Ministri unutarnjih poslova i pravosuđa EU postigli su u četvrtak novi sporazum o migracijama opisanog kao 'povijesni dokument', a prema kojem bi članice EU morale plaćati 20.000 eura za svakog migranta kojeg odbiju ugostiti.

"Nisam doista vjerovala da ću sjediti ovdje i ovo govoriti... Ali uspjeli smo usvojiti opći pristup za regulativu o azilu i upravljanju migracijama, kao i reguliranju procedure dobivanja azila," rekla je Malmer Stenergard.

Odustalo se od zahtjeva za 'obveznim premještanjem' migranata

Sporazum označava "povijesnu odluku o dva vrlo teška i osjetljiva zakona," izjavila je povjerenica Europske komisije za unutarnje poslove Ylva Johannson, dodavši kako je ovome prethodio "maratonski proces."

Dogovor je konačno postignut nakon što se odustalo od zahtjeva za "obveznim premještanjem” migranata iz najizloženijih zemalja poput Italije, Grčke i Malte, kojeg se zamijenilo uvođenjem financijskog "doprinosa" od 20.000 eura kojeg za svakog migranta mora platiti ona članica koja kaže da ga ne može kod sebe primiti.

Zajednički fond EU

Uplate će se slijevati u zajednički fond EU, kojim će upravljati Europska komisija, i iz kojeg će se financirati projekati usmjereni na rješavanje temeljnih uzroka migracija, priopćili su europski dužnosnici.

Migracijska politika je dosad bila gledana kao "toksična tema", izjavila je Johannson na tiskovnoj konferenciji u četvrtak navečer.

"Napravili smo velik napredak u obnavljanju povjerenja", dodala je, i rekla kako "današnji dan dokazuje da povjerenja i solidarnost među zemljama članicama postoji".

No, sporazum na ministarskoj razini još uvijek ne znači kako je posao dovršen. Zastupnici Europskog parlamenta još traže da se uvede obavezno premještanje migranata. Johansson je rekla kako je uvjerena da bi se sa zastupnicima moglo doći do kompromisnog rješenja, istaknuvši kako "ovo nije prvi puta da se Europski parlament i Europsko vijeće u nečemu ne slažu".

Poljska i Mađarska jedine protiv

Kompromisni sporazum nije dobio jednoglasnu potporu svih ministara. Na početku sastanka poljski ministar Bartosz Grodecki odmah je rekao da će njegova vlada odbija plaćati "globu" koju nameće Europska unija za neprihvaćanje ljudi.

"Politički i pragmatično, ovaj mehanizam je neprihvatljiv za nas", kazao je Grodecki.

Poljska je ugostila više od milijun izbjeglica iz Ukrajine nakon što je Rusije u veljači prošle godine. pokrenula invaziju na tu zemlju.

Međutim, samo se Mađarska, koja ima vladu s vjerojatno najjačim antiimigracijskim stajalištem, priključila Poljskoj u protivljenju sporazumu. To znači da je dogovor na kraju prošao uz, kako je Malmer Stenegard rekla novinarima, "vrlo čvrstu kvalificiranu većinu".

Novi sistem preraspodjele migranata

Sporazum predviđa i novi sistem za preraspodjelu migranata koji će utvrditi kvote koje određuju koliko osoba najizloženije države moraju obraditi prije nego što traže pomoć od ostalih.

Od vlada će se također tražiti da obrađuju zahtjeve za azilom u roku od šest mjeseci - daleko manje od roka od 15 mjeseci koji je prvotno predložen.

'Sigurne zemlje'

Osim toga, ministri su se složili da se dopusti nacionalnim vladama da same odlučuju o definiciji "sigurne" zemlje u koju se mogu vraćati osobe kojima je zahtjev za azilom odbijen, kao i ekonomski migranti, umjesto da se o tome donose zajednička pravila na razini EU.

Od njih će se tražiti da dokažu "povezanost" sa zemljom povratka, iako su neki diplomati već rekli kako bi to moglo omogućiti zemljama poput Italije, gdje je premijerka Giorgia Meloni suzbijanje ilegalnih migracija stavila na vrh dnevnog reda, da vraćaju migrante u Tunis i druge sjevernoafričke zemlje.

"Danas je dan koji označava početak. Mi ne dolazimo na cilj, već krećemo prema njemu", izjavio je talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi.

Njemački razočarani pristanak

Njemačka je bila među skupinom zemalja koje su se nadale kako će EU dogovoriti ambiciozniji sporazum, a njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock nije skrivala svoje svoje razočaranje dogovorom.

U priopćenju koje je Baerbock poslala medijima kaže se da se sporazumom "stvaraju okolnosti za okončanje neopisivih patnji na vanjskim granicama EU....No, iskreno govoreći, da mi kao savezna vlada sami donosimo reformu, ona bi izgledala drugačije".

"Gorak dio kompromisa je procesuiranje na europskoj vanjskoj granici ljudi iz zemalja s niskom stopom odobrenja azila. Međutim, da se nije pristalo na te granične procedure, nitko osim Njemačke ne bi sudjelovao u distribucijskom mehanizmu", rekla je Baerbock.

Rekla je kako bi njemačko protivljenje kompromisu značilo da će "zajednička europska politika azila temeljena na solidarnosti biti mrtva u narednim godinama i, umjesto toga, svi oni koji žele ponovno dizati zidove po Europi mogli bi to neometano raditi”.

Ranija inicijativa za reformu postojećih pravila EU o azilu propala je 2015. nakon što je više od milijun ljudi, uglavnom izbjeglica od građanskog rata u Siriji, stiglo u Europsku uniju preko balkanske rute.

(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: EU ministers reach ‘historic’ deal on migrant relocation)