Bugarskoj političkoj stabilnosti prijeti kriza na tržištu goriva, budući da vladajuća koalicija želi smanjiti ovisnost o ruskoj nafti, što bi značilo sukob s ruskom privatnom tvrtkom Lukoil

Iako je jasno kako se Bugarska kreće prema okončanju ruskog monopola u naftnom sektoru, čini se da i koristi svoje postupanje s ruskim energentima kao argument za prijam u Schengen i eurozonu.

Vlada u Sofiji želi da Bugarska nastavi uvoziti rusku naftu do proljeća sljedeće godine

Izvori iz vlade i parlamenta, na koje se poziva Euractiv, kažu kako je premijer Nikolaj Denkov protiv zauzimanja "tvrdog stava" prema Lukoilu, što bi čak moglo uključivati nacionalizaciju te najveće rafinerije na Balkanu, i ustrajava da rafinerija nastavi i jamčiti opskrbu domaćeg tržišta, po cijenama goriva koje neće "značajno" rasti.

Vlada predlaže da Bugarska nastavi raditi s ruskom naftom do proljeća 2024. godine, dok istovremeno parlamentarna većina želi da se to razdoblje skrati do kraja 2023. godine.

Moguće rješenje u prodaji rafinerije Amerikancima

Drugi problem je što bi "igrači iz sjene" u bugarskoj politici i naftnom sektoru također "mogli pokušati ovladati rafinerijom" zakulisnim igrama, izviještava Euractiv.

Najustrajniji zagovaratelji brzog raskida ugovora s Lukoilom su najveća parlamentarna stranka GERB bivšeg premijera Bojka Borisova i stranka turske etničke manjine DPS, a na marginama parlamenta također se govori i da to podržava zastupnik DPS-a Deljana Pejevski, koji se nalazi na američkom popisu sankcioniranih osoba.

Najizglednija opcija jest da Bugarska uvjeri Lukoil kako je prodaja rafinerije inozemnom investitoru najbolje rješenje. Prema izvorima Euractiva, jedina realna opcija je američki ulagač, jer sve velike europske tvrtke imaju vlastite interese u Rusiji i stoga se ne žele u to miješati.

Najveći problem

Budućnost rafinerije Lukoila u Burgasu jedno je od najvećih pitanja krhke proeuropske koalicije koja je trenutno na vlasti u Bugarskoj, koja je ranjiva na hibridni ruski utjecaj i dezinformacije na društvenim mrežama. Pogrešni koraci protiv Lukoila mogli bi dovesti do još veće inflacije, što bi onda dovelo i do vrlo visokog rizika da se stranke koje trenutno podupiru vladu okrenu protiv nje.

U tajnom izvješću podnesenom vlade, koje je Euractiv dobio na uvid, protuobavještajna agencija SANS predviđa kako bi zbog predloženog prijevremenog okončanja izuzeća za uvoz ruske nafte krajem 2023. godine, cijene goriva mogle porasti za najmanje 0,10 do 0,15 eura po litri.

U rujnu, kada započinje jesenska sjednica parlamenta, zastupnici će razmotriti ukidanje izuzeća, odnosno prijevremeni raskid ugovora s Lukoilom, što predlaže parlamentarna većina.

Bugarska je jedina zemlja EU koja je od Bruxellesa dobila dopuštenje za morski uvoz ruske sirove, koja ističe krajem 2024. godine.

Lukoil vladi nije predstavio nikakav plan za diverzifikaciju opskrbe u narednih godinu i pol, tako da će 1. siječnja 2025. rafinerija početi raditi samo s neruskom naftom. U međuvremenu, vlada je ukinula 35-godišnju koncesiju za jedinu naftnu luku u zemlji, koju je Lukoil bio preuzeo.

Porast cijena

Izvješće SANS-a uzbunilo je vlasti. Vlada i posebne službe raspravljali su o mogućim učincima ako se izuzeće prijevremeno ukine, a prognoze govore da će rezultat biti povećanje cijena goriva za najmanje 20 do 25 centi po litri.

Euractiv doznaje kako se u izvješću također spominje kredit od skoro 800 milijuna dolara koji je Litasco odobrio svojoj podružnici Lukoilu Neftočimu Burgasu. Većina je vraćena, ali u slučaju okončanja izuzeća, primjerice, vjerovnik bi mogao tražiti isplatu preostalih 300 milijuna dolara i bankrotirati rafineriju. Njezino zatvaranje dovelo bi do potresa na tržištu goriva u Bugarskoj i Sjevernoj Makedoniji.

Ako se iz ovog ili onog razloga rafinerija zatvori, morat će se osloniti na lokalne trgovce za uvoz goriva, što zahtijeva dosta vremena. Podaci iz lipnja pokazuju kako Bugarska ima rezerve goriva za dva mjeseca.

Neftočim mora raditi

Međutim, s izuzećem ili bez njega, svi su suglasni da rafinerija Burgas mora nastaviti raditi. Objekt također može rukovati neruskom naftom iz crnomorske regije, Bliskog istoka i zapadne Afrike, priopćio je Centar za proučavanje demokracije (CSD).

Predsjednik Bugarske udruge za naftu i plin Živodar Terzijev rekao je za Euractiv kako Neftočim treba ostati bugarska rafinerija i nastaviti proizvoditi naftne derivate. Odbio je dati prognozu koliko bi gorivo bilo skuplje ako bi se otkazalo izuzeće, ističući kako to ovisi i o cijenama nafte, koje mogu porasti ili pasti iz geopolitičkih razloga.

Na upit Euractiva, bugarsko Ministarstvo gospodarstva i industrije nije dalo konkretan odgovor o tome kakav je akcijski plan ako dođe do naftne krize.

Putinova ogromna dobit

Ovisnost Bugarske o Lukoilu dosad je donijela ogromne prihode toj ruskoj kompaniji i Putinovom režimu i nije u interesu bugarskih poreznih obveznika, pokazuje analiza CSD-a objavljena u petak.

Prema analizi tog najvećeg bugarskog think tanka, samo u 2022. godini Lukoil je ostvario više od tri milijarde dolara dobiti od prerade i prodaje goriva u Bugarskoj i regiji, što je oko četiri posto ukupnih prihoda od prodaje nafte u ruskom proračunu. Autori izvješća ističu kako se taj novac koristi za financiranje Putinovog rata u Ukrajini.

Ogromna dobit moguća je jer se zbog zapadnih sankcija protiv Kremlja ruska nafta prodaje po znatno nižoj cijeni od konkurencije, a istovremeno se goriva proizvedena od nje u Bugarskoj prodaju po visokim europskim cijenama. Konačne cijene benzina i dizela u Bugarskoj relativno su niske samo zato što zemlja ima najniže trošarine u cijeloj EU, navodi se u analizi CSD-a.

Prema njima, suspenzija ruske nafte neće imati značajan utjecaj na cijene goriva. Prema njihovoj analizi, povećanje cijena iznosit će oko pet do šest centi po litri.

"Ukidanje izuzeća i državne mjere doveli bi do ozbiljnog preslagivanja veleprodajnog tržišta u Bugarskoj, što bi omogućilo drugim kompanijama da se nadmeću za Lukoilov tržišni udio", navodi se u analizi.

(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Russian oil fuels new political crisis in Bulgaria)