Europska unija nedavno je pojačala sankcije protiv Irana zbog kršenja ljudskih prava u toj zemlji
Iranske vlasti su pogubile najmanje 94 osobe od početka 2023. godine, izvijestili su u četvrtak Amnesty International i iranska nevladina organizacija Centre Abdorrahman Boroumand koji upozoravaju na "znatan porast" u usporedbi s istim razdobljem prošle godine.
"Vlasti su pogubile najmanje 94 osobe samo od siječnja do veljače", pokazuju informacije koje su prikupile te dvije organizacije za ljudska prava koje u priopćenju govore o "strašnim navodima o spolnom nasilju i o drugim vrstama zlostavljanja" radi iznude priznanja.
Progon manjina
Ujedno upozoravaju na "znatan porast" broja smaknuća u odnosu na isto razdoblje 2022. godine.
Dvije nevladine organizacije kritiziraju i "sve veći broj smrtnih kazni izrečenih progonjenim manjinama".
"Od početka godine, iranske vlasti su pogubile najmanje jednog pripadnika arapske manjine Ahwazi, 14 Kurda i 13 Baluča nakon nepoštenog suđenja i osudili najmanje desetak drugih na smrtnu kaznu, što je strašna eskalacija u izvršavanju smrtne kazne kao sredstva progona etničkih manjina", ističe se u priopćenju.
Udruge za ljudska prava traže reakciju međunarodne zajednice
Neke od ovih osoba osuđene su zbog aktualnih prosvjeda u Iranu koje je potaknula smrt mlade iranske Kurdinje u rujnu 2022. pošto ju je uhitila moralna policija zbog nepoštovanja pravila odijevanja.
"Svijet mora sada reagirati i pritisnuti iranske vlasti kako bi službeno proglasile moratorij na pogubljenja, poništile nepravedne osude na smrt i sve optužbe u vezi sa sudjelovanjem u mirnim prosvjedima", istaknula je Diana Eltahawy, zamjenica ravnatelja Amnestyja za sjevernu Afriku i za Bliski istok.
Smrt Mahse Amini pokrenuo lavinu prosvjeda protiv iranskih vlasti
Europska unija nedavno je pooštrila sankcije protiv Irana zbog kršenja ljudskih prava u toj bliskoistočnoj zemlji.
Iran je prošle godine zahvatio val masovnih prosvjeda koje je pokrenula nerazjašnjena smrt 22-godišnje Mahse Amini. Mahsu je 14. rujna prošle godine uhitila iranska vjerska policija zbog optužbi da krši zakonske odredbe o nošenju hidžaba, a dva dana kasnije umrla je u bolnici u Teheranu. Okolnosti njene smrti ostale su nerazjašnjene: dok su članovi obitelji i udruge za ljudska prava tvrdile da je Mahsa umrla od posljedica policijske brutalnosti, u teheranskoj su policiji kazali da je umrla od srčanog udara.
Mahsina smrt pokrenula je najveću lavinu prosvjeda u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine. Iranska policija obračunala se s prosvjednicima. Prema procjenama međunarodnih organizacija i udruga, u prosvjedima je život do kraja siječnja ove godine izgubilo oko 500 ljudi, na stotine su ranjene, a oko 20.000 je uhićeno.
U Teheranu su ocijenili da iza prosvjeda stoje SAD i zapadne zemlje. U Washingtonu i ostalim zapadnim prijestolnicama odbacuju takve tvrdnje.
Iran jača odnose s Rusijom
Iran posljednjih godina jača odnose s Rusijom. Prema informacijama ukrajinskih vlasti i svjetskih medija, Iran prodaje dronove Rusiji koje ruska vojska potom koristi na ukrajinskom ratištu, što u Teheranu demantiraju.
Vlasti u Teheranu na jesen su zatražile primanje u BRICS, forum koji okuplja velike ekonomije u razvoju – Brazil, Rusiju, Indiju, Kinu i Južnu Afriku.
