Karta koju je objavio projekt Afghan Witness sadrži dokumentirane dokaze pogoršanja stanja ženskih prava u Afganistanu. No, iako je osuda talibanskog režima važan korak u pravom smjeru, stručnjaci kažu da EU treba učiniti više

U četvrtak je projekt Afghan Witness pokrenuo interaktivnu kartu Afganistana na kojoj se dokumentiraju potvrđeni pimjeri kršenja ljudskih prava u toj zemlji. Radi se o inicijativi koju je pokrenula neprofitna organizacija Centre for Information Resilience (CIR) koja koristi open source metode za istraživanja slučajeve kršenja ljudskih prava, ratnih zločina i dezinformacija u Afganistanu, Ukrajini i Mjanmaru.

Nasilje nad ženama u Afganistanu najgore u posljednjih nekoliko desetljeća

"Svaki unos na karti označava jedan slučaj nasilja kojeg su naši analitičari potvrdili, analizirali i istraživali u posljednjih 18 mjeseci", rekao je David Osborn, voditelj tima na projektu Afghan Witness.

Na karti se bilježe open source podaci o svim slučajevima zlostavljanja, sigurnosnih incidenata i prosvjeda nakon što su talibani došli na vlast, i pokriva razdoblje od 2021. do travnja 2023. godine.

"Tu je i problem koji nastaje kad pretvaramo ove slučajeva nasilja u podatke ucrtane na karti, jer smatramo da je svaki pojedini slučaj važan. Bitno je u tom pregledu je ne smetnuti s uma ljude koje svaka ta točka predstavlja, kad god analiziramo podatke i trendove", dodao je.

"Vidjeli smo kako talibani nasilno guše javne prosvjede za ženska prava, a mnogi od njih su dokumentirani na našoj karti. To je dovelo do toga da mnoge aktivistice organiziraju prosvjede u zatvorenom i onda objavljuju video snimke na internetu. No, zbog kontinuiranog zastrašivanja žene na njima pokrivaju lice, u strahu od odmazde", objašnjava Osborn.

"Nasilje, kao i prijetnje nasiljem, usmjereno protiv žena u Afganistanu trenutno je na najgoroj razini u posljednjih nekoliko desetljeća", naglasio je.

Više od 100 slučajeva femicida u godinu dana

Njegov tim je zabilježio više od stotinu slučajeva femicida u samo godinu dana, pri čemu su neke žene ubili članovi vlastite obitelji, njihovi muževi, ili talibani.

U ožujku, organizacija UN Women objavila je izvješće o javnim konzultacijama u kojima su sudjelovale žene koje žive u Afganistanu, koje je Euractiv dobio na uvid.

U izvješću se navodi da 66 posto intervjuiranih žena misli kako će se situacija za žene i djevojčice u toj zemlji dodatno pogoršati u naredna tri mjeseca.

Također se preporučuje da države članice UN-a, među kojima su i sve članice EU, koordinirano izvrše pritisak na de facto vlasti u Afganistanu i zajedno s afganistanskim ženama pregovaraju direktno s talibanima.

Europska unija bi trebala slati više humanitarne pomoći u Afganistan

U ožujku je Odbor za prava žena (FEMM) Europskog parlamenta imao sjednicu zajedno s delegacijom Parlamenta za odnose s Afganistanom, kojom je predsjedao eurozastupnik Petras Auštrevičius, na temu situacije u kojoj se trenutno nalaze afganistanske djevojke i žene.

"Jedan od najčešćih zahtjeva koje traže afganistanske žene jest da se službeno ne priznaje talibanska vlast, a mi smo tome predani", rekao je Auštrevičius za Euractiv. "Također traže da se zločini privedu pravdi, što uključuje i rodni apartheid kojeg provode talibani. Stoga snažno podržavamo trenutnu istragu Međunarodnog kaznenog suda (ICC)".

Upitan može li EU učiniti više, Auštrevičius je rekao da "potpora Europske unije afganistanskom narodu mora doći do njih tako da zaobilazi de facto vladu u Kabulu. Europski parlament će i dalje pozivati Europsku komisiju na veća izdvajanja za humanitarnu pomoć afganistanskom narodu".

"Istovremeno, naša je dužnost kao zastupnika Europskog parlamenta osigurati da se pomoć koju šalje EU koristi učinkovito i da donosi opipljive rezultate", dodao je.

Europske radne vize za građane Afganistana

Na sjednici smo "izrazili uvjerenje da EU i ostatak svijeta ne mogu prihvatiti ovu situaciju i jednostavno šutjeti", rekao je predsjednik parlamentarnog odbora FEMM Robert Biedron za Euractiv.

U travnju su talibani zabranili afganistanskim ženama da rade za Ujedinjene narode i njihove agencije. EU je osudila tu zabranu. No, iako "vanjski pritisak nije dovoljan da dođe do potrebnih promjena" , ipak je "apsolutno nužno" da EU nekako reagira, što misli i dalje raditi, izjavila je zastupnica Radka Maxová za Euractiv.

Kako kaže Maxová, EU treba nastaviti izražavati svoju podršku, jer je važno da ljudi u Afganistanu vide "da smo na njihovoj strani".

Također je važno da građani EU-a to vide, kako bi razumjeli da se situacija u Afganistanu ne poboljšava i da "imamo obavezu pomoći ljudima u nevolji", dodala je.

Maxová je također pružila i nekoliko prijedloga načinima kojima bi EU mogla učiniti više, poput primjerice davanja stipendija i radnih viza Afganistancima i Afganistankama koje za to zadovoljavaju uvjete, kao i opisivanje diskriminacije žena pod talibanima kao "rodni apartheid".

"EU također treba raditi na dokumentiranju trenutnih i povijesnih nepravdi, gaženja ljudskih prava, a posebno kršenja ženskih prava - te biti glas afganistanskih žena u važnim međunarodnim forumima na kojima se donose odluke", dodala je.

(Preveo David Spaić-Kovačić. Originalan članak pročitajte ovdje: Women’s rights continue to deteriorate in Afghanistan, MEPs say more can be done)