Njemački ministar za gospodarstvo i klimatske promjene Robert Habeck suzdržan je glede europske zabrane tzv. "vječnih kemikalija" (PFAS) - unatoč činjenici što ju je bila predložila njegova vlada.
U siječnju je pet europskih država - Njemačka, Švedska, Nizozemska, Danska i Norveška (koja nije članica EU) - zajednički predložilo da se na razini cijele EU zabrani više od 10.000 sintetskih kemikalija nazvanih PFAS, koje se opisuju i kao "vječne kemikalije" jer im je potrebno dugo razdoblje za prirodnu razgradnju.
No iako je Berlin bio među predlagateljima zabrane, Habeck je u četvrtak u javnom istupu rekao da je potreban "razmjeran" odgovor kad se radi o reguliranju tih kemikalija.
U izjavi za novinsku agenciju DPA, Habeck je pozvao da se napravi "bolja regulativa tamo gdje je to potrebno za zaštitu potrošača," ali i da se izbjegne "prekomjerna regulativa za tvrtke u kojima bi to spriječilo ekonomski rast i tehnološki razvoj."
To znači da bi PFAS kemikalije trebalo zabraniti "gdje god se ne koriste na način koji je siguran za ljude i za okoliš i gdje ih se može zamijeniti drugim tvarima," pojasnio je Habeck, dodavši se to posebno odnosi na situacije kada se one koristi u bliskom kontaktu s korisnicima.
"Ključna uloga" za digitalnu i zelenu tranziciju
S druge strane, Habeck je naglasio da ta skupina kemikalija igra ključnu ulogu u tzv. tehnologijama budućnosti, kao što su poluvodiči, uređaji za elektrolizu i električni motori - koji su ključni za zelenu i digitalnu tranziciju.
"Ovdje se PFAS ne može jednostavno zamijeniti, i tu ne smijemo sprečavati razvoj novih tehnologija uvođenjem prestroge regulative," rekao je Habeck, dodavši kako treba pronaći regulatorni okvir koji bi omogućio izuzetke za "ključne tehnologije."
Nekoliko sektorskih udruženja industrije također je izrazilo zabrinutost oko uvođenja potencijalne opće zabrane.
U priopćenju objavljenom u četvrtak, predstavnici automobilske, strojarske, elektroničke i digitalne industrije upozorili su kako "bez PFAS-a energetska tranzicija i tranzicija mobilnosti mogla bi se potpuno zaustaviti."
Pritom su pozvali EU da zauzme "diferencirani" pristup tom problemu umjesto da potpuno zabranjuje te kemikalije. "Ne smiju se nametati neproporcionalne zabrane," poručili su, i dodali da bi tvari "za koje trenutačno ne postoji zamjena, i one koje ne predstavljaju rizik za ljude ili životni okoliš" trebale i dalje biti dostupne.
Ministri za ekologiju podijeljeni
Habeckovo drugačije mišljenje znači i kako on - ministar iz redova Zelenih - sad odstupa od stava ostalih članovima vlade, uključujući i onih iz vlastite stranke.
Ministarica za okoliš Steffi Lemke, također iz Zelenih, bila je vodeća osoba u njemačkom inzistiranju na općoj zabrani PFAS-a.
"Zbog svojeg kemijskog sastava, PFAS kemikalije se ne razgrađuje u okolišu kroz vrlo duga vremenska razdoblja," istaknula je Lemke u siječnju, kada je pet zemalja predstavilo svoj prijedlog. To znači da, dugoročno gledano, te kemikalije mogu oštetiti okoliš i naškoditi ljudima - između ostalog i podizanjem veće učestalosti raka," dodala je Lemke.
PFAS kemikalije se koriste u automobilskom i zrakoplovnom sektoru, ali se mogu naći i u materijalima koji dolaze u dodir s hranom, tekstilima ili proizvodima za kućanstvo. Dolaze u obliku plinova, tekućina ili čvrstih polimera.
Agencija EU za kemikalije ECHA trenutačno ocjenjuje prijedlog pet država koje su tražile široku zabranu tih kemikalija, koja bi trebala postati dio prijedloga novi zakon Europske unije o kemikalijama (REACH) kojeg bi Europska Komisija trebala podnijeti na jesen.
Komisija se sa svoje strane obvezala i na postupno ukidanje njihove upotrebe u svojoj strategiji za kemikalije iz listopada 2020.
(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Berlin split over EU ‘forever chemicals’ ban it helped propose)