Hrvatski premijer Andrej Plenković zalaže se i za snažniju međunarodnu suradnju za ubrzanje zelene tranzicije
Klimatske promjene najveći su izazov od svih kriza s kojima se suočavamo, ocijenio je u petak premijer Andrej Plenković na početku klimatske konferencije COP28 koja se održava u Dubaiju.
“Od svih kriza s kojima se suočavamo, klimatske promjene najveći su izazov za čovječanstvo”, napisao je premijer na platformi X, na kraju godine koju su znanstvenici proglasili najtoplijom od početka mjerenja te u kojoj je svijet pogodio niz prirodnih katastrofa.
Potrebna snažnija međunarodna suradnja
“Snažnija međunarodna suradnja nema alternativu. Na UN-ovoj konferenciji o klimi u Dubaiju Hrvatska se zalaže za ubrzanje zelene tranzicije i smanjenje emisija ugljikovog dioksida”, dodao je Plenković, s kojim je u Emirate stigao i ministar gospodarstva Davor Filipović.
Očekuje se da će premijer na konferenciji, koja se smatra i najvećim političkim skupom na svijetu, održati niz bilateralnih sastanaka. U petak će sudjelovati na događaju na visokoj razini o pitanju klimatske adaptacije, a svoje obraćanje održat će dan kasnije.
Svijet daleko od zacrtanih ekoloških ciljeva
Skup Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, 28. po redu, održava se na prostoru Svjetske izložbe (EXPO) koji se prostire na tridesetak nogometnih igrališta.
U Dubai, grad izgrađen na prihodima od nafte, stiglo je više od 80.000 delegata, političara, predstavnika poslovnog svijeta, novinara, stručnjaka, ekonomista i ekologa.
U UAE-u će se po prvi puta govoriti o dosadašnjem napretku svijeta u postizanju zacrtanih ciljeva iz Pariza iz 2015. godine. U francuskoj prijestolnici odlučeno je ograničiti globalno zagrijavanje na ispod dva Celzijeva stupnja.
Tehničko izvješće objavljeno u rujnu zaključilo je da je svijet daleko od zacrtanog te da je mnogo "više potrebno na svim frontama“.
Države podijeljene oko klimatskih ciljeva
Kao i uvijek, u središtu rasprava bit će novac. Bogate zemlje obvezale su se na financijsku pomoć državama u razvoju kako bi im pomogle u nošenju s posljedicama klimatskih promjena te u tranziciji, no to obećanje zasad nije ispunjeno niti je dogovoreno tko bi trebao plaćati i koliko.
Zemlje su podijeljene oko toga treba li staviti prioritet na napuštanje nafte i plina ili jačanja tehnologija za 'hvatanje' ugljikovog dioksida iz atmosfere. Međunarodna agencija za energetiku je uoči konferencije upozorila da je ta tehnologija daleko od plauzibilne te da je iluzija kako ona može spasiti klimu.