Ulaskom u OECD, i Hrvatska će postati dijelom elitnog svjetskog kluba, ali morat će ubrzati i reforme
U posjetu Hrvatskoj boravi glavni tajnik Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj Mathias Cormann koji se u četvrtak sastao s državnim vrhom te je sudjelovao na konferenciji "Hrvatska na putu u OECD: Što donosi članstvo?".
Hrvatska je kandidat za članstvo u OECD-u, klubu koji obuhvaća najbogatije i najrazvijenije zemlje svijeta.
Hrvatska među rijetkim članicama EU koje još nisu u OECD-u
Jedna je od rijetkih članica Europske unije koja još nije članica OECD-a. Naime, osim Hrvatske, među članicama Unije u OECD-u još nisu jedino Rumunjska, Bugarska, Cipar i Malta.
Pritom valja reći kako su i Rumunjska i Bugarska, uz Hrvatsku, kandidati za članstvo u tom ekskluzivnom klubu, a interes za ulazak u OECD pokazuje i Malta.
U 'čekaonici' s Hrvatskom još četiri zemlje, među kojima i Argentina i Brazil
Članstvo u OECD-u jedini je još neostvareni strateški cilj službenog Zagreba. O podnošenju kandidature za ulazak u OECD govorila je još Vlada Ivice Račana.
Ipak, prvi konkretni koraci napravljeni su tek 2017. godine, kada je Hrvatska zatražila članstvo u OECD-u i time ušla u "čekaonicu" u kojoj su trenutno još i Rumunjska, Bugarska, Argentina, Brazil i Peru.
Plenković očekuje da će ulazak u OECD ubrzati reforme u Hrvatskoj
O datumu kada bi Hrvatska mogla ući u OECD nitko se ne usuđuje iznositi prognoze, s obzirom na to da je sam proces širenja te međunarodne organizacije spor i zahtjevan.
Ipak, na konferenciji koja je u četvrtak održana u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, premijer Andrej Plenković je, prema pisanju Hine, kazao kako očekuje da će Hrvatska u OECD ući najranije 2025. godine. Upozorio je, međutim, kako kod takvih procjena treba zadržati "određenu fleksibilnost".
Od članstva u OECD-u Plenković očekuje "još jedan instrument za unapređenje reformskih procesa". To se, dodao je, posebno odnosi na korporativno upravljanje u tvrtkama koje su u potpunom ili djelomičnom vlasništvu države.
Cormann kaže da će članstvo u OECD-u donijeti rast životnog standarda
Cormann je, pak, poručio da će članstvo u OECD-u Hrvatskoj donijeti daljnji rast životnog standarda.
Cormann je kormilo OECD-a preuzeo 2021. godine.
Uoči konferencije, šef OECD-a sastao se s predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem.
Sastanak na Pantovčaku
Potom je uslijedio njegov sastanak s predsjednikom Zoranom Milanovićem.
"Predsjednik Milanović izrazio je zadovoljstvo nastavkom procesa proširenja OECD-a koje je inicirao glavni tajnik Cormann nakon stupanja na dužnost te je pozdravio njegov stav kako se pristupni proces treba temeljiti na napretku i zaslugama svake zemlje kandidatkinje. Glavni tajnik Cormann pohvalio je napore Republike Hrvatske u pogledu ispunjavanja kriterija za članstvo u OECD-u te istaknuo važnost međuinstitucionalne potpore u pristupnom procesu koji je u tijeku", stoji u priopćenju Pantovčaka.
Na području OECD-a ostvari se preko 60 posto svjetskog BDP-a
OECD je osnovan 1948. godine kao Organizacija za europsku ekonomsku suradnju (OEEC). Riječ je o organizaciji koja je trebala pomoći u provedbi Marshallova plana, ključnog za obnovu tada porušene Europe, kao i potaknuti suradnju među europskim zemljama koje se zalažu za demokraciju i tržišno gospodarstvo.
OEEC 1961. godine mijenja ime u OECD. Danas obuhvaća 38 zemalja. Osim 27 europskih država, među kojima su i Velika Britanija i Turska te Švicarska, članice OECD-a su i Kanada, SAD, Australija, Novi Zeland, Japan i Južna Koreja. Posljednjih su desetljeća u OECD ušli i Izrael, Meksiko, Kostarika, Kolumbija i Čile.
Članice OECD-a zajedno daju više od 60 posto svjetskog bruto domaćeg proizvoda. Na njihovu području živi oko 1,4 milijardi stanovnika. Sjedište OECD-a je u Parizu.
Članstvo u OECD-u važno kao potvrda da pripadamo razvijenom dijelu svijeta
Ekonomisti su već ocijenili da samo članstvo u OECD-u Hrvatskoj neće donijeti velike "opipljive" koristi jer je njih već ostvarila ulaskom u EU, a potom i u eurozonu i Schengen. Ipak, kažu da je članstvo u OECD-u važno zbog imidža zemlje koja će time dobiti i službenu potvrdu da pripada razvijenom dijelu svijeta.
Uz to, Hrvatska će kao članica dobiti i pristup velikoj bazi podataka OECD-a i savjetima stručnjaka te organizacije. No, morat će ubrzati i reforme.
Slovenija pristupila OECD-u 2010. godine
Nakon što pristupi OECD-u, Hrvatska će biti tek druga zemlja s područja bivše Jugoslavije kojoj je uspjelo ući u tu organizaciju. Prije nje, 2010. godine, OECD-u je pristupila Slovenija.
Osim Hrvatske, i brojne druge zemlje žele ući u OECD. Osim već spomenutih službenih kandidata - Rumunjske, Bugarske, Argentine, Brazila i Perua, u OECD želi i Malta, ali i Ukrajina.
Krajem prošle godine i Srbija je najavila da bi mogla zatražiti ulazak u OECD.