Za rezoluciju o ulasku Ukrajine u NATO nakon završetka rata u četvrtak je glasalo 425 zastupnika u Europskom parlamentu, dok je 38 bilo protiv, a 42 suzdržano

Kako su u četvrtak priopćili iz Europskog parlamenta, u rezoluciji koju su usvojili eurozastupnici poziva se NATO da poštuje svoju predanost Ukrajini i omogući Kijevu pristupanje NATO-u.

'Članstvo Ukrajine u NATO-u ojačalo bi globalnu sigurnost'

Eurozastupnici pritom naglašavaju kako očekuju da će "proces pristupanja početi nakon završetka rata i biti dovršen što je prije moguće".

Prema priopćenju Europskog parlamenta, rezoluciju o Ukrajini u NATO-u podržalo je 425 eurozastupnika. Protiv je bilo 38 zastupnika u Europskom parlamentu, dok je 42 bilo suzdržano.

"Dok se ne postigne punopravno članstvo, EU i njene države članice moraju, zajedno sa saveznicima NATO-a i partnerima istomišljenicima, blisko surađivati s Ukrajinom kako bi razvili privremeni okvir za sigurnosna jamstva koji će se provoditi odmah nakon rata", ističe Europski parlament.

U priopćenju se dodaje kako bi integracija Ukrajine u NATO i EU poboljšala regionalnu i globalnu sigurnost te ojačala veze između Kijeva i euroatlantske zajednice.

NATO podijeljen oko članstva Ukrajine

Kako se bliži summit NATO-a u Vilniusu, zakazan za 11. i 12. srpnja, jačaju i inicijative da se Ukrajina primi u NATO.

Ipak, i među samim članicama postoje različita mišljenja o potencijalnom ukrajinskom članstvu u Sjevernoatlantskom savezu. Dok se, naime, dio njih zalaže da se Ukrajina odmah primi u NATO ili da joj se barem daju jamstva da će u doglednoj budućnosti pristupiti Sjevernoatlantskom savezu, dio članica je protiv primanja Ukrajine u NATO sve dok traje rat i dok Kijev i Moskva ne potpišu mirovini ugovor koji će jasno definirati i rusko-ukrajinsku granicu. Nekima nije po volji ni ulazak Ukrajine u NATO čak i nakon rata.

I sam glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg nedavno je kazao kako je mjesto Ukrajine u NATO-u, ali tek nakon što završi rat.

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman kazao je, pak, da se radi na novom formatu suradnje NATO-a s Ukrajinom, ne precizirajući što bi taj format konkretno trebao donijeti.

Ukrajina bi mogla u NATO po zapadnonjemačkom modelu iz 1955.

Ovih je dana londonski think tank Centar za europsku reformu (CER) objavio analizu ukrajinskog puta prema NATO-u, o čemu je Euractiv pisao.

Direktor za vanjsku politiku CER-a, bivši britanski diplomat, Ian Bond ocijenio je u analizi da bi NATO već i sada, dok traje rusko-ukrajinski rat, mogao primiti Ukrajinu u članstvo, ali bez davanja jamstava za one ukrajinske teritorije koji se nalaze pod ruskom okupacijom.

U CER-u podsjećaju da je po sličnom modelu u NATO 1955. godine primljena tadašnja Zapadna Njemačka. Vlada u Bonnu tvrdila je da predstavlja cijelu Njemačku, budući da je jedina imala demokratski legitimitet. To je značilo da i područje bivše Istočne Njemačke, koju službeni Bonn u to vrijeme ionako nije priznavao, smatra dijelom teritorija SR Njemačke. No, kako vlasti u Bonnu nisu imale nikakvu vlast nad istočnim dijelom zemlje, taj su dio Njemačke tretirali kao područje koje je od 1945. godine pod sovjetskom okupacijom.

Sličan je pogled na njemačko pitanje tada prihvatio i NATO: u članstvo je primio SR Njemačku, koja je nadzirala samo zapadni dio njemačkog nacionalnog teritorija, no koja je tvrdila da govori uime cijele Njemačke. Međutim, jamstva NATO-a za obranu nisu se odnosila na bivši DDR, nego samo na dio Njemačke pod nadzorom vlasti u Bonnu.

U CER-u su analizirali i druge scenarije za budućnost Ukrajine, ali su za svaki od njih ocijenili da je slabiji od članstva u NATO-u. Londonski analitičari smatraju da bi ulazak Ukrajine u NATO zaustavio rusku agresiju na tu zemlju jer bi ruski predsjednik Vladimir Putin shvatio da iza slobodnog dijela Ukrajine stoji NATO u cjelini.

U čekaonici za NATO i Gruzija, BiH i Švedska

Ukrajina, međutim, nije jedina europska zemlja koja čeka na članstvo u NATO-u. Želju za pristupanjem Sjevernoatlantskom savezu iskazala je i Gruzija, od koje je Rusija 2008. godine otrgnula Abhaziju i Južnu Osetiju. 

Također, želju za ulaskom u NATO iskazala je i Bosna i Hercegovina koja je trenutno i jedini službeni kandidat za članstvo u tom vojnom bloku.

Međutim, problem za aspiracije Sarajeva da se priključi NATO-u predstavlja Republika Srpska, odnosno njen predsjednik Milorad Dodik, koji inzistira na tome da BiH u vanjskoj i sigurnosnoj politici prati put Srbije. Budući da se Beograd odlučio za neutralnost, Dodik smatra da i Sarajevo mora izabrati neutralnost.

Ipak, do samih vrata NATO-a do sada je došla jedino Švedska, skandinavska država iza koje su dva stoljeća neutralnosti. Stockholm je prošle godine podnio zahtjev za pristupanjem NATO-u, a protokol o pristupanju Švedske tom vojnom bloku do sada su ratificirale sve članice, osim Turske i Mađarske.

Iako se i u Bruxellesu i u Stockholmu nadaju da će proces ratifikacije švedskog članstva završiti do summita u Vilniusu, šanse za to sve su manje. Na to je, uostalom, ovih dana upozorio i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, koji je nedavno izborio novi predsjednički mandat. Problem je u stavu Ankare da se Švedska ne bori dovoljno protiv kurdskog ekstremizma, iako se, potpisujući dokument o ulasku u NATO na ljeto prošle godine, na to obvezala.

Kako je za članstvo u NATO potreban konsenzus svih članica, odnosno ratifikacija pristupnih dokumenata u svim članicama Saveza - a u švedskom slučaju to se nije dogodilo - Stockholm do daljnjega ostaje ispred vrata NATO-a.

Složena igra

Hrvatski stručnjaci za sigurnost i međunarodnu politiku skeptični su prema mogućnosti da Ukrajina uđe u NATO sve dok traje rat. Kažu da u rezoluciji Europskog parlamenta ponajprije treba gledati novi iskaz potpore Europe Ukrajini.

Štoviše, upozoravaju da je veliko pitanje hoće li Ukrajina i nakon rata moći pristupiti NATO-u, kako zbog toga što je upitno hoće li Rusi zadržati nadzor nad dijelom ukrajinskog teritorija, tako i zbog velikih razaranja koja će otežati ukrajinsko usklađivanje s NATO-om, ali i zbog geopolitike, u kojoj će ipak glavnu riječ voditi SAD i Rusija. Ukratko, riječ je o puno većoj i složenijoj igri nego što to na prvi pogled izgleda.

"Već sama rezolucija govori o stanovitoj rezervi. Pretpostavlja se da bi se većina članica NATO-a suzdržala od davanja podrške članstvu Ukrajine u NATO-u dok traje rat jer bi to značilo rat s Rusijom", komentira za Euractiv stručnjak za međunarodnu politiku i nekadašnji hrvatski diplomat Branko Caratan.

'Ulazak Ukrajine u NATO dok traje rat s Rusijom bio bi početak Trećeg svjetskog rata' 

Sličan stav ima i Marinko Ogorec, stručnjak za sigurnost i predavač na Veleučilištu Velika Gorica.

"Ne očekujem da će Ukrajina pristupiti NATO-u dok traje rat s Rusijom jer bi to bio početak Trećeg svjetskog rata. To nije opcija za sada, a nakon završetka rata tek će se vidjeti, pri čemu je jedno od pitanja i hoće li Ukrajina uspjeti osloboditi cijeli svoj teritorij“, ocjenjuje Ogorec za Euractiv.

'Rezolucija Europskog parlamenta samo još jedan iskaz potpore Ukrajini'

I Robert Barić, stručnjak za međunarodnu sigurnost, upozorava da bi ulazak Ukrajine u NATO dok traje rat značio rat NATO-a s Rusijom.

"Ukrajina ne može ući u NATO sve dok traje rat. To bi onda značilo da je NATO u ratu s Rusijom. U rezoluciji Europskog parlamenta treba gledati ponajprije još jedan iskaz potpore Ukrajini“, ističe Barić za Euractiv.

'Moskva oko ulaska Ukrajine u NATO ima vrlo čvrst, negativan stav' 

No, otvoreno je pitanje i hoće li Kijev NATO-u moći pristupiti i nakon završetka rata.

Caratan ističe kako odgovor na to pitanje ovisi o raspletu rusko-ukrajinskog sukoba, pri čemu su mogući razni ishodi - da Ukrajina uspije osloboditi područja koja su trenutno pod ruskom okupacijom, ali i da Rusija uspije postići određeni napredak na bojnom bolju. Moguća je, dodaje, i pat pozicija, u kojoj se linija fronte ne bi značajnije promijenila.

"Puno će ovisiti o ishodu rata, ali i o tome što će dogovoriti SAD i Rusija. Sve je to u igri", ocjenjuje Caratan.

Podsjeća i da je rusko protivljenje ulasku Ukrajine u NATO jedno od najčvršćih stavova Kremlja.

"Moskva oko toga godinama ima vrlo čvrste stavove, protivi se ulasku Ukrajine u NATO", napominje Caratan.

Sve će ovisiti o geopolitici i dogovorima

I Barić smatra da će šanse Ukrajine da pristupi NATO-u nakon završetka rata ovisiti o geopolitici i dogovorima. 

Ni Ogorec, čini se, ne vjeruje previše u mogućnost da Ukrajina, čak i kada završi rat s Rusijom, uđe u NATO. Ističe da su ratne štete u Ukrajini ogromne, što će sve otežavati i usporavati prilagodbu Kijeva zahtjevima i standardima NATO-a i EU.

Kakve su šanse da BiH u Vilniusu dobije pozivnicu za NATO?

Kada je riječ o BiH, naši sugovornici uglavnom ne vjeruju da bi Sarajevo na predstojećem summitu NATO-a u Vilniusu moglo dobiti pozivnicu za članstvo.

Podsjećaju, naime, da se Republika Srpska, odnosno njen predsjednik Milorad Dodik, protivi ulasku BiH u NATO (iako je Dodik ranije podržavao takvu politiku). To u praksi znači da bi se eventualna ratifikacija dokumenata o ulasku susjedne nam zemlje u Sjevernoatlantski savez mogla "nasukati" na skliskom unutarnjopolitičkom terenu u BiH.

Uz to, ocjenjuje Ogorec, BiH još nije spremna za članstvo u NATO-u jer ne zadovoljava ni sve uvjete. Zbog svega toga, kaže Ogorec, ni sam NATO ne forsira brzi ulazak BiH u Sjevernoatlantski savez.

"BiH je vrlo kompleksna država. Srpski entitet protivi se članstvu BiH u NATO-u, a Dodik igra na rusku kartu kako bi dobio što više glasova u svom entitetu. Međutim, NATO je ionako već prisutan u BiH. Ne vidim puno šanse za jačanje ruskog utjecaja u toj zemlji jer Federacija BiH ionako nije naklonjena Rusiji, a Republika Srpska je daleko od Rusije, koja je zaokupljena svojim problemima, dok je NATO tu već prisutan", zaključuje Caratan.

Barić, pak, poručuje kako je, tehnički gledano, možda i moguće da BiH dobije pozivnicu za NATO, no otvoreno je pitanje koliko bi vremena trebalo da doista pristupi Savezu. Podsjeća da je za ulazak u NATO potreban konsenzus svih članica Saveza.