Njemački Bundestag je u petak, 23. lipnja, usvojio zakon o imigraciji koji donosi velike promjene i koji bi trebao pomoći u rješavanju problema akutnog manjka kvalificiranih radnika

"Nedostatak kvalificirane radne snage je jedna od najvećih prepreka za rast njemačkog gospodarstva... Stoga nam je potrebno useljeništvo. Trebalo bi nam gotovo 400.000 ljudi da dođu u našu zemlju", rekla je njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser u govoru pred zastupnicima uoči izglasavanja novog zakona.

Zakonom će se kvalificiranim stranim državljanima dopustiti da traže posao u Njemačkoj ako imaju najmanje šest bodova s popisa utvrđenih kriterija prihvatljivosti, koji uključuju poznavanje njemačkog jezika i stručne kvalifikacije. Kandidati koji zadovoljavaju te uvjete dobit će takozvanu Chancenkarte, dokument koji im omogućava da najmanje 12 mjeseci traže posao u Njemačkoj.

Novi kriteriji

Zakonom će se također sniziti kriteriji za dobivanje radne vize, Plave karte, i povećati prava stranih radnika, poput prava na boravište i useljavanje njihovih obitelji. Osim toga, vlada će povećati i broj radnih viza koje su na raspolaganju njemačkim kompanijama za zapošljavanje radnika iz regije Zapadnog Balkana.

"Uglavnom se imamo tri glavne novine: Kao prvo, proširuje se priznavanje inozemnih kvalifikacija; Drugo, radno iskustvo imat će veću ulogu; Kao treće, uvodi se sustav bodovanja", rekao je za EuractivHans Vorländer, politolog sa Tehničkog sveuilišta u Dresdenu, i predsjednik stručnog vijeća za integraciju i migracije kojeg je osnovala savezna vlada.

Međutim, upozorio je i kako bi novi zakon mogao stvoriti birokratska uska grla i dulje vrijeme obrade aplikacija, što onda "dovodi u pitanje hoće li zakon doista dovesti do željenih brojki".

"Učinkovitost zakona ovisi o njegovoj provedbe i ulaganjima u administraciju", kaže Vorländer.

Zaokret u politici useljavanja 

Novi zakon predstavlja zaokret u načinu na koji Njemačka pristupa useljavanju, budući da je ta zemlja već desetljećima bila skeptična prema povećanju regularne imigracije.

"Njemačka nije imigrantska zemlja. I ne može postati takva", slavno je izjavio bivši kancelar Helmut Kohl 1989. godine.

Prethodna vlada, na čelu s Angelom Merkel, već je 2020. uvela novi Zakon o useljavanju kvalificiranog osoblja. Novi pristup će dodatno ublažiti restrikcije za useljenike.

Raste neprijateljstvo prema migrantima

Međutim, nedavne ankete ukazuju da u Njemačkoj ponovno raste neprijateljstvo prema migracijama jer se zemlja od 2022. bavi sve većim brojem izbjeglica.

To je dovelo i do prijepore oko odredbe o promjeni kojom bi podnositelji zahtjeva za azil mogli ostati trajno u zemlji ako pronađu posao, čak i ako se u međuvremenu njihov zahtjev za azilom odbije. Nakon što su kritičari tog prijedloga istaknuli da bi se time dodatno potaknulo nezakonito useljavanje, vlada je odlučila ograničiti tu klauzulu samo na azilante koji već borave u zemlji.

Ipak, oko 41 posto Nijemaca općenito podržava useljavanje kvalificiranih radnika, po istraživanju koje je u svibnju proveo ARD Deutschlandtrend.

'Želite uvesti nekvalificiranu, umjesto kvalificirane radne snage'

No, parlamentarna rasprava u petak pokazala je kako se značajno razlikuju mišljenja o tome u kojim područjima je potrebna dodatna radna snage, kao i općenito o otvorenosti za raznolikost migracija.

"Ne predviđate kvalificiranu već niskokvalificiranu radnu snagu - 25.000 ljudi sa zapadnog Balkana, 30.000 ljudi za kratkoročno zaposlenje, 30.000 za Chancenkarte... To više nema nikakve veze s kvalifikacijama," kaže Stephan Stracke, zastupnik iz redova konzervativnog CDU/CSU, najveće oporbene stranke.

Zastupnik desničarske stranke AfD Norbert Kleinwächter ustvrdio je kako je u posljednjih nekoliko godina većina imigranata dolazila uglavnom iz zemalja kao što su Rumunjska, Afganistan, Indija, Bugarska, što je interpretirao kao pokazatelj da politika vlade Njemačku pretvara u "smeće od zemlje".

Ključnu ulogu u prevladavanju tih kontradikcija njemačkih stavova prema useljavanju imat će država, kaže Vorländer.

"Važno je uložiti veće napore za pomaganje ljudima s potrebnim jezičnim obrazovanjem. To bi bila mjera koja bi povećala prihvaćanje [useljenika] - što i jest dužnost političara," zaključuje Vorländer.

(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Germany revamps immigration law to attract skilled labour)