Ekonomski modeli koji se koriste za izračun rizika klimatskih promjena za gospodarski rast i financijsku stabilnost nemaju veze sa stvarnim stanjem znanosti o klimi i potiču pasivnost zakonodavaca, stoji u izvješću udruge Finance Watch

"Ekonomski rizici klimatskih promjena trenutno se projiciraju na sličan način kao i tradicionalni financijski rizici. Međutim, za razliku od financijskih gubitaka, gubici od klimatskih promjena bit će disruptivno veliki, nepredvidivi i trajni", navodi se u izvješću.

Zastarjeli modeli

Problem je, kaže Finance Watch, što se regulatorne agencije i vlade još uvijek u velikoj mjeri oslanjaju na takve zastarjele modele. Na primjer, Finance Watch ukazuje na izvješće međunarodne organizacije Financial Stability Board (FSB) za 2020. o "posljedicama klimatskih promjena na financijsku stabilnost".

Pri utvrđivanju efekta utjecaja globalnog zatopljenja od oko 4 stupnja Celzija za vrijednost globalne financijske imovine do 2105. godine, citira se studija koju je 2015. napravio The Economist Intelligence Unit (EIU), u kojoj se navodi negativan učinak na vrijednosti imovine u rasponu od tri do 10 posto.

Te brojke izgledaju vrlo male, s obzirom na ono što klimatska znanost kaže kako bi izgledao svijet nakon takvog zagrijavanja.

Katasrtofalne posljedice klimatskih promjena

Prema šestom izvješću Međuvladinog panela Ujedinjenih naroda za klimatske promjene (IPCC), takvo zagrijavanje dovelo bi do gubitka između 80 i 100 posto životinjskih vrsta u nekim tropskim regijama, a posebno u moru.

Osim toga, te bi regije imale od više od 300 dana godišnje u kojima bi vrućina i vlaga bile toliko visoke da bi okoliš bio štetan za zdravlje ljudi.

Prinosi poljoprivrednih usjeva i iz ribarstva vjerojatno će se urušiti u tropskim regijama. Ekstremni vremenski uvjeti bili bi sve češći i žešći, a razina mora povećala bi se za oko 80 centimetara do 2100. godine, iako bi bi porast mogao biti i veći.

Teško je vjerovati da bi takve duboke promjene, njihove posljedice, kao i velika kretanja izbjeglica i geopolitički sukobi koje bi oni mogli izazvati, doveli do negativnog učinka na vrijednosti imovine od samo tri do 10 posto.

'Treba vidjeti stvarne učinke svijeta u stakleniku'

Filipponnat je stoga pozvao ekonomiste da "prilagode gospodarske modele, jer će u suprotnom potkopati ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu na njih".

"Ekonomisti koji analiziraju utjecaj klimatskih promjena ne smiju sudjelovati - pa bilo to i nehotično - u nedjelovanju onih koji kreiraju politike... Na njima je odgovornost da otvore oči i vide stvarne ekonomske i financijske efekte svijeta koji živi u stakleniku".

Kritika institucija EU

U izvješću Finance Watch kritizira i Europsku komisiju i europska financijska nadzorna tijela. Komisija je zadužila europsku regulativu, Europsku središnju banku (ECB) i Europski odbor za sistemske rizike (ESRB) da naprave procjenu rizika do 2030. godine povezanih s klimatskim promjenama, i to za financijski sustav u cjelini.

Izvješće bi trebalo biti spremno do kraja 2024. ili najkasnije početkom 2025. Međutim, za Finance Watch, kratko razdoblje analize do 2030. cijelu stvar čini uzaludnom.

Predlažu novi instrument 

"Malo je vjerojatno da će svijet prekinuti sa sadašnjim povećanjem potrošnje fosilnih goriva prije tog datuma", kažu iz te udruge, ustvrdivši kako bi to značilo da se rizici za financijsku stabilnost zbog vrijednosti imovine vezane za fosilna goriva najvjerojatnije neće moći uočiti u takvom kratkoročnom scenariju.

Finance Watch predlaže i novi instrument za obračun kredita i vrijednosti koji bi se trebao primijeniti na izračun izloženost europskih banaka industriji fosilnih goriva. Tim bi se alatom banke prisilile da se dodatnim kapitalom zaštite od prevelike izloženosti fosilnim gorivima čim se dosegne određeni prag rizika vezanog za klimu i klimatske promjene.

(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Finance Watch warns: Economic models underestimate climate risks)