Hrvatska će poticati teme koje ubrzavaju proces proširenja EU, ali i one koje osnažuju društvenu koheziju poput tema mladih, društvenog poduzetništva, socijalnog uključivanja ranjivih skupina i pozicije žena na tržištu rada

Jadransko-jonska inicijativa pokrenuta je 2000. godine, a u njoj su Hrvatska, Slovenija, Grčka, Italija i San Marino te sve države Zapadnog Balkana, osim Kosova kojeg blokira Srbija.

Hrvatska preuzela predsjedanje Jadransko-jonskom inicijativom  

EU 14 godina kasnije pokreće i strategiju za jadransko-jonsku regiju s ciljem jačanja regionalne suradnje i brže integracije tog prostora u europski savez.

Hrvatska će od 1. lipnja ove do 31. svibnja iduće godine predsjedati tim formatima koji okupljaju 70 milijuna stanovnika, a svoje prioritete predstavila je na konferenciji u utorak u Zagrebu.

Grlić Radman je rekao kako su makroregionalne strategije EU-a "u srcu europskog integracijskog procesa" jer je riječ o jedinstvenim alatima koji pomažu u izgradnji zajedničkog europskog prostora.

Suradnja u četiri područja

Zemlje pokrivene Jadransko-jonskom inicijativom i Strategijom surađuju u četiri područja: "Plavi rast" (vezan za more), "Povezivanje regije" (gradnja cesta, plinovoda i puteva), "Kvaliteta okoliša" i "Održivi turizam". 

Na prijedlog Hrvatske, koja predsjedanje preuzima od BiH, članice će surađivati i na području socijale.

Ministar je rekao kako ti formati dobivaju novi zamah te da one mogu biti "poveznica prema procesu proširenja" jer je upravo iskustvo Hrvatske, kao članice EU, "od pomoći zemljama Zapadnog Balkana".

'Diplomatska ofenziva za Zapadni Balkan'

Njegov kolega iz BiH Elmedin Konaković na konferenciji je naglasio kako bi "tektonske geopolitičke promjene izazvane ruskom agresijom na Ukrajinu trebale uvjeriti EU da daleko intenzivnije podrži proces proširenja".

Konaković je rekao da je riječ o veoma važnim inicijativama koje "očigledno daju rezultate". Naveo je primjer "diplomatske ofenzive" njega, Grlića Radmana i drugih ministara iz članica kako bi EU prenijeli da je zemljama Zapadnog Balkana u ovom trenutku potrebna konkretnija pomoć jer reforme koje države provode "po europskim pravilima afektiraju našu domaću, ne tako jaku ekonomiju".

Konaković je kazao kako je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen na skupu GLOBSEC-a u Bratislavi pružila "razlog za nadu i optimizam" jer je adresirala upravo te potrebe zemalja zapadnog Balkana.

'Plavo-zelena strategija budućnosti' 

Slogan hrvatskog predsjedanja je "Plavo-zelena strategija budućnosti", a tematski prioriteti su "veća otpornost kroz bolju povezanost", pri čemu će se razgovarati o pitanjima poput promicanja potencijala geotermalne energije, Doline vodika Sjeverni Jadran i Jonsko-jadranskog plinovoda, "održivi rast i turizam" te "društvena kohezija".

Hrvatska će poticati sve teme koje će ubrzavati proces proširenja Unije, ali i one koje osnažuju društvenu koheziju poput tema mladih, društvenog poduzetništva, socijalnog uključivanja ranjivih skupina te osnaživanja žena na tržištu rada.