvu obrane kažu da Hrvatska nastavlja pomagati Ukrajini.

"Hrvatska snažno podupire Ukrajinu i kontinuirano joj pruža financijsku, humanitarnu, tehničku i vojnu pomoć, što će i dalje činiti. Sve odluke o donaciji tehničke i vojne pomoći Ukrajini klasificirane su, stoga nismo u mogućnosti iznositi podatke o vrsti opreme koju Hrvatska donira", stoji u odgovoru Ministarstva obrane na upit Euractiva. 

Kako god, čini se da ruska agresija na Ukrajinu i koordinirani odgovor EU i NATO-a na nju i Hrvatsku potiču da ojača svoju obrambenu industriju. To će se vjerojatno dogoditi uz pomoć novca iz fondova EU, kao i u sklopu nastojanja Unije da dodatno poveća pomoć Ukrajini. No, glavnu korist od takve tvornice imala bi sama Hrvatska koja bi tako zaokružila proizvodni lanac u svom sektoru obrambene industrije.